Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Somborci opet prave akumulatore - Na posao u FAS se vratilo 135 radnika
Dok stečajni upravnik Milorad Veljović još uvek "češlja" dokumentaciju u pokušaju da se utvrdi stvarni iznos dugovanja, u "Fabrici akumulatora" u Somboru (FAS) ponovo je pokrenuta proizvodnja auto-baterija po kojima je ovaj grad donedavno bio poznat u gotovo celom svetu.

Naime, od pre nekoliko dana na posao su se vratilo 135 radnika, koje je sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje angažovao zakupac proizvodnih kapaciteta FAS, a prema rečima Sergeja Dedića, predstavnika zakupca pogona FAS, veterničke "Viskol grupe", u ovom momentu se u magacinima nalazi 10.000 novoproizvedenih akumulatora.

- Trenutno nam je dnevna produkcija 1.500 akumulatorskih baterija, koje pored prepoznatljivog brenda "black horse" na sebi imaju i dodatnu etiketu sa oznakom "Viskola", a na ovim poslovima je u jednoj smeni angažovano 135 radnika - kaže Dedić za "Dnevnik", prema čijim je rečima nakon obavljenog remonta proizvodnja započeta 4. jula.

- Trenutno proizvodimo skoro 15 tipova baterija, plan je da dođemo u situaciju dnevne produkcije od 5.000 akumulatora, za šta će nam, nadam se uskoro, trebati još stotinak radnika - optimističan je Sergej Dedić, koga je "Viskol" angažovao da mu se stara o ovoj akviziciji.

Prema njegovim rečima, za sada jedini problem koji se nameće pred zakupca proizvodnih kapaciteta FAS je sam plasman novoproizvedenih akumulatora, pošto nisu retki primeri opstrukcije donedavnih dilera ovog najtraženijeg brenda somborske industrije.

Da bi uopšte došli u situaciju ponovnog pokretanja proizvodnje zakupci su, prema tvrdnjama stečajnog upravnika Milorada Veljovića, u remont mašine i opreme do sada uložili 50.000 evra, što je bila neophodna investicija kako bi se obavio posao koji je "zaboravljan" gotovo celu jednu deceniju.

-Pored samog zakupa u visini od 10.000 EUR i toj sumi pripadajućeg PDV, na "Viskolu" su i svi troškovi vezani za osiguranje, troškove (struja, voda, usluge ovdašnjih JKP...), obezbeđenje i tekuće održavanje, tako da se troškovi stečajnog postupka namiruju bez otuđivanja bilo kakve imovine FAS- kaže Veljović, prema čijim se rečima u ovom momentu imovina firme u kojoj vodi stečajni postupak procenjuje na 5 mil EUR.

- Dobra vest je i da je završen posao oko iznajmljivanja sektora "Trgosirovina", za koji će zakupac, mešovito austrijsko-srpsko preduzeće "Austrometal" plaćati mesečno 2.000 EUR i sve troškove - kaže Veljović, koji očekuje da se u ovaj organizacioni deo FAS koji se bavio sakupljanjem, otkupom i preradom sekundarnih sirovina vrati tridesetak radnika.

- S druge strane, dugovanja iznose oko 60 mil EUR, od čega se lavovski deo, odnosno preko 1,5 milijardi dinara, odnosi na poreze - kaže Veljović i dodaje da se, paralelno sa njegovom proverom dokumentacije, administracijom nekadašnjeg ponosa somborske privrede bave i predstavnici Poreske policije koji proveravaju poslovanje vlasnika FAS, šabačkog koncerna "Farmakom MB".

-Namera mi je da se bez "rasparčavanja" imovine FAS proda kao pravno lice, ili makar kao jedna celina, kako bi se mogla nastaviti proizvodnja i samim tim radnici za stalno vratili u proizvodne hale. Očekujem da se do septembra obavi celokupna procena, što je preduslov da do kraja godine FAS, ukoliko se sa tim slože poverioci, i dobije novog vlasnika - pojašnjava terminsku "mapu puta" somborske Fabrike akumulatora njen stečajni upravnik Milorad Veljović.

Borba virtuelnih sindikata

Potpuno u skladu sa nonsensima srpske tranzicione privrede, u pozadini stečaja FAS i aktuelnog zakupa njegovih proizvodnih kapaciteta, odvija se i sukob navodnih sindikata ove fabrike. Naime, u pojedinim medijima su prethodnih dana osvanula suprotstavljena saopštenja Samostalnog i Nezavisnog sidnikata FAS potpisana od strane njihovih, ništa manje navodnih predsednika, dokazujući postojanje neverovatne prakse da u Srbiji sindikat može da postoji i bez članstva, odnosno radnika, pošto je proglašenjem stečaja sve i jedan zaposleni FAS-a završio na evidenciji nezaposlenih lica Nacionalne službe za zapošljavanje.


Na prodaju "Fabrika automobilskih delova - FAD" iz Gornjeg Milanovca
Stečajni upravnik preduzeća "Fabrika automobilskih delova - FAD" u stečaju u Gornjem Milanovcu oglasio je prodaju preduzeća, a početna cena je 750.000.000 dinara.

Imovinu stečajnog dužnika čine nekretnine, postrojenja i oprema, kao zalihe i potraživanja.

Krajnji rok za uplatu depozita je 14. avgust, a visina depozita je 150.000.000 dinara.

Krajnji rok da dostavljanje ponuda je 21. avgusta u 12 sati, a javno otvaranje ponuda zakazano je za isti dan u 12 i 15 sati u prostorijama preduzeća u Gornjem Milanovcu.

Prema pisanju današnjig "Novosti", banke - kao glavni poverioci FAD-a - stopiraju aukcijske prodaje. Prvu, koja je trebalo da bude održana 29. maja, sprečile su zbog "potrebe dopune papirologije", a ona zakazana za 29. jun propala je posle hapšenja Dejana Babića (47), većinskog vlasnika FAD, samo sedam dana ranije...


SAD obnovile Srbiji status povlašćene nacije u trgovini
Američki Kongres ponovo je Srbiji odobrio Generalni sistem preferencijala (GSP), koji će važiti od 29. jula 2015. do 31. decembra 2017.

Program GSP omogućava povlašćeni bescarinski izvoz u SAD za gotovo 5.000 proizvoda iz 122 odabrane zemlje i teritorije, uključujući i Srbiju, piše PKS.

Pravo na bescarinski tretman po GSP programu Srbiji je isteklo 31. jula 2013. godine, pa su kompanije iz Srbije morale da plaćaju carinu pod uslovima normalnih trgovinskih odnosa na robu koja je ranije bila na režimu bescarinskog uvoza u SAD.

Nova odluka Kongresa omogućava retroaktivnost od 31. jula 2013. godine, tako da će carinska služba SAD (U.S. Customs and Border Protection CBP) izvršiti povraćaj carina koje su izvoznici iz Srbije platili tokom prekida GSP tretmana.

Izvoznici mogu da očekuju povraćaj novca 90 dana od obrade podataka.


Aerodrom "Nikola Tesla" angažuje 65 radnika
Aerodrom "Nikola Tesla" Beograd objavio je javni poziv za stručno osposobljavanje i usavršavanje u toj kompaniji.

U saopštenju dostavljenom "Danasu" navodi se da je Aerodrom "Nikola Tesla" preduzeo taj potez sa ciljem angažovanja stručnih, kreativnih ljudi koji bi svojim znanjem i idejama mogli da doprinesu i podrže snažni rast kompanije. Sa druge strane, kroz ovaj proces, izabrani kandidati dobijaju priliku da steknu praksu i iskustvo radeći u dinamičnoj i uspešnoj kompaniji, što im kasnije može koristiti u njihovoj karijeri i daljem profesionalnom angažovanju.

Poziv se upućuje na osnovu zaključka komisije Vlade Srbije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava od 30. juna 2015. godine. U Zaključku se navodi da je data saglasnost za angažovanje 65 osoba radi stručnog osposobljavanja i usavršavanja. Aerodromu "Nikola Tesla" potrebni su diplomirani inženjeri saobraćajne, mašinske, elektrotehničke i građevinske struke, diplomirani pravnici, kadrovi iz oblasti bezbednosne struke, četvrtog stepena stručne spreme tehničke, ekonomske, turističke struke, elektroničari računara, gimnazijalci.

Kriterijumi na osnovu kojih će se izabrati kandidati, uz dokumentaciju koja dokazuje potrebni nivo i vrstu obrazovanja, su i postignut uspeh u školovanju i dužina školovanja. AD Aerodrom "Nikola Tesla" Beograd i dalje će se truditi da na sličan način sarađuje sa stručnom javnošću i otvara nove perspektive saradnje radi postizanja još boljih rezultata u poslovanju.


O privatizaciji Telekoma odlučuje vlasnik, a ne menadžment
Generalni direktor Telekom Srbije Predrag Ćulibrk izjavio je da će konačnu odluku o tome da li će kompanija biti prodata doneti država Srbija kao vlasnik, a da proces privatizacije, za sada teče po planu.

"Proces ide svojim tokom. Šta će biti ishod – o tome je zaista suviše rano govoriti. To će na kraju biti odluka većinskog akcionara", rekao je Ćulibrk u intervjuu za novi broj magazina Biznis.

On je rekao da je zadatak menadžmenta Srbije u tom procesu da bude maksimalno profesionalan i dostavlja podatke bez navijanja za to da se kompanija proda ili ne proda.

"Mi smo kao kompanija u tom lancu i zato moramo da radimo krajnje profesionalno i odgovorno prema vlasniku, a vlasnik će na kraju da odluči da li će ponude koje dobije biti zadovoljavajuće, u skladu sa očekivanjima ili ne", rekao je Ćulibrk povodom toga što je 3. jula objavljen poziv za prikupljanje neobavezujućih ponuda za Telekom Srbije.

Ćulibrk je rekao da je objavljivanje javnog poziva za prikupljanje neobavezujućih ponuda prvi korak u dvostepenom procesu.

Kako je dodao, nakon dostavljanja neobavezujućih ponuda pravi se lista prihvatljivih ponuđača i ulazi u drugu fazu, a to je faza obavezujućih ponuda, pošto je tako definisano uredbom, dok ceo proces prati privatizacioni savetnik, kompanija Lazard.

Ćulibrk je ocenio i da je pitanje u kojoj meri je sada dobar moment za prodaju Telekoma "filozofsko".

"Suština će biti kakve će se ponude dobiti kroz sam proces i to će i opredeliti sam tok. Kao što je rekao i premijer – cena će svakako igrati vrlo značajnu ulogu kada Vlada na kraju bude odlučivala o tome da li će da privatizuje svoje učešće ili deo tog učešća u Telekomu Srbija ili ne", rekao je Ćulibrk.

Generalni direktor Telekoma Srbije ocenio je i da kretaja na tržištu, spajanja kompanija, pojavljivanje novih OTT (over the top) operatera kao što su "vajber" (Viber) "vats ap" (WhatsApp) i "skajp" (Skype) pokazuju da je prošlo vreme sigurnosti i ležernog vođenja posla u telekomunikacijama.

"I mobilni operatori su shvatili da je bez kreiranja integrisanih paketa usluga – ne samo mobilni, fiksni, nego i internet i televizija – teško opstati dugoročno na tržištu. Prošlo je vreme neke sigurnosti kada si mogao ležerno da vodiš ovaj biznis i da ostvaruješ značajne prihode i profite", rekao je Ćulibrk.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta