Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas otvaranje ponuda za Železaru
Ponude za privatizaciju Železare Smederevo biće danas otvorene, a do isteka roka kineska kompanija Hbis jedina se javila na tender i otkupila dokumentaciju, saznaje Tanjug.

Početna cena za prodaju smederevskog giganta, koji zapošljava oko 5.000 ljudi, iznosi 45,68 miliona evra što je 50 odsto procenjene vrednosti imovine.

Javni poziv za privatizaciju objavljen je 4. marta, a istekao je 30. marta.

Zakljuckom vlade određeno je da će se privatizacija sprovesti modelom prodaje imovine i metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem.

Kineska kompanija je, prema ranijim najavama, zainteresovana da u Smederevu otvori i fabriku šavnih cevi. U tu fabriku bi, kako je najavljeno, uložila oko 300 miliona evra.

Železara od aprila prošle godine ima profesionalni menadžment, firmu HPK inženjering. Vlada Srbije je sa tom firmom potpisala sporazum nakon što je prethodni tender za prodaju smederevskog giganta, na koji se javio samo američki Esmark, propao. Vlada je u januaru 2012. otkupila Železaru od američkog Ju-Es stila za jedan dolar. Prvi tender za prodaju je raspisan već u aprilu te godine, ali tada nije bilo nijedne ponude.


Srbijagas u 2015. ostvario poslovnu dobit od 13,7 milijardi
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da je to preduzeće u prethodnoj godini ostvarilo poslovnu dobit od 13,7 milijardi dinara, što je 113 miliona evra.

Bajatović je, na konferenciji za novinare posvećenoj poslovanju Srbijagasa, naveo i da je dobit u 2015. za 481 odsto bolja nego u 2014. kada je iznosila 2,4 milijarde dinara, a to je postignuto povećanim obimom prodaje gasa i uskladivanjem cena transporta i distribucije sa prosekom cena u regionu.

Ilustrujući koliko je to javno preduzeće imalo dobar rezultat u prethodnoj godini, Bajatović je naveo da je u periodu od 2005. do 2014. godine ukupna poslovna dobit iznosila 13,6 milijardi dinara, dok je samo u 2015. ostvareno 13,7 milijardi.

On je rekao da očekuje da će u narednom periodu veći broj korisnika koristiti gas, buduhci da se očekuje da će cena tog energenta biti niska, i odbacio navode pojedinih medija da kupci napuštaju Srbijagas.

"Na kraju prošle godine broj kupaca fizičkih lica je povećan sa 78.000 na 96.000, a pravnih lica sa 1.100 na 1.480", rekao je on.

Govoreći o potraživanjima, Bajatović je rekao da Srbijagas potražuje 107 milijardi dinara, što je, primetio je, više od onog što to javno preduzeće duguje bankama.

"Dug bankama koji je nastao zato što kupci ne plaćaju gas, a računajući i kamate on iznosi 85 milijardi dinara", rekao je on dodajući da su najveći kupci ujedno i najveći dužnici.

Navodeći primer, on je rekao da Petrohemija duguje Srbijagasu 23,7 milijardi dinara, Azotara 14,9 milijardi, Železara Smederevo 4,7 milijardi, a Galenika 2,8 milijardi dinara.

"On je podsetio da je to preduzeće od 2008. do prošle godine potraživanja za isporuceni gas konvertovao u učešća u kapitalu u ukupnom iznosu od 300 miliona evra, ali je ukazao da je to trajno izgubljeni novac koji je kompanija morala da nadoknadi kroz pozajmice od banaka.

"Sve vlade do sada su odobravale u skupštini zaduživanje Srbijagasa za tekuću likvidnost i svi smo znali da vodimo skupu socijalnu politiku, kao i da je to skriveni fiskalni deficit", pomenuo je on.

Kako je rekao, od 2013. do 2021. ukupno će biti otplaćeno 995 miliona evra glavnice i 159 miliona kamata, a u ovoj i narednoj godini dospeva za naplatu najveći iznos kredita od 475 miliona evra ili 41 odsto ukupnog iznosa, dok su posle 2018. ukupna dospeća 220 miliona evra ili 19 odsto.

"Razgovaramo o eventualnom restrukturiranju duga sa Svetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj po povoljnijim kamatama i na duži rok, a ovo je na pet godina", rekao je on dodajući da će Srbijagas zajedno sa Svetskom bankom razraditi najmanje desetogodišnju strategiju razvoja tog javnog prediueća.

Prema njegovim rečima, u skladu sa dogovorom sa MMF-om Srbijagas od prošle godine otplaćuje deo duga od 60 miliona evra godišnje, ali je priznao da će toj kompaniji biti potrebna pomoć Ministarstva finasija kako bi od 2019. mogla i samostalno da otplaćuje kredite.

Bajatović je naveo da je 2016. godina budžetirana, da će se dospela dugovanja Srbijagasa u celosti isplatiti iz budžeta plus 60 miliona evra koje će platiti to preduzeće.

Za ostatak duga 2017. i 2018. predlog je, dodaje on, reprogramiranje.

"Tu bi morali da dobijemo kredite sa 5-10 godina stend baj perioda i isto toliko otplate. Stend baj period verovato ne bi ni mogao da bude manji od pet godina da bi mogli da poplaćamo investicije i obaveze koje nisu reprogramirane", rekao je Bajatović i dodao da bi bilo dobro da Svetska banka prizna investicioni ciklus i odobri dugoročni novac za investicije.

On je još naveo da će se deo bilansa očištiti i zato što je Svetska banka priznala da neka potreživanja lokalnih samouprava i toplana i Srbijagasa mogu da se kompenzuju.

"Računamo kamate na potraživanja koje samo interno postoje, i povećavamo unutrašnji dug a nigde para nema", rekao je Bajatović i dodao da će se verovatno i neki zakon menjati kako bi bilansi u energetkom sektoru mogli da se čiste.

Govoreći u ostvarenim uštedama, on je rekao da je Srbijagas na nematerijalnim troškovima u 2015. uštedeo oko 43 miliona dinara, troškove zdravstvenih usluga je smanjio za 26 odsto na 4,3 miliona dinara, a reprezentacije za više od 30 odsto, pa taj trošak sada iznosi oko sedam miliona dinara.

Kako je naveo, Srbijagas od kada je stupila na snagu preporuka vlade o broju zaposlenih, stalno smanjuje njihov broj, precizirajuci da je od 6. decembra 2013, ta kompanija ima osam odsto manje radnika i da su po tom osnovu manji i troškovi plata.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta