Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Vip mobile" u 2015. u Srbiji ostvario dobit od 3,7 milijardi dinara
Kompanija "Vip mobile" je tokom 2015. godine ostvarila prihod od 23,4 milijarde dinara, što je skoro 10% više u odnosu na 2014. godinu, a dobit pre kamate, amortizacije i poreza (EBITDA) je zabeležila rast od gotovo 3% do sume od 3,7 milijardi dinara.

Krajem decembra 2015. Vip je imao više od 2,1 miliona korisnika i stabilan tržišni udeo od 22,5%, saopštila je te kompanija.

- Uprkos izazovnom makroekonomskom okruženju i velikim ulaganjima naše kompanije, uspeli smo da ostvarimo održivi rast prihoda i poslovanja tokom 2015. "Vip" je i dalje najveći grinfild investitor u Srbiji, budući da je do sada uloženo više od 916 mil EUR. Samo tokom 2015. uložili smo preko 77 mil EUR, uglavnom u širenje i modernizaciju naše 4G i 3G mreže - izjavio je Dejan Turk, direktor te kompanije.

Taj mobilni operater najavljuje i da će tokom 2016. nastaviti da širi voju brzu mobilnu širokopojasnu mrežu za korisnike širom Srbije, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, dok će akcenat biti stavljen na konkurentnost proizvoda i usluga, kao i na inovativna digitalna rešenja.

"Vip" je član "Telekom Austria Group", vodeće telekomunikacione kompanije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, koja je tokom 2015. godine ostvarila prihod od 4,1 mlrd EUR. Grupa posluje u 8 zemalja regiona, ima 17.500 zaposlenih i više od 24 miliona korisnika.


Vip mobile in Serbia turns RSD 3.7 billion profit in 2015
Vip mobile registered a revenue of RSD 23.4 billion in 2015, up almost 10% from 2014, while its earnings before interest, taxes, depreciation and amortization (EBITDA) grew nearly 3%, to RSD 3.7 billion.
At the end of December 2015, Vip mobile had more than 2.1 million subscribers and a stable market share of 22.5%, the company announced in a release.
- Despite the challenging macroeconomic environment and big investments of our company, we managed to maintain a sustainable growth of revenue and operations in 2015. Vip is still the largest greenfield investor in Serbia, given that it has so far invested more than EUR 916 million in the country. In 2015 alone we invested over EUR 77 million, mainly in the expansion and modernization of our 4G and 3G networks - said Dejan Turk, the CEO of this company. This mobile operator announces it is going to resume the expansion of its fast mobile broadband network in 2016 for the needs of users all around Serbia, in both rural and urban areas, adding that the accent will be put on the competitiveness of products and services as well as on innovative digital solutions.
Vip is a member of the Telekom Austria Group, a leading telecommunications company in central and eastern Europe, which registered a revenue of EUR 4.1 billion in 2015. This group operates in 8 countries of the region, has 17,500 employees and more than 24 million subscribers.


Ohrabriti mlade u biznisu - PKS podržala "Karavan omladinskog preduzetništva"
Privredna komora Srbije podržala je manifestaciju "Karavan omladinskog preduzetništva" kako bi se mladi širom Srbije što bolje informisali i edukovali o mogućnostima samozapošljavanja, osnivanja firmi i pokretanja sopstvenog biznisa, rekao je Marko Čadež, predsednik PKS, navedeno je na internet prezentaciji Komore.

- PKS u saradnji sa Ministarstvom privrede, organizacijom Privredni forum mladih i Studentskom konferencijom Univerziteta Srbije u "Godini preduzetništva" organizuje "Karavan omladinskog preduzetništva" sa ciljem povećanja zaposlenosti mladih. Karavan će, u prvoj fazi, od 17. februara do 11. aprila 2016. obići regionalne i studentske centre u Srbiji – Suboticu, Novi Sad, Kragujevac, Novi Pazar, Niš - najavio je Čadež na konferenciji za novinare i podsetio da je Vlada Srbije proglašenjem 2016. godinom preduzetništva, taj segment poslovanja postavila kao prioritet i obezbedila značajna sredstva za razvoj privatnog biznisa.

Predsednik PKS upozorio je da u Srbiji ima 150.000 mladih uzrasta između 15 i 24 godine koji niti rade, niti se školuju.

Dušan Korunoski, savetnik u Ministarstvu privrede očekuje da će mladi iskoristiti "Godinu preduzetništva" i biti hrabri da počnu sopstveni biznis. Ističe da danas mladi imaju mnogo više šansi i sredstava za početak biznisa.

Koordinator projekta Vladimir Radovanović predočio je da je cilj "Karavana omladinskog preduzetništva" pospešivanje novoosnovanih preduzeća koja će omogućiti otvaranje novih radnih mesta, smanjiti nezaposlenost i doprineti jačanju domaće privrede. Na kraju prve faze planirana je petodnevna konferencija u Beogradu "Privredni forum mladih" koja će promovisati 60 uspešnih mladih preduzetnika.

U drugoj fazi, od 16. maja do 16. septembra "Karavan" će obići većinu gradova u Srbiji, od Subotice na severu do Vranja na jugu u kojima postoje kapaciteti za organizaciju panela. Za oktobar je u Beogradu planirana konferencija na temu "Sprovođenje i pospešivanje startap ekosistema" kojom se završava druga faza projekta.


Osnovan Klaster železnica za Jugoistočnu Evropu
Železničke kompanije u regionu osnovale su danas u Beogradu Klaster železnica za Jugoistočnu Evropu (RCSEE), koji zasada ima 32 člana - kompanije, institute i fakultete iz šest zemalja.

Članovi klastera su uglavnom privatne firme iz Nemačke, Austrije, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a kao strateški ciljevi navedeni su - modernizacija železničkog sistema u regionu; usklađivanje standardizacije železničkih sistema u Jugoistočnoj Evropi; povećanje produktivnosti i konkurentnosti na međunarodnom tržištu; bolji vanregionalni imidž i bolje pozicioniranje pred EU i Briselom...

Predstavnik Klastera Milan Vučković je rekao da je u prethodnom periodu pokazan veliki interes kompanija u regionu koje se bave železnicama da se povezuju i da je zato osnovan klaster kao neprofitna organizacija koja će se baviti, pre svega, stručnim pitanjima, razmenom iskustva i konkretnim projektima.

Predstavnik kompanije "Altpro" iz Hrvatske Zvonimir Viduka istakao je da su u toku velike investicije u železnički sektor Jugoistočne Evrope, koje će doprineti razvoju železnica.

- Ovaj projekat i povezivanje firmi u regionu uticaće na povećanje broja zaposlenih, izvoza i investicija, a olakšaće i učešće kompanija na medjunarodnim tenderima - dodao je on.

Članice klastera iz Srbije su kompanije: "Amiga", "Elnos BL", "Haleb FSU", "Hoedlmayr", "Miteco", "Oracal Polikarbonati", "Panon vagon", "Siemens", "Šinvoz", "Tetravagonka", "TeleGroup", "Intermehanika","MVK Promet".

Osnivački inicijator i koordinator svih aktivnosti RCSEE je Mreža za poslovnu podršku, a Saobraćajni fakultet Beograd, Institut "Mihajlo Pupin" i Institut "Kirilo Savić" su takođe članovi tog klastera.


"Impol Seval" planira investicije u modernizaciju od 30 mil EUR
Valjaonica aluminijuma "Impol Seval" iz Sevojna planira investicije u modernizaciju proizvodnje od 30 mil EUR.

Nova investicija biće realizovana u narednih nekoliko godina i finansirana uglavnom iz tekućeg poslovanja, a samo delom iz kredita, kazao je za B92 direktor Ninko Tešić, koji dodaje da "Impol Seval" nije kreditno opterećen jer na godišnji promet od 120 mil EUR ima tek 29 mil EUR zajma.

Tešić je kazao da će prvi ugovor za novu opremu od 15 mil EUR biti potpisan u četvrtak, što će fabrici omogućiti da "ide u korak sa konkurencijom".

Cene sirovina, koje su prepolovljene, ne utiču na njih, a mnogo im znači što je kurs dinara stabilan, kaže Tešić. Fabrika izvozi 97% proizvodnje, a glavno tržište su zemlje Evropske unije. Prva je Nemačka, sledi Italija, a treći najznačajniji kupac je Rusija, u koju se, priznaje Tešić, iz godine u godinu izvozi sve manje zbog krize, sankcija i pada rublje.

U 2015. godini, kako navodi, izvoz je vredeo 105 mil EUR. Koliki je profit od toga nije mogao da kaže jer se još očekuju završni računi. Ipak, za branšu u kojoj posluju, kako sam kaže, sve preko profitne stope od 5% je odličan rezultat.

Zaposlenih je oko 700, a prosek plata u koji ne ulaze zarade menadžera je 67.000 dinara, što je iznad proseka države i 30% više od proseka grane u kojoj posluju.

Upitan na koliko posle svih ulaganja procenjuje da bude podignuta vrednost fabrike, Tešić je ocenio da je od privatizacije vrednost "Impol Sevala" podignuta sigurno nekoliko puta.

On navodi i da je "tajna uspeha" kompanije to što je fabriku kupila slovenačka fabrika iz branše koja se istim poslom bavi i u Sloveniji, a ne investicioni fond ili neka druga firma. Takođe, vlasnička struktura "Impola" iz Slovenske Bistrice, koji je 2002. godine postao vlasnik 70% kapitala "Sevojna", je takva da je u njoj 1.600 malih akcionara koji su i radnici i životno su zainteresovani za njen razvoj, stalno ulaganje i dobro poslovanje. Treće, dodaje, "Slovence nismo imali ni dan u fabrici", odnosno lokalni menadžment je iz Srbije.


Impol Seval plans to invest EUR 30 million in modernization projects
The aluminum mill Impol Seval from Sevojno plans to invest EUR 30 million in production modernization.
This new investment will be implemented over the next few years and financed mainly from current operations, and only partially from a loan, CEO Ninko Tesic told B92 and added that Impol Seval was not burdened by loans as it had just a EUR 29 million loan to repay, while its annual turnover amounted to EUR 120 million.
Tesic said that the first contract for the new EUR 15 million equipment would be signed Thursday, which should make it possible for the aluminum mill in Sevojno to "keep up with the competition".
Impol Seval has about 700 employees, and the average wage of non-managerial workers at this company is at RSD 67,000, which is above the national average and 30% higher than the average wage in their respective industry.


Za poljoprivrednike 30 mil EUR u 2016 - Do 2020. realizacija investicija vrednih 400 mil EUR
Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević - Bošković je izjavila u sredu da će investicije koje će zahvaljujući EU fondovima biti realizovane u srpskoj poljoprivredi do 2020. godine biti vredne oko 400 mil EUR.

- Najavljena su sredstva koje će poljoprivredni proizvođači moći da dobiju u iznosu od 175 mil EUR. To su sredstva iz EU fondova i ako se tome doda i nacionalno konfinansiranje od 25% našim poljoprivrednicima biće na raspolaganju ukupno 230 mil EUR - rekla je Bošković.

Ona je gostujući na RTS-u objasnila da će u 2016. poljoprivrednicima na raspolaganju biti 30 mil EUR iz EU fondova, kao i da se po tom programu, IPARD, refundiraju troškovi u proseku oko 60% .

- To znači da i poljoprivrednici moraju da ulože deo sredstava i za očekivati je da do 2020. investicije u poljoprivredi samo po tom osnovu budu oko 400 mil EUR. navela je ministarka.

Govoreći o sredstvima koja će se koristiti u ovoj godini, Bošković je objasnila da je reč o novcu koji je planiran za 2016, ali i delu koji nije iskorišćen u 2015.

Za Program EU za ruralni razvoj u Srbiji (IPARD) će moći da konkurišu registrovana poljoprivredna gazdinstva, ali i pravna lica, dodala je ona.

Ministarka, takođe, savetuje poljoprivrednicima da konkurišu udruženi, kao i da bi bilo dobro da se što više udružuju kada je reč o investicijama u preradne kapacitete.


Pokrenut prethodni stečajni postupak nad preduzećem "Branko Gleđa"
Privredni sud u Zrenjaninu doneo je rešenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka nad društvenim preduzećem za poljoprivrednu proizvodnju "Branko Gleđa", saopšteno je u sredu iz tog suda.

Navodi se da je takvo rešenje doneto je radi ispitivanja ispunjenosti uslova za ;otvaranje postupka stečaja u skladu sa unapred pripremljenim Planom reorganizacije sa izmenama i dopunama.

Za privremenog stečajnog upravnika imenovana je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika - Centar za stečaj Beograd.

Ročište za odlučivanje o predlogu i glasanje o unapred pripremljenom Planu reorganizacije zakazano je za 30. mart ove godine.


Obustavljen prethodni stečajni postupak nad kikindskim preduzećem "Graditelj"
Privredni sud u Zrenjaninu obustavio je prethodni stečajni postupak nad preduzećem za poslove niskogradnje, izradu puteva, vodovoda i kanalizacije "Graditelj" iz Kikinde, saopšteno je u sredu iz tog suda.

Kako se navodi, utvrđeno je da je predlagač, stečajni poverilac "Naftna industrija Srbije" (NIS), povukao predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Privredni sud u Zrenjanu je u decembru prošle godine pokrenuo prethodni stečajni postupak nad "Graditeljem" zbog nepostupanja po usvojenom Planu unapred pripremljene reorganizacije, koji je podnela Vojvođanska banka kao poverilac tog preduzeća.


Delta će platiti porez u Srbiji
Kompanija Delta Holding potvrdila je danas da je prodala šoping-molove Delta Siti (City) u Beogradu i Podgorici južnoafričkom investicionom fondu Hiprop, i tvrdi da će "svi postojeći porezi po osnovu prodaje šoping-molova biti plaćeni u Srbiji".

Kompanija je saopštila da će novac dobijen od te prodaje investirati u nekretnine, agrar i dsitribuciju.

"U najveće najavljene projekte: šoping-mol Delta planet, hotel InterContinental i novu poslovnu zgradu u Beogradu, Delta je spremna da, odmah nakon dobijanja građevinskih dozvola, uloži 250 miliona evra i time pruži novi podsticaj privredi Srbije".

Hiprop Investments, najveći afrički fond specijalizovan za ulaganja u tržne centre, objavio je takođe na svom sajtu da je od srpske kompanije Delta ril estejt, koja je deo Delta holdinga, kupio tržne centre Delta Siti u Beogradu i Podgorici za 202,75 miliona evra.

U kupovini su, kako se navodi na sajtu Hirpoa, učestvoval dva kupca - Hirpop, koji je postao vlasnik 60 odsto udela u oba tržna centra, dok je vlasnik preostalih 40 odsto kompanija "Homestead", povezana sa Luisom Norvalom, jednim od direktora kompanije Hiprop.

Upravljanje tržnim centrima biće povereno novoformiranoj kompaniji Histed u Velikoj Britaniji.


FC: Fiscal consolidation evidently successful
The three-year programme of fiscal consolidation has been evidently off to a successful start, in terms of deficit reduction, as it has been trimmed from 6.6 to 3.7 percent of GDP, the Fiscal Council of Serbia said on Wednesday.

In 2015, the deficit was actually cut by 2.4 percent of GDP, so the real deficit with which Serbia has entered 2016 stands at around 4.2 percent of GDP. Big payments that public enterprises made to the budget accounted for an overall better picture (by around 0.5 percent), the Council noted.

However, the fiscal deficit of 3.7 percent of GDP is still too high for Serbia, they noted.

The temporary savings were also made because the planned policies have not been carried through - downsizing, privatization, public investments etc. Thus, this spending has actually been postponed until the next year, the Council said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta