Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Finansijska podrška od 350 mil USD do juna 2017.
Šef kancelarije Svetske banke za Srbiju Toni Verhejen izjavio je u subotu, 1. oktobra da će na predstojećoj godišnjoj Skupštini Svetske banke i MMF predstaviti Srbiju kao uspešnu zemlju koja je "okrenula list" i posvetila se ekonomskim reformama.

Verhejen je u intervjuu za RTS rekao da je za Srbiju planirana finansijska podrška i za iduću godinu i precizirao da je za period od juna 2016. do juna 2017. planirana podrška od 350 miliona američkih dolara, a na pitanje da li je za iduću godinu, to jest od juna 2017, planirana i veća podrška, odgovorio je potvrdno.

- Radimo na daljoj podršci sektoru finansija, energetike i transporta - rekao je šef kancelarije Svetske banke za Srbiju.

Upitan da li postoje novi planovi i projekti za Srbiju, Verhejen kaže da Svetska banka i dalje sprovodi svoju strategiju.

- Planiramo da predstavimo dva projekta bordu direktora do kraja oktobra - jedan je podrška reformi javnih preduzeća, a drugi projekat su dodatna sredstva za Koridor 10 - naveo je on, dodavši da je sledeći projekat predviđen za januar, a to je program obrazovanja dece i omladine, uz budžet podrške javnim preduzećima.

Verhejen je rekao da je tim Svetske banke sa vladom razgovarao o tome da se nađe način da se vladi pomogne da pokaže finansijskom tržistu i tržištu kapitala da je Srbija okrenula list i "to je način da se svi problemi iz prošlosti ostave iza nas".

- Vlada radi na strateškom pristupu tome, koji će predstaviti narednih meseci, i to je jedno od pitanja o kojima će ministar finansija razgovarati sa potpredsednikom - kazao je Verhejen.

On je ukazao da je Srbija, kad je reč o ekonomskom rastu, postigla iznenađujuće rezultate, u pozitivnom smislu, s obzirom na posledice katastrofalnih poplava koje su je pogodile 2014. godine.

- Postoje tri ohrabrujuća elementa - porast investicija koje podstiču razvoj, porast izvoza zbog investicija koje rastu, ali i, prvi put od 2008, blago povećanje potrošnje. Ta tri faktora zajedno predstavljaju dobre održive faktore da bi rast opstao. To je još bolje nego rast kao preokret, što obično može kratko da traje - istakao je Verhejen.

Prema njegovim rečima, posebno ohrabruje sektor građevinarstva gde je zabeležen rast od 30% u odnosu na prošlu godinu što, kako kaže, stvara nova radna mesta i nove prilike.

Da bi rast potrajao, napominje Verhejen, predstoji veliki posao, pri čemu je na građanima da podrže ekonomsku incijativu i da otvaraju mala i srednja preduzeća koja su, kako ističe, osnov za dugoročni i održivi ekonomski rast.

- Tu je potreban veliki posao narednih godina da bi se poboljšalo ekonomsko okruženje, iako je dosta urađeno po tom pitanju, i da građani budu sugurni da mogu da preduzmu određeni ekonomski rizik - objašnjava on.

Verhejen smatra da je problem u idejama i naglašava da su prave ideje i privlačenje pravih investicija najvažniji.

- Tu svi moramo da pomognemo vladi da stvara te ideje. To uopšte nije jednostavno - pronaći svoje mesto na regionalnom tržištu danas imajući u vidu da ste u konkurenciji sa zemljama kao što su Bugarska i Rumunija - zaključio je Verhejen.


Ex YU aerodromi uslužili 13,5 miliona putnika
Aerodromi širom bivše Jugoslavije uslužili su preko 13,5 miliona putnika u periodu januar-avgust tekuće godine.

Najznačajnija promena je da je Podgorica pretekla Sarajevski aerodrom na devetoj poziciji posle tri godine, prenosi portal EX-Yu Aviation News.

Beogradski Aerodrom Nikola Tesla zadržao je lidersku poziciju sa 3,3 miliona putnika i po prvi put u tekućoj godini beleži rast, istina skromnih 0,4 odsto, zahvaljujući povećanom saobraćaju u letnjim mesecima.

Zagrebački aerodrom je zadržao drugu poziciju (1,8 miliona putnika, rast od 6,6 odsto), dok su Split i Dubrovnik zadržali visoke stope rasta od 18,2 i 14,9 odsto, respektivno. Aerodrom u Skoplju je tokom avgusta zabeležio najslabiji rast još od juna prošle godine (0,7 odsto), ali i dalje beleži visoku stopu rasta u prvih osam meseci od 17 procenata.

Od većih aerodroma u regionu bivše Jugoslavije, jedino Ljubljanski aerodrom beleži pad broja putnika, i to od 5,3 odsto.


RPK Subotica postaje deo jedinstvenog komorskog sistema Srbije
Skupština Regionalne Privredne komore Subotica odlučila je da se pripoji Privrednoj komori Srbije (PKS). Odluka je doneta na osnovu novog Zakona o privrednim komorama, koji predstavlja novu organizaciju komorskog sistema, gde regionalne komore i Komora Beograda gube svojstvo pravnog lica i pripajaju se Privrednoj komori Srbije.

PKS će, u skladu sa ovom odlukom, obrazovati novu regionalnu privrednu komoru u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora o pripajanju, s tim da će ona biti bez svojstva pravnog lica.

Novom organizacijom komorskog sistema Srbije predviđen je prenos javnih ovlašćenja i usluga, na nivo regionalnih privrednih komora.

Privrednici će moći da se obrate bilo kojoj privrednoj komori za uslugu ili pomoć, bez obzira na teritorijalnu pripadnost, jer će sve komore biti deo jedinstvenog sistema.


Štednja u domaćoj valuti dostigla gotovo 50 milijardi dinara
Građani Srbije sve više štede u dinarima. Za devet meseci položili su duplo više uloga u domaćoj valuti, nego u istom periodu prošle godine. Tako je štednja u našoj moneti dostigla gotovo 50 milijardi dinara, što kako kažu, u Narodnoj banci Srbije nije velika svota u odnosu na depozite u evrima, koji su 8,7 mlrd EUR, ali ima značajnu ekspanziju.

Građani se posle gotovo dve decenije ponovo okreću dinaru, jer je postao stabilan i donosi više prihoda od štednje u evrima.

Tako na primer, ukoliko neko položi 100.000 dinara na 12 meseci, sa kamatom od 4,5%, zaradiće 4.496 dinara. Ukoliko stavi u banku 1.000 EUR, sa kamatom od 0,38% na godinu dana, biće mu isplaćeno 3,81 EUR, umanjeno za 15% poreza, tako da će na računu imati 3,14 EUR ili 386,84 dinara.

Banke su drastično smanjile kamate na depozite u evrima i kreću se od 0,01% na mesec dana do 0,4% na 12 meseci, što ne može da privuče građane. Kamate za dinare iznose od 1% na mesec dana do 4,75% na godinu dana. Za rokove duže od 12 meseci kamata se kreće i do 5%.

- Povećanje dinarske štednje ukazuje na postepeno vraćanje poverenja u domaću valutu, zahvaljujući politici održavanja niske inflacije i relativno stabilnog kursa dinara - navode u NBS. - Takođe, uticaja ima i povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti u odnosu na deviznu, kao i atraktivnije kamatne stope u odnosu na deviznu štednju. Očekujemo da će rast dinarskih izvora banaka u narednom periodu omogućiti raznovrsniju ponudu, ali i nastavak pada cene kredita u domaćoj valuti i privredi i stanovništvu.

Građani, najviše oročavaju dinare na godinu dana.

- I dalje dominira štednja u evrima, ali zbog niskih kamatnih stopa ona nije više atrakivna za štediše - smatra ekonomista Mlađen Kovačević. - Kamate na dinare su privlačnije i oni koji mogu da odvajaju novac sa strane, od svojih primanja, polako se okreću domaćoj valuti.

Kako kažu bankari što je veća štednja u dinarima, to će biti povoljniji krediti. Tako su kamate na sve vrste zajmova u domaćoj valuti smanjene, a odskora i na stambene zajmove. Kako kažu u NBS stambeni krediti u dinarima odobravaju se po stopama ispod 5%. Za većinu stanovništva čija su primanja u domaćoj moneti znači i eliminaciju valutnog rizika.


Energoprojekt gradi Ritz Carlton hotel u Kazahstanu
Građevinsko preduzeće Energoprojekt učestvovaće u projektovanju, izgradnji i opremanju luksuznih apartmana i spa centra u sastavu prestižnog hotelskog lanca Ritz Carlton u Kazahstanu. Ova firma potpisala je ugovor vredan oko 26 mil USD za radove u kompleksu Talan Towers na jednoj od najlepših lokacija u glavnom gradu, Astani.

Vladimir Milovanović, generalni direktor Energoprojekta, napominje da je posao sklopljen samo nekoliko meseci posle uspešne realizacije i svečanog otvaranja modernog zdanja Forte banke u istom gradu.

- Ovaj projekat nam donosi još jednu priliku da steknemo značajnu referencu. U proteklih više od 15 godina poslovanja u Kazahstanu uspešno smo realizovali veliki broj različitih projekata u ovoj velikoj i prirodnim resursima bogatoj zemlji. Izdvajaju se Vinarija u Sarijagašu, prvi hotel sa pet zvezdica Caspian Riviere Grand Palace, na Kaspijskom moru u gradu Aktau, zatim privatna bolnica Sofie Med Group, tržni centri u gradovima Atirau i Uralsku, dve metro stanice u Almati - kaže Milovanović.

Radnici Energoprojekta gradili su i deonicu auto-puta Amati - Akmola, naftnu bazu u Pavlodaru, drobilično-sortni kompleks, četiri kompresorske stanice na trasi gasovoda od Kazahstana prema Kini i mnoge druge stambene i komercijalne objekte.


Energoprojekt building Ritz Carlton Hotel in Kazakhstan
The construction company Energoprojekt will take part in designing, building and equipping luxury apartments and a spa center within the prestigious Ritz Carlton chain in Kazakhstan. The company has signed a USD 26 million contract on the works on the Talan Towers complex at one of the most beautiful locations in Astana.

Vladimir Milovanovic, director general of Energoprojekt, notes that the contract was signed only a few months after the successful implementation and the opening ceremony of the modern edifice of Forte Bank in the same city.

– This projects gives us another chance to expand our portfolio. In the past 15 years and more that we-ve been operating in Kazakhstan, we have successfully implemented a great number of various projects in this large country rich in natural sources. The projects that stand out include the Winery in Saryagash, the first five-star Caspian Riviere Grand Palace Hotel in the city of Aktau, the Sofie Med Group private hospital, malls in Atyrau and Uralsk, two subway stations in Almaty – Milovanovic says.

Energoprojekt workers have also worked on Almaty-Akmola highway section, the oilfield services base in Pavlodar, a crushing and sorting complex, four compressor stations along the pipeline from Kazakhstan towards China and many other residential and commercial facilities.


Okončanje privatizacije do kraja mandata Vlade
Do kraja ovog mandata vlade očekuje se okončanje privatizacije svih preduzeća koja su pod okriljem ministra privrede, izjavio je resorni ministar Goran Knežević.

- Do 2020. godine, pored završetka privatizacije, bio bih zadovoljan da ojačamo javna preduzeća u meri da budu potpuno sposobna za poslovanje u tržišnim uslovima - rekao je Knežević.

On je dodao da su među prioritetima u ovom mandatu i smanjenje nezaposlenosti i podizanje životnog standarda građana većim prilivom investicija i boljim plasmanom Srbije u svetu.

Na pitanje kakva će zaista biti sudbina 174 neprivatizovana preduzeća, Knežević je rekao da će za jedan deo pronaći kupca dok će za ostale "pronaći druga rešenja".

Što se tiče privatizacije velikih javnih preduzeća, ministar smatra da nije vreme da se razmišlja o tome već da bi trebalo prvo da se "osposobe za poslovanje po tržišnim uslovima".


Rekordan septembar za beogradski aerodrom - Više od pola miliona putnika, promet robe veći za 16%
Prvi put u septembru beogradski aerodrom zabeležio je više od pola miliona putnika, što je povećanje od 6% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Povećanje broja avio-operacija (poletanja i sletanja) u istom periodu iznosi 4%, saopštio je aerodrom.

Aerodrom Nikola Tesla Beograd već treći mesec zaredom beleži apsolutni mesečni rekord u broju putnika.

Promet robe za prvih devet meseci ove godine značajno je veći i beleži rast od 16% u odnosu na isti period prošle godine.

Nastavljen je i trend izrazitog poboljšanja redovnosti avio-saobraćaja u svim analiziranim segmentima. Prema sistematizovanim podacima, u septembru je 87% letova sa beogradskog aerodroma započeto bez kašnjenja, dok je u istom mesecu prošle godine opšta redovnost polazaka bila 81,5%.

Procenat letova sa velikim kašnjenjem u septembru je iznosio 1,5% odnosno prepolovljen je u odnosu na isti period prošle godine. Prosečno kašnjenje je sa 9,67 minuta smanjeno na 6,93 minuta.

Od početka 2016. godine aerodrom je uslužio više od 3,8 miliona putnika, što daje realna očekivanja da će krajem godine dočekati i petomilionitog putnika.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta