Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija jedina u Evropi proizvodi soju koja nije genetski modifikovana
Srbija je jedina zemlja u Evropi koja ima tržišni lanac proizvodnje soje koja nije genetski modifikovana. Ipak, ova duga i uspešna tradicija postaje ugrožena niskim cenama ove ratarske kulture, ali i preporukama Evropske unije i Svetske trgovinske organizacije da se važeći zakon o GMO uskladi sa EU regulativom.

Kako kažu u Asocijaciji "Dunav soja", Srbija je najveći evropski proizvođač i jedina država u Evropi koja svoje potrebe zadovoljava iz sopstvene proizvodnje, a da ima i izvoz u vrednosti od 82 miliona dolara.

- Prethodnih godina soja je na tržištu imala visoku cenu, a Srbija je lane proizvela najviše u svojoj istoriji, dok je ove godine zasejala rekordnih 200.000 hektara - pričaju u Asocijaciji. - Poslednja tržišna kretanja, međutim, idu u pravcu snižavanja cena, pa je ona sada niža za trećinu nego u istom periodu prošle godine.

U Asocijaciji "Dunav soja", upozoravaju da Srbija mora da pronađe najadekvatniji odgovor na brojne izazove, ukoliko želi da ostane lider u proizvodnji.


Serbia is the only country in EU which produces soy which is not genetically modified
Serbia is the only country in Europe which has market chain of production of soy which is not genetically modified. Still, this long and successful tradition is becoming endangered by low prices of this plant as well as with EU and the World trading organization recommendations that valid Law on GMO should be aligned with the European regulation.

As the "Dunav soja" Association claims, Serbia is the biggest European producer and the only country in Europe which complies its own needs from own production and that it exports goods totaling USD 82 m.

The "Dunav soja" Association warns that Serbia must provide the most adequate response to numerous challenges if it wants to stay leader in production.


Evropska centralna banka nadgleda grčke banke i u Srbiji
Odliv kapitala iz grčkih banaka koje posluju u Srbiji nije više samo pod budnim okom Narodne banke Srbije (NBS). Kako piše Fajnenšel tajms, Evropska centralna banka (ECB) dnevno će pratiti situaciju u Srbiji, Albaniji i Makedoniji, gde banke iz Grčke imaju veliki tržišni udeo. Iz NBS juče nam je potvrđeno da su u svakodnevnoj direktnoj komunikaciji sa ECB-om i da imaju neposrednu razmenu podataka.

ECB je obavezna da sarađuje sa zemljama kandidatima po pitanju supervizije banaka čije su matice u Evropi. U NBS, inače ističu da im ECB pruža i veću podršku od one na koju su obavezni.

ECB je 16. jula doneo odluku da poveća Hitni fond za očuvanje likvidnosti za 900 mil EUR. Grčkim bankama će biti dozvoljeno da povuku veća sredstva iz ovog fonda. Grčke banke su zatvorene od 29. juna nakon što je ECB odbio da podiže nivo pomoći za likvidnost kada je grčka vlada najavila referendum. Nakon što je grčki parlament usvojio paket reformi očekuje se da banke ponovo budu otvorene u ponedeljak.

Evropska komisija je, takođe, pre dva dana predložila upotrebu fondova Evropske unije (EU) kao rešenje za hitno finansiranje Grčke. Komisija je ocenila da bi ta pomoć "poslužila kao premošćivanje" krize u Grčkoj narednih dana pre konačne odluke o trećem paketu finansijske pomoći toj zemlji.

- Naša zamisao je da obezbedimo finansijsku pomoć za minimalni period od četiri nedelje - naveli su Frans presu izvori bliski Komisiji. Tom predlogu se protivi Velika Britanija koja nije u evrozoni. Ta zemlja ne bi mogla da uloži veto na takvu odluku, ali bi mogla da utiče na druge zemlje da je ne prihvate, prenosi Beta.

Grčka nema novac da ECB vrati dug od 4,2 mlrd, koji dospeva na naplatu 20. jula. Zato joj je odmah potreban manji zajam, jer je za pristup novom paketu pomoći koji je dogovoren u ponedeljak potrebno oko četiri sedmice.

Nezvanični izvor iz ECB-a rekao je za Fajnenšel tajms da su spremili posebne "aranžmane" za Bugarsku i Rumuniju, koje su članice Evropske unije, gde je učešće grčkih banaka takođe visoko. U Bugarskoj je veće od 25%, dok je u Rumuniji oko 14 procenata koliko i kod nas. Ta sredstva, koje bi tamošnje centralne banke direktno pozajmljivale od ECB-a, služila bi kao neki vid "sigurnosnog pojasa" za premošćavanje krize.

U Srbiji inače posluju četiri banke koje su u većinskom grčkom vlasništvu: Alpha, Eurobank EFG, Piraeus i Nacionalna banka Grčke (Vojvođanska banka). Srbija nije članica EU i ne može da računa na ovakvu pomoć ECB-a, ali je NBS već primenila mere kojima je sprečila odliv kapitala iz grčkih banaka prema maticama. Kako je ranije isticano iz centralne banke, povlačenja sredstava iz banaka je bilo ali nijedan jedini dinar nije otišao u slamarice, već je ostao u bankarskom sektoru. Što znači da su grđani samo premeštali svoje depozite iz grčkih u neke druge poslovne banke.

Banke u Srbiji u većinskom grčkom vlasništvu nastaviće redovno da posluju sa svojim klijentima, uveravaju iz NBS. One su likvidne i solventne, strogo regulisane, najčešće rigoroznije nego na matičnim tržištima, dodaju. Sa stanovišta domaćeg zakonodavnog okvira banke grčkog porekla ni po čemu se ne razlikuju od bilo koje druge banke koja posluje na srpskom bankarskom tržištu i depoziti u ovim bankama podjednako su bezbedni koliko i u svim ostalim bankama u Srbiji, poručuju iz centralne banke. Takođe, država Srbija građanima garantuje isplatu štednje u iznosu do 50.000 EUR.


U "Luci Novi Sad" postavljen nov rekord u pretovaru - Državi dividenda od 6,1 miliona dinara
"Luka Novi Sad" je u ovoj godini pretovarila oko 750.000 tona robe, što je količina kao u celoj 2013. godini – izjavio je na konferenciji za novinare direktor novosadske luke prof. dr Aleksandar Milovančev prilikom predstavljanja poslovnih rezultata u ovoj godini.

– Bez rizika od greške mogu da najavim da će "Luka Novi Sad" postići apsolutni rekord pretovara u ovoj godini jer će ukupan rezultat biti nekoliko stotina hiljada tona veći od dosadašnjeg rekorda, pošto je ovogodišnji rod žita solidan. Lane je pretovar bio bezmalo milion tona, što je tada bio rekord.

On je podsetio na podatak da je u prvih šest meseci 2013. godine, dakle pre nego što je stao na čelo Luke Novi Sad, pretovareno svega 198 tona robe. Poslovni uspeh, predočio je direktor Milovančev, ne pripada samo novom menadžmentu već je zasluga i proizvođača žitarica i trgovaca.

– Uspeh se ogleda i u tome što smo uplatili državi dividendu od oko 6,1 miliona dinara, premda je u Luku, čiji je vlasnik država, u potpunosti uloženo znatno novca u investicije. U budžet Srbije uplatili bismo i veći iznos dividende da prošle godine Luka nije morala da plati oko 150.000 EUR jednom stranom preduzeću koje je tužilo Republiku Srbiju, Slobodnu carinsku zonu i "Luku Novi Sad" za više od 800.000 EUR. I rezultati poslovanja bili bi vidno bolji da nismo nasledili sudski spor zbog kojeg je naše državno preduzeće moralo da plati privatnoj kompaniji oko 17,2 miliona dinara – istakao je Milovančev .

Tokom protekle dve godine, otkako firmom gazduje novo poslovodstva, direktor je kazao da je uložen trud da se uvede red, sve je bilo devastirano.

– Izdvojili smo značajnu svotu za novu vagu, adaptaciju pristanišne zgrade, za carinsku ispostavu, carinski terminal i upravne zgrade, za izgradnju otvorenih carinskih skladišta, popravku saobraćajnica i postavljanje nove rasvete. Koliko će ove godine ukupno novca biti izdvojeno za investicije znaćemo na kraju godine, sada radimo po investicionom programu – pomenuo je direktor.

U susretu s novinarima osvrnuo se i na rad drugih luka u Srbiji, rekavši da su sve znatno smanjile obim poslovanja, dok je jedino novosadska pretovar značajno uvećala.

– Prošle godine dobili smo napismeno od Agencije za privatizaciju i Ministarstva privrede da Luka Novi Sad više nije predmet vlasničke transformacije, odnosno da je izuzeta. U septembru očekujemo da dobijemo licencu lučkog operatera i da Luka bude proglašena lučkim područjem – naveo je Aleksandar Milovančev, rekavši u odgovoru na novinarsko pitanje da ne može pouzdano da kaže kolika je vrednost kapitala preduzeća, ali da novosadska luka zauzima oko 24 hektara površine, od kojih su na 20 objekti.


Luka Novi Sad sets new overloading record - State to get dividend of RSD 6,1 m
This year, Luka Novi Sad overloaded 750.000 tons of goods which is the quantity as in entire 2013 - kao– said the head of the Novi Sad port, prof.dr. Aleksandar Milovancev said at the press conference during presentation of business results this year.

– Without risking a mistake I can announce Luka Novi Sad will reach absolute record in overloading this year since total result will be some few thousand tons higher than current record wince this year’s harvest is solid. Last year, it was almost a million tons which was a record at that time.

Business success, Milovancev presented is not the credit of only new management but it also the credit of producers and traders.


Kineski "Betec" zainteresovan da gradi termoelektranu u Srbiji
Kineska kompanija "Betec" zainteresovana je da investira između 300 i 500 mil EUR u termoelektranu u Srbiji, rekli su u petak (17. jul 2015. godine) predstavnici akcionara te kompanije na sastanku sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem.

Kako je saopštila predsednikova Služba za saradnju sa medijima, predstavnici "Beteca" rekli su da bi gradnja elektrane trebalo da počne do kraja ove godine.

Predstavnici "Beteca" su preneli i da su zainteresovani za eksploataciju geotermalne energije iz dva izvora, u Vranju i u Kuršumliji i da je Kineska razvojna banka zainteresovana da podrži projekat izgradnje termoelektrane, kao i istraživanja novih geotermalnih izvora.

- Kineske kompanije i kineski investitori su dobrodošli u Srbiju, i ubeđen sam da bi i Srbija i kineski preduzetnici imali veliku korist od ulaganja u proizvodnju u Srbiji - rekao je Nikolić tokom sastanka sa delegacijom akcionara kineske korporacije "Betec", koju je predvodio Ji Feng Žou. Kompanija "Betec" se bavi eksploatacijom energije iz geotermalnih izvora i geotermalnim istraživanjima, a u Srbiji je počela poslovanje pre tri godine.


SERTIĆ: Do kraja oktobra ćemo znati koja će preduzeća opstati
Ministar privrede Željko Sertić kaže da će se do 31. oktobra znati koja od 44 preduzeća su privatizovana, a koja odlaze u stečaj ili im predstoji neka druga vrsta zatvaranja firme. Dodaje i da je nedopustiv pokušaj da se poslovanje rukovodstva "Srpske fabrike stakla" prebaci na državu.

- To je nešto što savremeno ekonomsko tržište ne može da podrazumeva, mora da se zna ko šta radi i šta je čiji deo posla - ističe ministar Sertić.

Objašnjava da kada se uđe u ozbiljne reforme mora da postoji i ozbiljna socijalna politika.

- Postoje preduzeća koja su nevoljna i nespremna za poslovanje i koja su svojim ponašanjem pokušala da vrate model rada u kojem će u dogovoru s radnicima da naprave štrajkove, pa da potom država uskoči i pomogne. To više neće moći - upozorava Sertić.

Ministar kaže da nije optimista što se tiče situacije u "Srpskoj fabrici stakla".

- Slušajući informacije koje dobijam, nisam optimista i ne verujem da će Srpska fabrika stakla uspeti da plati svoj dug - ističe ministar privrede.

Ističe da je na jednom transparentu radnika video da piše "ne damo fabriku" i poručuje da to nije fabrika radnika.

- Ta fabrika ima vlasnika, nema više društvenog kapitala i mora da se zna ime i prezime, ili je privatno ili je državno vlasništvo - objašnjava Sertić.

Kaže da svako preduzeće treba odgovorno da vodi svoju politiku.

- Rukovodstvo "Srpske fabrike stakla" je upozoreno, "Elektroprivreda" je upozorila na vreme šta će se desiti u narednom periodu ako se dug za struju ne isplati. Ovo je opet apel na rukovodstvo da se uozbilji i da počne ozbiljno da razgovara sa državom jer država više neće da popušta - ističe Sertić.

Kaže da će se do 31. oktobra znati koja su od 44 preduzeća privatizovana, a koja odlaze u stečaj ili im predstoji neka druga vrsta zatvaranja firme.

- Od 43 preduzeća koja nemaju više zaštitu od poverilaca, jedan deo je u predstečajnom postupku, a jedan je u procesu restrukturiranja. Jedan deo će otići u stečaj i za njih je obezbeđen socijalni program - dodaje ministar privrede.

Ističe da je Vlada Srbije juče usvojila izveštaj o privatizaciji FAP-a i teče rok od 45 dana za završetak pregovora i dodaje da ni za jedno preduzeće neće biti produženje roka, a to je jun sledeće godine.

Ministar Željko Sertić objašnjava da nije postojala metodologija kojom bi se utvrdilo šta preduzeća treba da ostvare i kaže da je prvi put prošle godine izadato jedno takvo uputstvo od 19 tačaka.

- Tačne rezultate ćemo imati na kraju godine, u prva tri meseca smo imali bolje rezultate nekog lane, imamo preduzeća koja su napravila bolje rezultate od očekivanih. Recimo, 'Pošta Srbije' je napredovala, 'Elektromreža' je još kvalitetnije poslovala, 'Skijališta Srbije' takođe", objašnjava ministar privrede.

Dodaje da će se ukupan izveštaj poslovanja preduzeća znati na kraju godine.

Ističe da se ne krije poslovanje nijednog preduzeća, da je to vrsta društvenog konsenzusa i da svi moraju da poštuju pravila igre koja važe za sve.


SERTIC: By the end of October it will be known which companies will stay
The minister of trade, Zeljko Sertic says that by October 31 it will be familiar which out of 44 companies have went bankrupt or went private some other kind of company shut down follows for them. He adds it is not permissible that business of management at Srpska fabrika stakla, is transferred to the state.

He explains that when we steo unto serious reforms there must be serious social policy.

The minister says he is not optimistic when it comes to situation of Srpska fabrika stakla.

He outlines that at one of the transparent of the staff he say inscription :"we do not let the plant go " and said it is not employees’ plant.


He says every company should manage its policy responsibly.
He says that that by October 31 it will be familiar which out of 44 companies have bankrupt or privatized some other kind of company shut down follows for the.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta