Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Borba za "Perutninu" - Ukrajinski živinarski gigant MHP želi da preuzme ptujsku kompaniju
Na skupštini društva "Perutnina Ptuj" odvijaće se prava borba za preuzimanje kompanije. Ljubljanski list "Delo" nezvanično saznaje da je poboljšanu ponudu za preuzimanje ptujske kompanije podneo ukrajinski živinarski gigant MHP.

Ukrajinci nude najmanje 8,25 EUR po deonici i tako su za četvrtinu evra premašili ponudu "Slovenske industrije čelika" (SIJ).

Ukrajinska kompanija je bila među dva ponuđača u postupku traženja potencijalnog investitora kojeg je u skladu sa sporazumom banaka poverilaca vodila francuska finansijska konsultantska kompanija "BNP Paribas". Ona je predložila da je za dokapitalizaciju najprimereniji SIJ, koji nudi 40 mil EUR.

Razloge za ovu odluku izvršni direktor "Perutnine Ptuj" Roman Glaser predstavio je u saopštenju Uprave o razlozima potpunog isključenja prava preče kupovine deonica postojećim deoničarima. Iz izveštaja proizlazi da je MHP, koji je u većinskom vlasništvu ukrajinskog milijardera Jurija Kosiuka, za dokapitalizaciju ponudio 8 EUR po deonici, ali samo do oko 18,4 mil EUR, što bi bilo ispod očekivanja banaka poverilaca.

Zabrinjava i zahtev da se ulog utroši na razvoj kompanije i plaćanje dugova. Upravi je, takođe, vrlo nepopularan zahtev za uvođenje sistema upravljanja.

Ruski vlasnici čelične industrije stoga nude kapitalnu injekciju od 40 mil EUR, o kojoj će se odlučiti na današnjoj skupštini. Pri tome ne treba zanemariti činjenicu da tolika dokapitalizacija i puno isključenje prava prvenstva dosadašnjih deoničara otvara vrata za kupovinu čitave kompanije nakon cene preuzimanja od 8 EUR po deonici. MRA predviđa injekciju kapitala od 20 mil USD, ali time investitor neće dobiti dovoljno veliki udeo, a kompaniju nije moguće preuzeti po dokapitalizacionoj ceni.

Na skupštini će stoga biti odlučeno da li će plan Tibora Simonka, bivšeg direktora SIJ-a i prvog nadzornika "Perutnine Ptuj", i Romana Glasera proći.

Glaser je već pozdravio nameru ruskih metalskih radnika za dokapitalizacijom kompanije. Nekoliko meseci pre toga, SIJ je izdao obveznice za 43 mil EUR, što je pozdravljeno od države, koja u SIJ-u ima četvrtinu udela.


Er Srbija će doneti 211 mil dolara domaćoj privredi
Nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, Er Srbija, ostvariće direktan doprinos srpskoj privredi u vrednosti od 211 miliona dolara tokom 2015. i podržaće ukupno 8.700 radnih mesta.

Ovo su podaci iz najnovijeg nezavisnog izveštaja Oksford ekonomiksa (Oxford Economics), vodeće međunarodne konsultantske kuće koja se bavi ekonomskim predviđanjima i kvantitativnom analizom, saopšteno je iz Er Srbije.

Studija predviđa da će avio-prevoznik putem direktne potrošnje u okviru svakodnevnog poslovanja i zahvaljujući znatnom ekonomskom uticaju njenog razgranatog lanca snabdevanja u Srbiji, nacionalnoj ekonomiji doneti 190 miliona dolara tokom ove godine.

Osim toga, Oksford Ekonomiks procenjuje da će Er Srbija opslužiti ukupno 2,5 miliona putnika tokom 2015. godine. Očekuje se da će posetioci iz inostranstva potrošiti gotovo pola milijarde dolara tokom 2015, što doprinosi nacionalnom BDP-u u iznosu od 373 miliona dolara i podržava dodatnih 22.400 radnih mesta.

Predviđa se i da će se do 2020. ekonomski uticaj avio-kompanije koji se odnosi na turizam uvećati do vrednosti od 572 miliona dolara i podržavati ukupno 28.200 radnih mesta.

Dane Kondić, generalni direktor Er Srbije, izjavio je da ta studija jasno svedoči o tome u kojoj meri Er Srbija, kao komercijalno efektivna i profitabilna avio-kompanija, suštinski utiče na ekonomski razvoj Srbije i doprinosi razvoju ostalih grana privrede kao faktor podrške ekonomskoj aktivnosti.

Predsednik Nadzornog odbora Er Srbije, Siniša Mali, podsetio je da privatizacija Er Srbije u partnerstvu s Etihadom predstavlja najuspešniju privatizaciju u našoj zemlji. "Pokazali smo kroz strateško partnerstvo da je moguće od avio-kompanije koja je pravila gubitke stvoriti profitabilnu kompaniju koja više ne predstavlja opterećenje za državni budžet. Er Srbija je danas pokretač privrednog razvoja Republike Srbije", rekao je Mali.

Oksford Ekonomiks naglašava da ekonomski uticaj jedne avio-kompanije znatno prevazilazi oblast u kojoj operativno deluje. Usluge koje pruža olakšavaju čitav niz ekonomskih aktivnosti u lokalnoj i globalnoj ekonomiji - od uspostavljanja poslovnih interakcija i omogućavanja stranih investicija, do podsticanja razvoja turizma i trgovine.

Očekuje se da će u 2015. godini, doprinos Er Srbije povezanosti u vazdušnom prevozu putnika i robe povećati produktivnost srpske privrede za 690 miliona dolara, što odgovara broju od gotovo 32.000 radnih mesta i iznosi skoro dva procenta BDP-a.

Osim njenog znacaja za razvoj turizma, Er Srbija će takođe postati sve značajniji faktor razvoja poslovanja orijentisanog ka izvozu, naročito za veze sa Evropskom Unijom, što će podstaći izvoz i povećati konkurenciju u domaćoj ekonomiji na dobrobit potrošača, dodaje se u saopštenju.


Uplaćene dividende vlasnicima besplatnih akcija NIS-a
Centralni registar hartija od vrednosti danas je uplatio dividendu svim građanima koji su na dan 13. juna 2015. godine posedovali besplatne akcije Naftne industrije Srbije (NIS), saopštila je Poštanska štedionica.

Neto iznos dividende je 39,82 dinara po akciji, odnosno 199,11 dinara za pet besplatnih akcija NIS-a, koliko su maksimalno dobili građani koji su imali pravo na te akcije.
Dividende na akcije NIS-a će dobiti 2,17 miliona građana.

Gradjani koji poseduju besplatne akcije NIS-a mogu da podignu novac uplaćen po osnovu dividendi za 2014. godinu na te vrednosne hartije u bankama kod kojih su otvorili račune za tu namenu.

Vlasnici NIS su ruski Gasprom sa udelom većim od 56 odsto, država Srbija ima skoro 30 odsto vlasništva, a preostali kapital poseduju mali akcionari.

Prošle godine je akcionarima NIS-a uplaćena dividenda u iznosu 80,2 dinara po akciji.


Ponovo neuspešna prodaja Izdavačkog preduzeća "Rad"
Novi pokušaj prodaje Izdavačkog preduzeća "Rad" iz Beograda proglašen je neuspešnim, pošto u roku nije dostavljena nijedna ponuda, objavila je Agencija za privatizaciju Srbije. Početna cena za 69,85% kapitala tog preduzeća na tenderu objavljenom polovinom jula bila je 2,68 mil EUR.

Prethodni tender za prodaju kapitala "Rada", objavljen u aprilu ove godine, bio je takođe neuspešan jer nije bilo zainteresovanih kupaca.

Privatizacioni ugovor o prodaji "Rada" raskinut je u avgustu 2010. godine, jer novi vlasnik, beogradska kompanija "Media II", nije platio kupoprodajnu cenu i raspolagao je imovinom suprotno ugovoru.

Agencija za privatizaciju objavila je da su neuspešni bili i pokušaji prodaje "Industrije stakla Pančevo" i preduzeća "Porečje Vučje" jer nije bilo ponuda.


Rast industrijske proizvodnje 6,1 odsto
Industrijska proizvodnja u Srbiji u prvih sedam meseci 2015. godine veća je za 6,1 odsto nego u istom periodu prošle godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

U julu je rast industrijske proizvodnje bio 13 odsto u poređenju sa istim mesecom 2014. godine, dok je u odnosu na prošlogodišnji prosek rast bio 9,6 odsto.

Rast u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija u julu je iznosio 50,3 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine, kada su sanirane posledice poplava.

U sektoru rudarstvo rast je bio 39,6 odsto, a u prerađivačkoj industriji 3,8 odsto.

Kada se isključi uticaj sezone, industrijska proizvodnja u julu 2015. u odnosu na prethodni mesec je manja za 1,7 odsto, a pad prerađivačke industrije je bio 1,6 odsto.

U poređenju sa prosekom iz 2014. godine rast industrijske proizvodnje u julu iznosio je 10,5 odsto, a prerađivačke industrije 4,9 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta