Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Turska kompanija kupuje "Štofaru"
Turska kompanija "Fisek internacional" kupila je Fabriku tekstila "Branko Krsmanović", "Štofaru" u Paraćinu, firmu u stečaju.

Kompanija "Fišek interenacional", čije je sedište u Beogradu, je 25. aprila potpisala predugovor o kupovini i već uplatila depozit od 30 miliona dinara, izjavio je novinarima stečajni upravnik fabrike Saša Jovanović.

"Štofara" je prodata za 108 miliona dinara, a kupac ima obavezu da za 90 dana plati celu sumu, objasnio je Jovanović.On je dodao, da ako kupac za taj period ne plati celi iznos, gubi depozit i da zato ne sumnja u prodaju.

Po isplati celog iznosa oni postaju vlasnici, a sa načinom i uslovima prodaje slažu se i poverioci, napomenuo je Jovanović.

Reč je o prodaju 30.000 kvadratnih metara proizvodnog, magacinskog i drugog prostora u objektima i sedam hektara zemljišta.

Od ove prodaje oko 180 bivših radnika "Štofare" očekuje isplatu zaostalih zarada i uplatu doprinosa, koje im nisu uplaćivani poslednje dve godine. Ne zna se šta će "Fišek internacional" raditi sa "Štofarom".

Na osnovu rešenja o bankrotstvu stečajnog sudije Privrednog suda u Kragujevcu, oglašena je prodaja imovine "Štofare" Paraćin u stečaju, nekadašnjeg ponosa tekstilne industrije Srbije i Jugoslavije u junu 2014.godine, ali nije bilo kupaca.

Na prodaji su bili magacini, hangari, proizvodni pogon, Bojačnica, zgrada tekstilne industrije, radionice... a vrednost nepokretne imovine je tada bila 167.950.000 dinara, a proizvodnih tekstilnih mašina koje spadaju u pokretnu imovinu, 121.160.000 dinara, stajalo je u oglasu o prodaji.Početna cena je bila 144.555.000 dinara, a depozit 57.822.000 dinara.

Industrija tekstila "Branko Krsmanović" iz Parćina bila je i jedna od najstarijih tekstilnih fabrika u Srbiji. Radila je od 1904. godine, pod raznim imenima, a narod je uvek zvao "Štofara".

Osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka izvozila je 65 odsto proizvodnje, a na poslednjme sajmu mode 1995.godine u Beogradu "Moda u svetu" osvojila je "Srebrnu košutu" za kvalitet tkanina i diplomu za dizjan "u veoma jakoj konkurenciji domaćih pamučaraca", zapisali su hroničari te godine.Tih godina godišnja proizvodnja "Štofare" bila je 2,5 miliona metara tkanine, 320.000 komada konfekcijskih proizvoda i 170.000 trikotažnih odevnih predmeta. Bavila se preradom čiste runske vune i hemijskih vlakana, proizvodnjom prediva, tkanina od vune i mešavine vune - sintetika, konfekcijskih i trikotažnih odevnih predmeta.

"Štofara" ne radi već oko deset godina.


Stara Pazova prodaje obveznice
Opština Stara Pazova oglasila je u četvrtak prodaju obveznica, ukupne vrednosti 125 miliona dinara, koja će trajati od 4. do 19. maja.

To je prva javna emisija obveznica opštine koje će moći da kupe sva pravna lica i gradjani iz zemlje i inostranstva.

Biće emitovano 12.500 obveznica nominalne vrenosti od po 10.000 dinara.

Reč je o dinarskim obveznicama indeksiranim u evrima, sa fiksnom kamatnom stopom od šest odsto godišnje i rokom dospeća od pet godina, a obveznice će biti uključene i na otvoreno tržište Beogradske berze, tako da će investitorima biti omogućena likvidnost i pre dospeća obveznica.

Novac sakupljen kroz emisiju municipalnih obveznica služiće za izgradnju vrtića "Radost" u naselju Belegiš, sportske sala sa kuglanom u Osnovnoj školi "23. oktobar" u naselju Golubinci, kao i rekonstrukciju i uredjenje centra u Novoj Pazovi.

To druga ponuda obveznica opštine Stara Pazova, nakon prve koja je prošle godine, takodje u vrednosti 125 miliona dinara, bila emitovana za poznatog kupca.


Evropa pretekla SAD kao najbolje tržište za investicije
Evropa je prvi put pretekla Sjedinjene Američke Države na listi najboljih destinacija za investiranje, prema rezultatima ankete njujorške agencije Blumberg, u kojoj su učestvovali finansijski stručnjaci.

Prema anketi, koju Blumberg sprovodi od 2009. godine, trideset i pet odsto ispitanika smatra da će evrozona biti prvo ili drugo tržište koje će investitorima ponuditi najbolje mogućnosti u narednih godinu dana.

Ovo je prvi put da je Evropa isplivala na samo čelo te ankete, u kojoj su učestvovali trgovci, analitičari, menadžeri i direktori, dok su SAD "skliznule" na drugu poziciju, sa udelom od 33 odsto, što je prvi put od novembra 2010. godine da nisu na prvom mestu, navodi Blumberg.

ina, koja je 2010. godine bila među prvim izborima, sada se smatra jednim od lošijih tržišta za ulaganje.

Evropa je izbila na prvo mesto uprkos nastavku krize između Grčke i njenih kreditora oko plaćanja duga i rizika da bi Atina mogla izaći iz evrozone, navodi Blumberg.
"To je kao da Konektikat izlazi iz sastava Sjedinjenih Država. Da li bi nam nedostajao? Da. Da li bi to promenilo ekonomiju zemlje? Ne", izjavio je predsednik finansijske grupe CB3 iz Ilinoisa, Čarsl Braun, koji je učestvovao u anketi.

Na listi tržišta koja će ponuditi najbolje mogućnosti investitorima u narednih godinu dana su, posle Evrope i SAD, rangirane Indija (27 odsto), Kina (14 odsto), Japan (13 odsto), Rusija (13 odsto), Brazil (10 odsto) i Velika Britanija (osam odsto).

Većina ispitanika je, takođe, reklo da je američko tržište duga već postalo jedan mehur ili je na putu da to i postane, a takođe su bili pesimistični u pogledu cena nafte, pri čemu samo 12 odsto ispitanika očekuje da će u ovoj godini cena skočiti iznad 75 dolara za barel, dok 41 odsto ispitanika veruje da će ta cena biti premašena tek nakon 2016. godine.

Rusija, Brazil i Kina su okarakterisani kao tržišta koja bi trebalo izbegavati u narednih godinu dana, dok investitori tvrde da je privreda Kine u najgorem stanju za poslednje dve i po godine.

Dve petine ispitanika je istaklo da se privreda evrozone poboljšava, što je bolje u odnosu na 14 odsto ispitanika iz januara.

Blumberg navodi da su evropski investitori optimističniji od onih u SAD i Aziji, jer polovina njih tvrdi da privreda evrozone beleži napredak.


Sale of Komercijalna Bank "in sight"
The sale of Komercijalna Banka (bank), where the government is the biggest shareholder, is in sight and should be completed by 2017.
This has been announced by the head of the National Bank of Serbia department for financial institution monitoring Djordje Jevtic.

"The privatization is in sight. Certain activities to that end are under way. The end of the process is expected by 2017, while keeping in mind the agreement between Serbia and the strategic partners within Komercijalna banka," Jevtic said at a conference on insurance on Wednesday, which was organized by NIN and sponsored by Tanjug.

Komercijalna banka is the leader in Serbia when it comes to foreign currency savings accounts and it is ranked second in terms of its share in the total assets of the banking sector in Serbia.

The bank has recorded profits and growth in the past 5 years significantly above average for Serbia, and it has a market share of 13 percent.

The government is the biggest shareholder of the bank, with 42.59 percent of ownership, followed by the European Bank for Reconstruction and Development, International Financial Corporation, DEG from Germany and Swedfund from Sweden.

During the same conference, Dejan Hadzic, senior adviser at the Ministry of Finance, said that privatization of Dunav Osiguranje, Serbia's largest insurance company, should begin by the end of this year with the selection of a privatization adviser.

"The state intends to privatize Dunav as soon as possible, but it is a process that cannot be ended quickly," Hadzic said.

Nationalizing the predominantly socially-owned Dunav osiguranje would be a pre-requisite for privatizing the largest insurance company in the country to enable the state as the owner to decide on its future, said Djordje Jevtic.

"What is needed is that step in between - Dunav becoming property of the state so that it can decide on its fate," Jevtic said.


Finnish company sole bidder for truck maker
The Serbian Privatization Agency has said that Finnish truck maker Sisu is the sole bidder for strategic partnership with the truck and car manufacturer FAP.

The agency said on Wednesday that the final decision will be made upon establishing validity of the bank guarantee submitted by the bidder.

The commission in charge of selecting the strategic partner for FAP announced that Suomen Erikoisajoneuvot Oy (Sisu), based in Karjaa, Finland, is the only company to submit a bid within the deadline specified in the public invitation.

The government of Serbia and Sisu signed a memorandum of understanding in May last year, according to which the company will take over a part of FAP and start the production of new truck models and parts.

The project will be carried out with the support of the Serbian government.

The investor plans to buy a part of FAP's assets and equipment, and to develop the production capacity of the plant, located in Priboj, southwestern Serbia.


PKS sets up Business Environment Council
In cooperation with the four largest consulting agencies in the Serbian market, the Serbian Chamber of Commerce (PKS) has established the Business Environment Council, reads a statement issued by the PKS.

The objective of the Council, which is to meet once a month at the PKS, will be to improve Serbia's business environment and establish closer cooperation with home and foreign investors.

The Council will analyze, give guidelines and offer suggestions for promotion of the regulations and practice in the field of finance, banking and tax and legal issues so as to encourage entrepreneurship and economic growth.

The co-founders of the Business Environment Council are KPMG, Deloitte, PricewaterhouseCoopers and Ernst & Young, reads the statement.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta