Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mišković i Todorić udružuju "Delta holding" i "Agrokor"
Ivica Todorić i Miroslav Mišković juče ujutru su dogovorili sve detalje oko udruživanja "Agrokora" i "Delta holdinga".

Udružena kompanija ima za cilj da postane najveća prehrambena i nekretninska kompanija na istoku Evrope. U tom smislu, Mišković i Todorić najavljuju nastavak otkupa poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji i Vojvodini.

Kao jedan od najozbiljnijih pravaca delovanja, Mišković i Todorić najavljuju pohod na jadransku obalu i kupovinu preostalih hrvatskih hotela u državnom vlasništvu. Mišković je u razgovorima garantovao kako bi srpski turisti mogli da postanu najbrojniji gosti na jadranskoj obali nakon što se realiziraju planirane investicije.

Osim u prehrambenoj industriji i nekretninama, udružena kompanija će imati velike ambicije u sportu, pa je tako planirano da se bogato sponzoriraju FK "Crvena zvezda" i KK "Cibona".


Turci Čačansku banku sele u Beograd - Prioitet u poslovanju biće rad sa malim i srednjim preduzećima
Turci sele centralu Čačanske banke u Beograd, saznaju "Novosti". Ovo je prvi potez Halka, koji je preuzeo najveću šumadijsku banku, a prema saznanjima beogradskog lista prioritet u poslovanju će biti rad sa malim i srednjim preduzećima. Radiće i sa stanovništvom i preduzetnicima, a najavljuju i proboj na tržištu kartica.

Osim selidbe centrale u planu je širenje poslovne mreže, pošto ova banka ima samo dve ekspoziture u glavnom gradu.

Čačanska je jaka regionalna banka u koju je uložila Evropska banka za obnovu i razvoj, što znači da ima potencijala za dalji rast.

- Njihova prednost leži u činjenici da su prilično dobro upoznati sa lokalnim privrednim prilikama - kaže Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

- Da je Čačanska banka izdržala značajno dug period u konkurenciji jakih međunarodnih bankarskih grupacija, sačuvala kakav-takav kapital i nekompromitujući kreditni bilans. Da imaju relativno mlad kadar koji je dominantno poslovao po međunarodnim standardima i procedurama uz nadzor EBRD. Na ruku im ide činjenica da je trgovinska razmena između Turske i Srbije u usponu, kao i najava dolazećih direktnih i zajedničkih investicija. U ovim procesima svakako će imati ekskluzivu.

To je nedavno potvrdio i turski ambasador u Srbiji ističući da će Halk banka pratiti investitore u Srbiji i posebno se bazirati na razvoju malih i srednjih preduzeća.

- Prodaju banke treba oceniti kao dobar potez, a cenu od 10,1 mil EUR staviti u drugi plan - ističe Živanović.
- Halk banka je bila dosta konkretna u pogledu: šta kupuje, koji tržišni segment želi da servisira i sa kojim sredstvima. Sad imamo realnu banku, razvojno i kreditno ambicioznu nasuprot scenarija: podkapitalisane banke, otpuštanja zaposlenih, potrebe za novim budžetskim izdvajanjima, koja uz to i nisu bila predviđena u budžetu za tekuću godinu, kao i nezadovoljne međunarodne finansijske institucije - suvlasnike banke.

Islamsko

- Zasad nema nikakvih naznaka da bi Halk banka mogla da uvede islamsko bankarstvo - smatra Branko Živanović. - Ali na to treba računati u perspektivi, s tim što to verovatno i neće biti Halk banka. Za to potreba postoji, posebno imajući u vidu broj naših sugrađana drugačije verske ispovesti, na ovom području. Njihova verska osećanja, prosto, treba ispoštovati i pružiti im potreban lični komfor finansijske usluge, s jedne strane, i na taj način mobilisati dodatni kapital za privredni razvoj, s druge.


Privatizacija Studija B prodajom na aukciji
Odbornici Skupštine Beograda usvojili su u četvrtak odluku o privatizaciji Radio-televizije Studio B prodajom 100 odsto kapitala te kuće na aukciji, nakon javnog prikupljanja ponuda.

Prema toj odluci, početna cena za prodaju iznosi 100 odsto procenjene vrednosti kapitala Sudija B na dan 31. 12. 2013. godine, što prema podacima Agencije za privatizaciju iznosi oko 18,8 miliona dinara.

Prema toj odluci, u okviru priprema za privatizaciju biće uslovno otpisana dugovanja Studija B, koja je 100 odsto u vlasništvu Grada Beograda.

Do sada su interesovanja za privatizaciju Studija B iskazale dve firme - "CTC Unit" Beograd, po danas usvojenom modelu i "Gama sistem" iz beogradskog naselja Zuce koja je zainteresovana za kupovinu imovine.


Spojile se austrijske aviokompanije "Austrian Airlines" i "Tyrolean Airways"
Austrijski avioprevoznici "Austrian Airlines" (AUA) i "Tyrolean Airways" spojili su se u jednu kompaniju, čiji će direktor biti dosadašnji prvi čovek AUA, Jan Albreht.
Na funkciji izvršnog direktora združene aviokompanije Albreht će ostati do kraja maja, da bi 1. juna preuzeo upravljanje kompanijom "SunExpress", koja je zajedničko ulaganje "Lufthansa"-e i "Turkish Airlines"-a, preneo je austrijski portal TMA-online.

Fuziji dve kompanije prethodilo je postizanje dogovora sa posadom o novom sporazumu o kolektivnom ugovoru, koji je stupio na snagu 1. decembra prošle godine. Oko 3.000 zaposlenih, uključujući i pilote, sada se vratilo u AUA, kao i svi zaposleni u austrijskim pokrajinama i u avionskoj administraciji.
"SunExpress" su 1989. godine osnovali "Lufthansa" i "Turkish Airlines", a danas ima 3.000 zaposlenih u Turskoj i Nemačkoj kao specijalizovani prevoznik za letove za odmor u Tursku sa bazom u Antaliji.

Važna aktivnost kompanije je i međunarodni turizam, pre svega etnički letovi (između Nemačke i Turske, kao i domaći letovi između anadolskih gradova). "SunExpress" leti na više stotina destinacija između Evrope i Turske, kao i između Nemačke i odredišta na Crvenom moru, u Tunis, na Kanarske otoke, Mediteran, Severni Kipar i Oman.


Telekom ne prodavati, posluje uspešnije od konkurencije
Telekom Srbije ne bi trebalo prodavati jer ostvarije godišnji profit veći od profita svih ostalih konkurentnih kompanija zajedno na domaćem tržištu, ocenili su učesnici tribine "Zašto treba srpečiti prodaju Telekoma Srbije".

Prema mišljenju nekadašnje ministarke za telekomunikacije Aleksandre Smiljanić pogrešno je prodavati Telekom iz više razloga, a neki od ključnih su što je to kompanija koja ostvaruje dobre prihode, puni budžet, dobro se nosi sa konkurencijom i čak štaviše uspešnija je prema mnogim pokazateljima od ostalih kompanija koje posluju u toj oblasti na domaćem tržištu.

Smiljanić je podsetila da je Telekom protekle godine ostvario prihod od 80 milijardi dinara, dobit kompanije je iznosila 15 milijardi dinara uprkos kreditu koji otplaćuje a očekivana godišnja dobit, kada otplati taj kredit, bila bi 37 milijardi dinara.

Taj iznos je reda veličine 60.000 bruto plata u Srbiji, što znači da će, kada se proda Telekom, biti manje novca za isto toliko radnih mesta, ukazala je Smiljanić.

Ona je na tribini u organizaciji Samostalnog sindikata Telekoma Srbije i Saveza samostalnih sindikata Srbije, navela da nije tačna tvrdnja predstavnika vlade da Telekom ne može da istrpi konkurenciju kao ni to da Telekom ne može da investira.

Prema njenim rečima, Telekom itekako može da investira, i u proteklim godinama investirao je dva puta više od SBB a četiri do pet puta više od Telenora i ViIP-a.
"Ako Telekom bude prodat investicije će se smanjiti, biće otpuštanja i usluge će biti lošije. To nam govori iskustvo zemalja iz regiona koje su svoje državne telekomunikacione kompanije već prodale", rekla je ona.

Kao primer navela je Telekom Hrvatske, koji je prodat Dojče Telekomu, a koji je u poslednjih 10 godina tri do pet puta manje investirao nego Telekom Srbije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta