Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od 43 samo 5 javnih preduzeća nije u "crvenom"
Samo pet javnih preduzeća od 43 koja su od juna ostala bez zaštite države, uspelo je da ostane neblokiranih računa. Većini preti stečaj koji podrazumeva prodaju imovine, uključujući i zdrave delove preduzeća koji će, uz savesnog stečajnog upravnika, eventualno nastaviti novi privredni život.

Od kada je država pre manje od mesec dana ostavila "Fabriku vagona Kraljevo" bez zaštite, fabriku je napustila većina radnika u pripremama nekadašnjeg giganta za stečaj.

- To su radnici koji su jednostavno, moramo to prosto da kažemo, hvataju za slamku. Svima nama je odavno nam jasno, nama jeste ali nekim ljudima nije bilo, da "Fabrika vagona" ne može da radi - kaže Nenad Terzić, radnik FVK.

Direktor "Fabrike vagona" smatra da ih je država pustila niz vodu.

-Znači 430 ljudi ide na socijalni program, a u međuvremenu smo dobili instrukcije da i ostatak ljudi uputimo na socijalni program, a sa druge strane imamo već dogovorene poslove sa železnicom, a s druge strane imamo i strateške partnere - ističe direktor FVK Zoran Minović.

"Fabrika vagona Kraljevo" samo je jedna od 43 preduzeća koja su od jula bez zaštite države i od kojih je većina već 02. jun završila sa blokiranim računima. Neki su se već prijavili za doborovoljni stečaj uz ohrabrenje nadležnih da im to može omogućiti preživljavanje.

- Najlakši način koji traje najkraće moguće vreme je izdvajanje zdravog dela kompanije iz stečaja, to je nešto što kod nas do sad nije korišćeno ni kao model privatizacije niti je popularno to čuti ali je to istinito - kaže ministar privrede Željko Sertić.

Stečajni upravnik Igor Drakul smatra da je to, u jednoj grupi preduzeća, izvodljivo.

Samo pet od 43 preduzeća bez državne zaštite uspela su da ne uđu u crveno. Oni će, po svemu sudeći, izbeći stečaj i ostati u portfoliju Agencije za privatizaciju koja će i dalje biti zadužena da im nađe kupca ili bar strateškog partnera.


Vršac: „Vinogradi” čekaju gazdu iz stečaja
Prvo ročište kod stečajnog sudije za preduzeće "Vršački vinogradi" zakazano je već za 1. jul. Mali akcionari i grad zahtevaju da država zaštiti firmu.
VRŠAČKI vinogradi" imaju veće dugove nego što može firma da podnese, pa je ideja da se prodaje kao pravno lice u stečaju. Tada će imati veću vrednost na tržištu nego što je sadašnja, koja je procenjena na 29,5 miliona evra.

Ovo je za "Večernje novosti" rekao direktor "Vršačkih vinograda" Nebojša Mišić, nakon sastanka u Agenciji za privatizaciju, kom je prisustvovali i zastupnica 72 odsto državnog kapitala u toj firmi Sonja Veselinović, predstavnici oba sindikata, kao i čelnici opštine Vršac. Mišić je istakao da nikome, pa ni poveriocima, nije u interesu da firma ode u bankrot i da se raščerupa.

- Uveren sam da nakon određenog perioda po odlasku u stečaj možemo da poboljšamo stanje firme, da se svi poverioci isplate sto odsto, a mi da nastavimo normalno da poslujemo. Tada će moći i da se definiše šta sve firma ima od imovine, pa će potencijalni kupci znati šta kupuju, što trenutno nije slučaj - dodao je Mišić.

"Vinogradi" su već desetak dana u predstečajnom postupku, koji je pokrenut zbog blokade računa (dug od 479 miliona dinara) nakon neočekivane odluke države da ovu firmu izbaci iz programa zaštite od prinudne naplate poverilaca. Prvo ročište kod stečajnog sudije imaju već 1. jula, ali će zbog obimnog posla oko socijalnog programa pokušati da ga odlože.

- Firma će i po odlasku u stečaj nastaviti da radi. Nabavili smo neophodna sredstva za zaštitu vinograda, imamo dovoljno nafte i ići ćemo normalno u berbu. Radnici će dobiti socijalni program i otići na biro za nezaposlene, ali će firma sigurno veliku većinu njih ponovo angažovati ugovorima na određeno vreme, jer "Vinogradi" nemaju višak radnika, već manjak - uverava Mišić.

Međutim, sa svim tim se ne slažu mali akcionari i sindikalci, koji su poslali pismo Vladi Srbije da "Vinograde" vrati pod zaštitu države pre nego odu u stečaj.

- Otvaranjem stečaja doći će do prekida sada uspešnog poslovanja i proizvodnje, propasti zasada, otuđenja imovine i otpuštanja 250 radnika, dok će država i manjinski akcionari, kojih ima preko hiljadu, ostati bez svojih akcija - piše u pomenutom pismu.

VRŠAC
poučeni lošim iskustvom sa prvom raskinutom privatizacijom i drugim neuspelim pokušajem prodaje "Vinograda" kineskom konzorcijumu "Guan nan", lokalna samouprava zahteva od Agencije za privatizaciju da u slučaju stečaja, stečajni upravnik bude neko sa njihovog prostora, kako bi mogli da utiču na stečajni postupak i sačuvaju firmu od definitivnog propadanja.

I lokalna samouprava ima svoj zahtev za rešavanje sudbine "Vinograda", koji ne podrazumeva stečaj. Oni su tražili da im država da rok od godinu dana da sami nađu strateškog partnera za ovu izuzetno važnu firmu za Vršac i region, ali to nije naišlo na očekivanu podršku u Agenciji za privatizaciju.

- Na sastanku nam je rečeno da su "Vinogradi" izbačeni iz programa zaštite od poverilaca, jer država smatra da nemaju perspektivu. Mi, međutim, smatramo da firma ima potencijal, a da se ni Agencija ni država za ovih šest godina nisu maksimalno angažovali oko pronalaska strateškog partnera - jasan je Čedomir Živković, predsednik opštine Vršac.

JEFTINIJE VINO U RINFUZu

Nebojša Mišić se pohvalio da "Vinogradi" sada dobro rade, da prodaju vino više nego ikada, te da im je kvalitet najbolji do sada. Međutim, sve češće se čuju negodovanja zbog činjenice da se velike količine vina u rinfuzu prodaju za samo 50 dinara po litru.

- Ako Španci mogu da prodaju svoje vino u rinfuzu za 35 dinara po litru, zašto mi ne bismo za 50, kada već nemamo bolje ponude. S druge strane, lane smo prodali samo 3,5 miliona litara, što je na nivou privatnih vinarija. Mislim da nije cilj da pravimo vino i da ga lagerujemo, već da ga prodajemo i pravimo profit - obrazložio je Mišić.


Stiže rival Svetskoj banci
Države sa pet kontinenata potpisale su danas u Pekingu formalni okvir o osnivanju Azijske infrastrukturne investicione banke (AIIB), koju u SAD doživljavaju kao potencijalnog rivala Svetskoj banci.

Prva zemlja koja je na ceremoniji u Pekingu potpisala pravni okvir za osnivanje banke je Australija, a nakon nje je to učinilo još 49 zemalja osnivača, prenosi agencija Frans pres.

Očekuje se da će do kraja godine još sedam zemalja (Danska, Kuvajt, Malezija, Filipini, Poljska, Južnoafrička Republika i Tajland) postati članice AIIB.

Banka će imati akcionarski kapital od 100 mlrd USD, do čega će zemlje osnivači priložiti 20 milijardi.

- Zvanično potpisivanje je odraz konkretne akcije i napora koje su uložile sve zemlje u duhu solidarnosti, otvorenosti, inkluzije i saradnje. Spremni smo da čujemo vaše stavove i predloge - rekao je predsednik Kine Sji Đinping nakon ceremonije potpisivanja.

Najveći akcionar AIIB biće Kina, koja će držati 30% udela u banci, a slediće je Indija sa 8,4% i Rusija sa 6,5%. Među zemljama van Azije, najveći udeo (4,5%) imaće Nemačka, zatim Francuska (3,4%) i Brazil (3,2%).

Ideja o osnivanju AIIB je kineska, a prvi memorandum o tom projektu su u oktobru prošle godine potpisale zemlje od regionalnog giganta Indije, preko malih i siromašnih zemalja kao što je Laos, do bogatih koje ukljucuju Singapur i Katar.

Japan i SAD su od početka izrazile zabrinutost zbog planova Pekinga da osnuje AIIB, ocenjujući da bi ta institucija mogla da postane ozbiljan konkurent Svetskoj banci i Azijskoj razvojnoj banci, koje podržavaju Vašington i Tokio.

Još 2013, kada je Kina obelodanila nameru o osnivanju banke, SAD su počele da ubeđuju svoje saveznike da bojkotuju novu instituciju. Amerikanci tvrde da će nova banka po svoj prilici imati blaže standarde za odobravanje kredita u odnosu na Svetsku banku.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta