Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agencija za privatizaciju objavila poziv za privatizaciju Studija B
Agencija za privatizaciju objavila je javni poziv za privatizaciju radio-difuznog preduzeća "Studio B".

Pravo na učešće u postupku privatizacije "Studija B" imaju domaća i strana, fizička i pravna lica, kao i konzorcijumi pravnih ili fizičkih lica.

Cena za kupovinu iznosi 528.626,138 evra, što je vrednost 100 odsto procenjene vrednosti kapitala.

Prijave za učešće u licitaciji podnose se do 27. jula 2015. godine do 15 časova.


"Luxol" dobija gazdu iz petog pokušaja
Hemijska industrija "Luxol" iz Zrenjanina mogla bi konačno da dobije novog vlasnika, saznaje "Dnevnik". Izgleda da će za tu zrenjanisku kompaniju peti pokušaj prodaje biti srećan.

Posle četiri bezuspešna pokušaja, u utorak je, na poziv stečajnog upravnika Milana Nićetina za prodaju celokupne pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu tog stečajnog dužnika, zajedno sa žigom, licencom i postojećim procedurama proizvodnje, procenjene vrednosti 569 miliona dinara, stigla ponuda preduzeća "Piramida nit" iz Šapca, koje je ponudilo 50 miliona dinara.

Trebalo bi napomenuti da procenjena vrednost ni na koji način nije obavezujuća, tako da će se o ponudi Šapčana narednih dana izjasniti Odbor poverilaca, po svemu sudeći povoljno. To znači da bi u narednom koraku "Luxol" mogao dobiti vlasnika, "Piramidu nit", koja se bavi proizvodnjom bebi-kozmetike, vlažnih maramica i papirne galanterije.

Fabriku s tradicijom u proizvodnji higijenskih preparata dugom blizu 130 godina početkom 2003. godine, za 650.000 EUR, kupio je kontroverzni niški biznismen Jovica Stefanović Nini, isti čovek koji je tada uzeo i Fabriku lekova "Jugoremedija". Kasnije se ispostavilo da je kupovina odrađena parama iz "Jugoremedije" jer je nakon obaranja privatizacije te farmaceutske kompanije, 2007. godine, ona postala većinski vlasnik "Luxola". Od onda, nekada poznati proizvođač sapuna i šampona krenuo je u sunovrat. Nad fabrikom "Luxol" stečaj je proglašen u novembru 2011. zbog blokade žiro računa u dužem periodu. Pošto niko od poverilaca nije predložio plan reorganizacije, polovinom 2012. je doneta odluka o bankrotu i rasprodaji imovine fabrike u cilju namirenja dugova većih od 300 miliona dinara.

Do sada je u četiri navrata pokušana prodaja imovine, isprva po početnoj ceni od 343 miliona dinara, što je polovina procenjene vrednosti fabrike, međutim, ni tada nije bilo zainteresovanih kupaca.

Radilo se i u stečaju

Upućeni u dešavanja u "Luxolu" vele da su svi fabrički kapaciteti u funkcionalnom stanju i da su potpuno spremni za realizaciju sopstvenog kozmetičkog programa.

U fabrici se u poslednje vreme i dok je trajao stečaj odvijala proizvodnja, jer su pogoni izdati u zakup preduzeću "Luks hem" koje je proizvodilo asortiman "Luxola" i zapošljavao 40 radnika.


Vlada odlučila - prodaje Telekom Srbije
Vlada je, kako se navodi, obavezala Ministarstvo privrede i Agenciju za privatizaciju da realizuju zaključak o pokretanju inicijative za prodaju srpske telekomunikacione kompanije.

Privatizacioni savetnik za Telekom Srbiju je francuski Lazard, ali mogući modeli prodaje i cena nisu saopšteni.

Mediji su pisali da će Telekom Srbija najverovatnije ići u proces privatizacije tako što će vlada dati neobavezujuću ponudu da bi ispitala najpre zainteresovanost kupaca, a tek posle toga će odlučiti po kom modelu će ga prodati.

Telekom Srbija je krajem marta prihvatio ponudu francuske konsultantske firme Lazard Freres SAS, jedinog ponuđača za privatizacionog savetnika u procesu prodaje kompanije. Tada je saopšteno da u naredna dva meseca treba da se utvrdi predlog modela privatizacije.

Telekom ima šest zavisnih društava zapošljava, među kojima Telekom Srpske, u kome ima 65 odsto vlaničkog udela i Mtel u Crnoj Gori sa 83 odsto udela, a u 2014. ta kompanija je kupila većinsko vlasništvo u Dunav banci. U celom sistemu je zaposleno 13.000 radnika, a u matičnom preduzeću oko 8.600.

Pre četiri godine procena je bila da Telekom vredi 2,2 milijarde evra, a tadašnja vlada je za paket od 51 odsto te kompanije tražila najmanje 1,4 milijarde evra. Jedini tadašnji ponuđač, Telekom Austrija koji u Srbiji ima mobilnog operatera Vip mobajl, bio je spreman da plati najviše 1,1 milijardu evra.

Najveći akcionar Telekoma je država Srbije sa 58,11 odsto akcija, 20 odsto akcija je vlasništvo kompanije, dok 14,95 odsto poseduju građani, a 6,94 zaposleni i bivši zaposleni Telekoma.


Turci sele banku i osoblje u Beograd
Centrala Čačanske banke preseliće se iz Čačka u Beograd, odlučili su vlasnici turske Halk banke. Veliki broj zaposlenih strahuje da će ostati bez posla.
 
Kako saznajemo, službenicima banke već su poslati upitnici u kojima pod imenom i prezimenom treba da se izjasne da li su spremni da napuste Čačak i da rade u Beogradu. Postavljene su četiri opcije za odgovor: sigurno da, verovatno da, verovatno ne i sigurno ne.

- Ljudi su uplašeni, ne znaju šta da rade. Smatraju da će dobiti otkaz ako ne prihvate preseljenje u Beograd. Za sve je odluka o odlasku iz Čačka i započinjanja novog života u prestonici veoma teška. U banci već vlada atmosfera straha i nesigurnosti. Ja sam u anketi zaokružio odgovor “verovatno da”, iako su veoma male šanse da prihvatim ponudu novog menadžmenta. Jedino ako bi plata u Beogradu bila drastično veća, u šta sumnjam - rekao nam je jedan od rukovodilaca u Čačanskoj banci pod uslovom da ostane anoniman.

U Čačanskoj banci nisu želeli da komentarišu kada će doći do sasvim izvesnog preseljenja centrale u Beograd pošto rukovodstvo Halk banke još nije donelo konačnu odluku o tome.


Od 385 zaposlenih u Čačanskoj banci, u Čačku radi oko 250. Radi se o jednom od retkih zdravih i finansijski stabilnih kolektiva u Čačku. Procena je da će selidbom banke grad ostati bez značajnih poreskih prihoda, ali i bez velikog broja platežno sposobnih sugrađana, imajući u vidu da je prosečna plata u Čačanskoj banci između 600 i 700 evra.

Folker u Upravnom odboru
- U Upravni odbor Čačanske banke pre mesec dana imenovan je jedan od članova folk sastava “Mercedes bend”. Ako su s Turcima mogli da pregovaraju da tako nekompetentna osoba preuzme upravljačku ulogu u jednoj ozbiljnoj banci, smatram da je država mogla da lobira da Čačanska banka ostane regionalni bankarski centar sa mogućnošću širenja - kaže sagovornik “Blica”.

- Kao lokalna i regionalna banka u neku ruku smo imali sentimentalan i subjektivan odnos prema klijentima. Neke poslovnice smo držali samo da bi strankama, pre svega penzionerima, bilo lakše, iako to tržišno nije isplativo. Nove vlasnike to, sasvim sigurno, neće interesovati - kaže naš sagovornik.

Ekonomista Dragan Vučetić iz DS smatra da će preseljenje banke biti ogroman udarac za privredu Čačka, koja je, kako kaže, ionako na kolenima.

- Čačani su bili okrenuti ovoj banci upravo zbog njene efikasnosti i brzine u radu, zbog čega im je bila najbrži put do povoljnih kreditnih linija - naglašava Vučetić.


Luxol may get new boss at the fifth attempt
Chemical plant Luxol from Zrenjanin may finally get a new owner, the daily Dnevnik reports. It seems that the fifth attempt will be lucky for the Zrenjanin-based company.

After four unsuccessful attempts to sell the entire movable and immovable property of the bankrupted debtor Luxol, whose value is estimated at RSD 569 million, Piramida nit from Sabac sent an offer on Friday, at the invitation of Luxol's Bankruptcy Manager Milan Nicetin, to buy the company for RSD 50 million.

It should be stressed that the estimated value is not binding in any way, and the Board of Creditors should decide on the offer that came from the Sabac-based company within the next few days. This means that Luxol may soon get a new owner, Piramida nit, which produces baby cosmetics, wet tissues and paper goods.

The factory with a tradition in the production of hygiene products spanning nearly 130 years was acquired in early 2003 for EUR 650,000 by a controversial businessman from Nis, Jovica Stefanovic Nini, who also took over the pharmaceutical plant Jugoremedija at the time. It leter turned out that the acquisition was financed with the money from Jugoremedija because it became the majority owner of Luxol after its privatization agreement was terminated in 2007, trigerring the downfall of once famous soap and shampoo manufacturer. Luxol declared bankruptcy in November 2011 because its giro account had been blocked for a long time. Since none of the creditors proposed a reorganization plan, the decision to file for bankruptcy and put the entire property on sale was made in mid-2012 to settle debts exceeding RSD 300 million.

So far, there have been four attempts at selling the property. However, all these attempts faled to attract any interested buyers.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta