Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Nomura International" privatizacioni savetnik za Komercijalnu banku
Privatizacioni savetnik za Komercijalnu banku biće kompanija "Nomura International", saznaje Tanjug.

Za privatizacionog savetnika najveće banke u većinskom domaćem vlasništvu, prijavile su se 22 firme, ali je nakon provere ispunjenosti uslova taj broj sveden na devet.

U poslednjem krugu ostalo je ukupno pet firmi od kojih je izabrana "Nomura" sa sedištem u Velikoj Britaniji.

Prema ugovoru koji su napravili najveći akcionari, privatizacija Komercijalne banke trebalo bi da bude završena do kraja 2017. godine.

Najveći akcionari u Komercijalnoj banci su Republika Srbija sa udelom od 41,7%, EBRD London sa 24,4% i IFC Global Capitalization Fund sa 10%.


Lajić: Osam ponuda za Telekom, do ponedeljka uži izbor
Privatizacioni savetnik za prodaju Telekoma - Lazard, obavestio je danas vladinu komisiju da postoji osam ponuda koje ispunjavaju uslove za privatizaciju te kompanije, a odluka o užem izboru biće doneta do ponedeljka, izjavio je ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić.

On je Tanjugu rekao da će komisija do ponedeljka odlučivati koje od tih kompanija ulaze u uži izbor za privatizaciju Telekoma.

"Videćemo da li svih osam ponuda ide u uži izbor i u ponedeljak će se utvrditi konačna lista", precizirao je on.

"Od ponedeljka ćemo uputiti dopis onima koji budu ušli u uži izbor i oni u roku od 14 dana treba da otkupe dokumentaciju i posle toga imaju pravo da ostvare uvid u kompletno poslovanje Telekoma", precizirao je Ljajić.

Ministar je rekao da i druge kompanije, koje ispunjavaju uslove, mogu da podnesu zahtev vladinoj Komisiji u daljem toku procesa privatizacije.


Industrijski gigant "Dalas" na kolenima
Tutinski gigant, fabrika nameštaja "Dallas", pre godinu dana je otišla u stečaj, a narednog meseca njena imovina će se naći na prodaji u Kraljevu. Upravna zgrada, fabrike, pogoni, pomoćni objekti, placevi i prodajni saloni nude se po ceni od 582,5 miliona dinara.

Za upravnu zgradu, fabriku nameštaja od preko dve hiljade kvadratnih metara, fabriku bivšeg "ŠIK Jelak" i neke pomoćne objekte u Tutinu početna cena je 336,6 miliona dinara. Pogon za proizvodnju treseta u Leskovi, nedaleko od Tutina, na javnom nadmetanju 11. septembra, imaće početnu cenu od 10,3 miliona, plac u Čačku procenjen je na nešto više od osam miliona, a za 227,5 miliona dinara potencijalnim kupcima nudi se prodajni salon u Novom Sadu.

Tutinski "Dallas" osnovala je porodica Hajrović 1990. godine. U kompaniju je uložen kapital stečen u inostranstvu i vrlo brzo je postala lider u proizvodnji tapaciranog nameštaja. Fabrike je imala u Tutinu i Sarajevu, a prodajne objekte u Srbiji, Crnoj Gori i BiH.

Vlasnici su ulagali u proširenje proizvodnih kapaciteta, modernizaciju opreme i kvalitet proizvoda. Rezultati su bili evidentni. Samo pre desetak godina "ponos Peštera", kako su zvali ovu fabriku, nameštaj je izvozila na tržišta Francuske, Amerike, Slovenije, Libije, Makedonije i BiH.

Fabrika nameštaja "Dallas" je kupila "ŠIK Jelak", giganta drvne industrije i tu otvorila četiri pogona - za proizvodnju sunđera (oprema kupljena u Nemačkoj i Engleskoj), za proizvodnju masivnog nameštaja od punog drveta (oprema iz Italije), za finalnu preradu drveta i za proizvodnju treseta u Leskovi.

Posle brojnih poslovnih uspeha i priznanja, informacija da je ova kompanija otišla u stečaj "zbog nemogućnosti da izmiruje pristigle obaveze" za mnoge je bila iznenađenje. Na kraju 2013. godine, prema podacima Agencije za privredne registre, preduzeće je bilo u minusu za 41 milion dinara, a godinu dana ranije gubitak je iznosio 227 miliona dinara.

I treset je šansa

Posebno je interesantan lokalitet gde se nalazi treset, koji se smatra značajnim resursom. Stručnjaci su ocenili da je ovo humusno zemljište kvalitetno, jer je 90 odsto organskog sastava i rezerve su mu procenjene na stotinu godina. Nezamenljiv je u tehnologiji zasnivanja i uzgoja borovnica, visokokvalitetnih travnjaka, proizvodnji sadnica i uzgoju četinara i drugih biljnih vrsta kojima je za razvoj neophodna niska kiselost podloge.


Sutra otvaranje ponuda za kupovinu Tanjuga i Studija B
Ponude za kupovinu novinske agencije Tanjug i RTV Studio B biće otvorene sutra u Agenciji za privatizaciju.

Komisija će proveriti da li ponude ispunjavaju uslove javnog konkursa, a narednih dana će biti otvorene koverte sa ponuđenom cenom. Ukoliko bude više ponuda ti mediji će biti prodati ponuđaču koji na aukciji ponudi veću cenu.

Javni poziv za prikupljanje ponuda za privatizaciju Tanjuga i Stidija B objavljen je krajem juna, a rokovi za dostavljanje ponuda su nekoliko puta produžavani.

Republika Srbija prodaje 100 odsto udela u vlasništvu u Tanjugu čija je vrednost kapitala procenjena na 760.936 evra, što je i početna cena na nadmetanju.

Pravo na učešće u tom postupku imaju domaća i strana, fizička i pravna lica, kao i konzorcijumi.

Vlasnik Studija B je Grad Beograd, a vrednost kapitala te medijske kuće je 528.626 evra.

Skupština Begrada usvojila je odluku da se Studio B ponudi na prodaju za 51 odsto procenjene vrednost, ako ta gradska informativna kuća ne bude privatizovana do 1. novembra.

Izmenama Zakona o javnom informisanju i medijima rok za privatizaciju medija i kojima Republika Srbija i lokalne samouprave imaju vlasništvo produžen je do 31. oktobra, a prvobitno je bio 1. jul.

Ukoliko mediji do tada ne budu prodati njihove akcije će besplatno biti podeljene sadašnjim i bivšim zaposlenima.


NIS pustio u rad malu elektranu u Sirakovu
Naftna industrija Srbije (NIS) pustila je u rad malu elektranu za proizvodnju električne i toplotne energije na naftno-gasnom polju u Sirakovu, u blizini Velikog Gradišta.

Vrednost investicije je dva miliona evra, a ukupna snaga novog postrojenja dva megavata (MW), saopštio je NIS.

Na ovom naftno-gasnom polju se sada proizvodi ukupno tri MW električne energije, s obzirom na to da je na ovom području pre dve godine puštena u rad i prva NIS-ova elektrana snage jednog megavata.

Projekat je realizovan u okviru programa za razvoj kapaciteta male kogeneracije, koja je deo dugoročne strategije kompanije usmerene na povećanje efikasnosti poslovanja zahvaljujući racionalnom korišćenju postojećih gasnih resursa.

NIS sada ima ukupno 13 mini elektrana, odnosno kogeneracionih modula na teritoriji Srbije, a ulaganja u ovaj segment biznisa prešla su 15 miliona evra.

Proizvodnja električne energije dostigla je snagu od 11,6 MW, što je dovoljno za snadbevanje strujom u proseku 10.000 domaćinstava.

Osim električne energije, NIS na mini elektranama proizvodi i toplotnu energiju za potrebe svojih postrojenja u visini od dva MW.

Zamenik direktora Bloka Energetika u NIS-u Igor Korać istakao je da mini elektrane imaju veliki značaj, jer proizvode električnu i toplotnu energiju iz gasa koji do sada nije bio iskorišćen zbog visokog stepena ugljen dioksida i azota.

Takođe, proces pretvaranja ovog gasa u električnu energiju ima i ekološku dimenziju, jer se on više ne spaljuje na baklji i smanjuje se emisija štetnih gasova u atmosferu.

Time kompanija doprinosi ostvarenju strateških ciljeva Republike Srbije u pogledu racionalizacije potrošnje energije i smanjenju zagađenja, kazao je Korać.


RTV Pančevo prodato za 87.000 evra
Javno radiodifuzno preduzeće Radio-televizija "Pančevo" danas je podato za 87.200 evra Radojici Milosavljeviću, čija je ponuda jedina prihvaćena na javnom pozivu za privatizaciju tog lokalnog medija.

Privatizaciona komisija je Milosavljevića proglasila za kupca RTV "Pančevo" pošto je utvrdila da jedino njegova ponuda ispunjava uslove, od tri pristigle ponude na javnom nadmetanju.

Na otvaranju ponuda u Agenciji za privatizaciju, član komisije za privatizaciju RTV "Pančevo" Olivera Ranđelović je rekla da je komisija odbacila dve preostale ponude, pančevačkog internet provajdera "Medneta" (Mad net) i beogradskog "Medija solušna", jer te firme nisu uplatile depozit za učešće na javnom nadmetanju.

Ranđelovićeva je naglasila da je RTV "Pančevo" uslovno prodato Radojici Milosavljeviću (iz Kruševca) i da će on naknadno biti obavešten kada će biti potpisivanje kupoprodajnog ugovora.

Milosavljević nije želeo da daje izjave za medije, uz obrazloženje da će to uraditi tek kad formalno postane vlasnik RTV "Pančevo".

U oglasu za privatizaciju je kapital RTV "Pančeva" bio procenjen na 87.142 evra, što je bila i početna cena na javnom nadmetanju.

Direktorka RTV "Pančevo" Tatjana Jelesić ranije je izjavila da se 59, od ukupno 63 radnika tog preduzeća prijavilo za odlazak s posla uz otpremninu.


Turci zainteresovani za vranjanski "Yumco"?
Kompanija "Yumco" mogla bi uskoro da dobije strateškog partnera. Kako "Novosti" saznaju, reč je o turskoj kompaniji čije ime se drži u tajnosti, ali su nedavno predstavnici kompanije boravili u Vranju društvu predstavnika Vlade i započeli pregovore.

Direktor kompanije Goran Đorđević nije negirao zainteresovanost za kupovinu "Yumca", ali nije želeo da komentariše ništa za pregovore dok se ne okončaju.

Vrednost kapitala nekada najvećeg tekstilnog giganta na jugu Srbije, prema njegovim rečima procenjena je na 65 mil EUR.

"Yumco" je akcionarsko društvo gde je država većinski vlasnik. U ovom trenutku, radi punim kapacitetom, i šiju uniforme za Vojsku.


The Turks interested in Vranje-based Yumco?
Yumco could soon get strategic partner. As Novosti finds out, it is the Turkish company whose name is kept a secret but company reps have recently visited Vranje in the company of the representative of the Government and started negotiations.

Goran Djordjevic did not neglect interest in purchase of Yumco but he did not want to comment anything for negotiations until they end.

Value of the capital of former biggest textile giant in the south of Serbia, according to him, is estimated at EUR 65 m.

Yumco is a shareholder company where the state is a major shareholder. At this moment, it has been functioning with full capacity and they are producing uniforms for the Government.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta