Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Devizne rezerve NBS povećane u junu na 9,3 mlrd EUR
Devizne rezerve Narodne banke Srbije povećane su za 27,3 mil EUR na 9,29 mlrd EUR na kraju juna, i pored toga što je i u ovom mesecu nastavljeno izmirivanje prethodno preuzetih zakonskih i ugovorenih obaveza Republike, saopšteno je danas iz NBS.

Junski iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 219% i šest meseci uvoza robe i usluga.

Neto devizne rezerve (ukupne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka) na kraju juna iznosile su 7,65 mlrd EUR, i bile su veće za 64 mil EUR u odnosu na prethodni mesec.

Rast neto i bruto deviznih rezervi ostvaren je uprkos tome što su protekli mesec obeležile velike turbulencije na svetskom finansijskom tržištu pojačane odlukom građana Velike Britanije da izađu iz Evropske unije.

Kako ukazuju iz NBS, ova povećanja su ostvarena u ambijentu u kojem i dalje preovlađuju nepovoljni uslovi za ulaganje deviznih sredstava, odnosno, još izraženije negativne kamatne stope.

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u junu iznosio je 589,4 mil EUR i bio je za 93,2 mil EUR veći nego u maju. U prvih šest meseci ove godine u međubankarskoj trgovini realizovano je ukupno 3,55 mlrd EUR.

Dinar je u junu nominalno depresirao prema evru za 0,2%, a NBS je u tom mesecu intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu kupovinom 30 mil EUR i prodajom 80 mil EUR u cilju ublažavanja preteranih dnevnih oscilacija kursa.


Srbiji iz IPA II fondova 39,7 mil EUR - Uskoro ugovori za preostalih 156,9 mil EUR
Vlada Srbije i Evropska komisija danas su potpisali finansijski sporazum kojim se Srbiji iz instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) za 2015. godinu, od ukupno 196,6 mil EUR, odobrava prvih 39,7 mil EUR.

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za evropske integracije Jadranka Joksimović izjavila je da će u narednom periodu biti potpisana još dva finansijska sporazuma, i to u iznosu od 80 mil EUR i 76,9 mil EUR.

Sporazum su potpisali Jadranka Joksimović, koja je i nacionalni IPA koordinator, i direktor u Generalnom direktoratu za susedsku politiku i pregovore o proširenju Ketrin Vent.

Sredstva su namenjena realizaciji projekata u oblastima reforme pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i projekata koji doprinose procesu pregovora i usklađivanja sa propisima EU.

Iz programa će se, između ostalog, finansirati jačanje kapaciteta u borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca i terorizma, jačanje interne kontrole u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova u borbi protiv korupcije, uspostavljanje efikasnog sistema za hitne slučajeve, sprovođenje Akcionog plana za Poglavlje 23 i unapređenje efikasnosti tužilaštava.


EUR 39.7 million for Serbia from IPA II funds
The Government of Serbia and the European Commission signed the financial agreement which approves the first EUR 38.7 million of the total of EUR 196.6 million for Serbia from the instruments for Pre-Accession Assistance (IPA II) on July 12.

The minister without portfolio at the Government of the Republic of Serbia responsible for European integration, Jadranka Joksimovic, stated that another two financial agreements would be signed in the next period, worth EUR 80 million and EUR 76.9 million.

The agreement was signed by Jadranka Joksimovic, who is also the national IPA coordinator, and the director at the Directorate General for Neighborhood and Enlargement Negotiation, Catherine Wendt.

The assets are meant for the realization of projects in the areas of the reformation of the legislature and internal affairs, as well as for the projects which contribute to the process of negotiations and adaptation to the EU regulations.

Among other things, the program will finance the enhancement of the capacities for fighting organized crime, money laundry, and terrorism, the strengthening of the internal control within the Ministry of Internal Affairs in fighting corruption, the establishment of an efficient emergency system, the execution of the Action Plan for chapter 23 and the improvement of the efficiency of the prosecutor-s office.


U prvom tromesečju 2016. sa gubitkom poslovalo samo sedam banaka
Ovu godinu, banke su započele znatno bolje, postigavši u prva tri meseca 2016. prinos od 1,9%. Od 30 banaka u prvom tromesečju 2016. sa gubitkom je poslovalo samo sedam čiji je zajednički udeo na tržištu tek 3%.

Daleko bolji rezultat, kako se može zaključiti iz upravo objavljenog izveštaja Narodne banke Srbije, praćen je nizom mera koje su banke preduzele krajem prošle godine, a koje su imale za cilj da utegnu bilanse.

S jedne strane, prionule su na štednju, smanjivanje broja ekspozitura i broja zaposlenih, dok su s druge strane proknjižile veliki deo problematičnih potraživanja iz prošlosti, što je u nekolicini njih dovelo do velikih jednokratnih gubitaka. To bi, međutim, trebalo da im omogući da ove godine krenu "od nule" i 2016. završe za daleko boljim finansijskim učinkom.

U prvom tromesečju ove godine banke su prikazale manji procenat problematičnih kredita - 20,9% prema 21,6% na kraju decembra. Prinos na kapital i prinos na aktivu (aktiva su svi plasmani banaka) su drastično povećani, iako je kamatna marža u odnosu na aktivu nešto pala (sa 4,3 na 4,1 odsto). Treba ipak primetiti da banke uglavnom tek u decembru knjiže većinu gubitaka, prikazujući ružičastije bilanse tokom godine od stvarnih, tako da ovako dobri pokazatelji profitabilnosti možda neće opstati do kraja godine.

Zanimljivo je, inače, da su, uprkos smanjenju broja zaposlenih, rashodi za plate kao udeo ukupnih rashoda, povećani. To ipak ne znači da su plate u bankama porasle, već je verovatnije da su banke više smanjile svoje druge troškove.

Tako je u prva tri meseca zatvoreno 20 ekspozitura (ali je i otvoreno sedam filijala), dok je broj radnika u bankama smanjen za 82.

Podignuta je i adekvatnost kapitala na 21,5% (prema ranijih 20,9%), pri čemu samo dve banke sada imaju adekvatnost manju od 15% (zakonski minimum je 12%). Te dve banke, inače, imaju potpuno zanemarljiv tržišni udeo.

Zahvaljujući smanjenjima referentne kamatne stope NBS, prosečne kamate na dinarske kredite bile su u kontinuiranom padu još od početka 2015. godine. Što se tiče kredita stanovništvu to se ni do kraja marta nije promenilo, ali su baš u tom mesecu osetno skočile kamate na dinarske zajmove privredi, što je dovelo do ukupnog rasta kamata.

Novo i za mnoge iznenađujuće sniženje repo stope za 0,25 odsto, koje je NBS izglasala na poslednjoj sednici Izvršnog odbora prošle nedelje, trebalo bi da utiče na to da u trećem tromesečju ove godine bude nastavljen pad kamata i za privredu ili da bar ne bude daljeg rasta.

Niske kamate

Dok su niska referentna stopa i niska inflacija dobre za građane koji bi da uzmu kredite, dotle se štediše možda i ne raduju ovakvoj stabilnosti, jer ona znači i male kamate na depozite. Tako štednja u dinarima građanima donosi nešto manje od četiri odsto kamate godišnje (privredi oko tri odsto), dok dinarski krediti stižu uz kamate od nešto ispod 13 odsto za građane i oko deset odsto za privredu. Kod evro kredita, kamate su malo iznad pet odsto za građane i oko četiri procenta za privredu, dok štednja donosi manje od jedan odsto prinosa stanovništvu i samo pola odsto preduzećima.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta