Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Državne hartije drže berzu i na početku godine
Beograd -- Skraćena trgovačka sedmica donela je očekivanu skromnu investicionu aktivnost, dok je ukupan promet bio solidan, zahvaljujući državnim dužničkim hartijama
 
 
Ukupna realizacija u trgovanju iznosila je 1,05 milijardi dinara (8,5 miliona evra), dok je na akcije otpalo tek 32,2 miliona dinara. Indeks Belex15, koji je prošlu godinu završio u plusu 11,4 odsto, prve trgovačke nedelje je oslabio 0,4 odsto na 714,9 poena.

Najprometnija akcija iz indeksne korpe bila je Naftna industrija Srbije (NIIS) koja je zabeležila promet od 2,8 miliona dinara uz rast cene od 1,1 odsto na 748 dinara. NIS je protekle godine, nakon dve vezane godine pada, zabeležio skok vrednosti od 23,3 odsto i to u prvom redu zahvaljujući poslednjem kvartalu 2016. kada je usledio oporavak cene sirove nafte.

Generalni direktor ove kompanije, Kiril Kravčenko, izjavio je da je zadovoljan rezultatima NIS-a u prošloj godini te da je ostvaren EBITDA od oko 35 milijardi dinara i neto profit od oko 12,5 milijardi dinara. Ovo praktično znači da je prošlu godinu NIS završio sa EBITDA pokazateljem slabijim za 24,7 odsto, dok je neto dobit smanjena 14,4 odsto.

Aerodrom „Nikola Tesla“ (AERO) je oslabio 1,3 odsto na 1.141 RSD uz promet od 1,3 miliona RSD koji je mahom ostvaren na ceni od 1.150 RSD.

Akcije Aerodroma prošle godine su stagnirale, u prvom redu usled pada u prvoj polovini godine kada je kompanija beležila smanjenje broja putnika, a investitori se držali podalje od ove hartije i zbog nejasnoća oko sprovođenja privatizacionog postupka. Krajem godine Aerodrom se vratio dvocifrenim stopama rasta, dok je na nivou cele godine usluženo preko 4,9 miliona putnika što je rast od 3,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Komercijalna banka (KMBN) je nedelju okončala minusom od 2,2 odsto na 1.700 RSD uz promet od milion RSD. Akcije Komercijalne su protekle godine porasle oko sedam procenata premda je ova najveća domaća banka pod državnom kontrolom neprijatno iznenadila investitore novom serijom otpisa plasmana i negativnim finansijskim rezultatom. Ovo bi mogla biti jedna od važnijih godina za Komercijalnu s obzirom da je još ranije najavljena njena prodaja do kraja 2017, mada bi veoma lako ovi rokovi mogli da se produže.

Bečejski Sojaprotein (SJPT), koji je prošle godine predstavljao najgoru kariku indeksne korpe sa minusom većim od 30 procenata, ojačao je protekle sedmice 3,6 odsto na 640 RSD uz promet od 0,6 miliona RSD. Akcije ove kompanije početkom prošle godine su stizale nadomak nivoa od 1.000 RSD da bi loš finansijski rezultat na šest i devet meseci doveo do sudržanosti investitora i velikog pada cene.
Tehnološke akcije donele Wall Street-u nove rekorde

Američke akcije okončale su trgovanje u petak rastom, dostigavši nove rekordne vrednosti tokom trgovanja, predvođene tehnološkim sektorom.

Dow Jones je došao na 0,37 procenatnih poena od psihološke granice od 20.000 poena, uz Goldman Sachs i Walt Disney kao najveće dobitnike. Ovaj berzanski pokazatelj najvećih američkih kompanija okončao je trgovanje na nivou od 19.963,8 poena. Indeks S&P 500 je porastao 0,4 odsto, stigavši nadomak 2.277 poena, a najveći doprinos rastu dao je IT sektor koji je skočio jedan odsto.

I Nasdaq je stigao do novog istorijskog maksimuma, okončavši trgovanje rastom 0,6 odsto. U plusu su završio i Apple kao i tzv. FANG akcije (Facebook, Amazon, Netlix i Alphabet). Na nedeljnom nivou Dow je porastao jedan odsto, S&P 1,7, a Nasdaq 2,6 procenata. Rast su poduprli nastavak optimističkih očekivanja oko nove Trampove administracije, kao i solidan izveštaj sa tržišta rada za decembar.

Evropske akcije trgovanje u petak su okončale laganim rastom vrednosti, dok su na nedeljnom nivou ključna nacionalna tržišta starog kontinenta registrovala rast od oko jedan odsto. Na ekonomskom polju, maloprodaja evrozone porasla je u oktobru 2,3 odsto na godišnjem nivou u odnosu na revidiranu oktobarsku stopu od 3,0 odsto. Uprkos ovom padu, analitičari su prilično sigurni da će maloprodaja nastaviti sa rastom u prvom kvartalu 2017.


Marcipan ponovo na prodaju - Početna cena oko 18 miliona dinara

Stečajni upravnik preduzeća za proizvodnju, promet i usluge Marcipan iz Osečine raspisao je javni poziv za prodaju tog stečajnog dužnika, kao pravnog lica, javnim nadmetanjem.

Najznačajniju imovinu pravnog lica čine pomoćne zgrade, magacin koštica, kotlarnica, zemljište u KO Osečina, kao i oprema.

Početna cena iznosi 18.282.358,25 dinara. Ovo preduzeće je već bilo nuđeno kupcima, ali nije bilo zainteresovanih.

Delatnost Marcipana je proizvodnja i prodaja trajnog peciva i kolača, konditorskih proizvoda i čokolade.

Rok za otkup prodajne dokumentacije je 2. februar 2017. godine. Javno nadmetanje održaće se 9. februara 2017. godine u 11 časova. 

Više informacija o preduzeću Marcipan u stečaju pogledajte na sajtu Ministarstva privrede.



Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora Banca Intesa - Kamate će još padati

Projekcija prema kojoj će privreda naredne godine rasti po stopi od 3% je vrlo ohrabrujuća i daje osnovu za opravdani optimizam. Solidno raste industrijska proizvodnja, a progres je postignut i kod unutrašnjih i spoljnih neravnoteža ekonomije. Neosporan uspeh je učinjen u delu fiskalnog usklađivanja: budžetski deficit će biti gotovo duplo niži od planiranog nivoa od 4% u 2016, tako da ambiciozno postavljen cilj za narednu godinu od 1,7% deluje u potpunosti ostvarivo.

Posebno ohrabruje to što je ostvaren veći nego projektovan rast prihoda budžeta, dok su troškovi u nivou definisanih ciljeva. Fiskalna disciplina će svakako uticati na poboljšanje dužničkog rejtinga naše zemlje. Takođe, dinamičnija stopa rasta izvoza u odnosu na uvoz, kao i rast direktnih investicija uticali su na poboljšanje spoljnotrgovinske pozicije privrede, kaže Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora Banca Intesa na pitanje da li je optimista s obzirom na najavljeni privredni rast.

– Smatram da danas imamo značajno unapređenu poslovnu klimu koja obezbeđuje nužne preduslove za budući privredni rast i otvara perspektive da ekonomija uđe u takozvanu pozitivnu spiralu rasta poverenja investitora, povećanja investicija i zaposlenosti. Naravno, na drugoj strani, neophodno je da se nastavi sa započetim reformama državnih preduzeća, kao i da se ostvari planirano smanjenje javnog duga.

U kojoj meri očekujete da će privredni rast pogurati kreditnu aktivnost?

- Svakako da postoji pozitivna korelacija između privrednog rasta i rasta kreditne aktivnosti. Određen oporavak, posle niza godina stagnacije, ostvaren je već u ovoj godini, posebno kada govorimo o kreditiranju stanovništva. Poboljšanje i stabilnost makroekonomskih prilika jača poverenje i optimizam kod svih učesnika na tržištu koji postaju spremniji da uđu u nove investicije.

Za celu ekonomiju, ne samo za banke, važno je da postoji stabilna tražnja za dugoročnim kreditima budući da dugoročna ulaganja utiču na rast obima poslovanja, a samim tim i na nivo zaposlenosti. Ipak, na drugoj strani, možda i najznačajniji impuls rastu kreditne aktivnosti, posebno u segmentu kreditiranja privrede, uslediće sa daljim progresom u rešavanju problema loših plasmana.

Narodna banka je krenula s intenzivnim obaranjem referentne kamatne stope, a sada kao da ju je zamrzla na 4%. Da li ima mogućnosti da kamate nastave trend pada?

- Dinarske kamate zaista jesu na istorijski niskom nivou i realna je pretpostavka da će doći do njihovog daljeg umerenog pada u narednom periodu. Pozitivni rezultati kada je reč o smanjenju spoljne i unutrašnje neravnoteže, kao i rizika ulaganja u Srbiju, uz pad inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, stvaraju potreban okvir za takav trend. Od oktobra 2013. godine inflacija se kretala ispod donje granice definisanog koridora, a centralna banka je nedavno promenila inflacione ciljeve od 2017. godine.

Dakle, projektovana je niža stopa inflacije i, uz pretpostavku da će se održati pozitivne makroekonomske prilike, dinarske kamate bi trebalo da budu niže. U ovom momentu repo stopa od 4% je adekvatna, uz podsećanje da smo u januaru 2015. godine imali repo stopu na nivou od 8%. Svakako, na dalji pad dinarskih kamata utiče i prisutna konkurencija među bankama kada je reč o dinarskim kreditima. Banke su u proteklom periodu aktivno promovisale zaduživanje u dinarima, a produžena je i prosečna ročnost ovih kredita.

Poznati ste kao banka koja kreditira mala i srednja preduzeća, a ovo je i Godina preduzetništva. Kakva su iskustva s tim plasmanima? Da li na njihovom primeru može da se vidi oporavak privrede?

- Naše strateško opredeljenje jeste da i dalje budemo vodeći kreditor u segmentu malih i srednjih preduzeća što potvrđuje podatak da smo tokom prvih jedanaest meseci 2016. godine ostvarili rast od 15% u kreditiranju ovog dela privrede u odnosu na isti period prethodne godine. Postoji veliki potencijal za rast kod ove kategorije klijenata i verujem da će njihov razvoj dovesti do ubrzanog oporavka čitave ekonomije.

Ponudom konkurentnih dugoročnih kredita iz sopstvenih sredstava kao i raspoloživih kreditnih linija nastojaćemo da poboljšamo njihove izglede za povećanje obima poslovanja, naročito kompanija koje imaju potencijal za izvoz. Takođe, nedavno smo u saradnji sa Ministarstvom privrede i Evropskim investicionim fondom pokrenuli potpuno nov, COSME program u Srbiji, koji treba da uz vrlo povoljne kamate obezbedi veću dostupnost kredita malim i srednjim preduzećima.

Naime, podaci govore da je jedna od glavnih prepreka za rast kredita u ovom segmentu bila neadekvatnost ponuđenog obezbeđenja, a kredit koji se nudi klijentima na bazi ovog programa za koji smo izdvojili 60 mil EUR pretpostavlja znatno relaksiraniji vid obezbeđenja. Očekujemo rast broja korisnika kredita u narednom periodu.

Udeo loših zajmova u bankama je i dalje 3 mlrd EUR ili oko 20% svih plasmana. Šta je, po vašem mišljenju, uzrok da banke nisu u većoj meri smanjile taj udeo u svojim bilansima?

foto: bancaintesa.rs
- Posmatrano na nivou celog tržišta, uprkos ostvarenim pozitivnim rezultatima, udeo loših plasmana je i dalje visok. On je prema poslednjim informacijama NBS na nivou od 19,5% i najvećim delom se odnosi na loše kredite privrede. Usvojena strategija za rešenje problema je dobra, ali je neophodno vreme za njenu punu primenu. Regulatorne izmene, koje je usvojila NBS, i značajna unapređenja poreske politike otvorili su prostor za konkretnije mere smanjenja loših plasmana.

Međutim, kritična karika za ubrzanje celog procesa biće veća efikasnost pravnog sistema i brže završavanje sudskih sporova. Tu i dalje ima dosta otvorenih pitanja, a svaka pravna nesigurnost, kada je reč o zaštiti prava poverilaca, može imati negativan uticaj na sam proces smanjenja nivoa nenaplativih potraživanja.

S kakvim rezultatima ste završili 2016. godinu? Da li je bila uspešna za banku?

- Mogu da zaključim da smo i pored vrlo izazovnih uslova poslovanja ostvarili definisane ciljeve i potvrdili čelnu tržišnu poziciju u pogledu kako ukupnih plasmana, tako i depozita klijenata. Vodeća smo banka na tržištu i kada je reč o poslovanju sa pravnim licima i poslovanju sa građanima. Uspeli smo da se prilagodimo okruženju vrlo niskih kamatnih stopa kroz dinamičan rast kredita, razvili smo nove usluge i servise za naše klijente i u isto vreme održali kvalitet kreditnog portfolija kroz efikasnije upravljanje rizicima i naplatu problematičnih potraživanja.

Posebno sam zadovoljna rezultatima koje smo ostvarili u delu poslovanja sa malim preduzećima i preduzetnicima. Udeo naših plasmana u ovom segmentu je dostigao nivo od preko 17% i Banca Intesa se vidno izdvojila kao najveći kreditor. Vodeća smo banka na tržištu i u domenu kreditiranja građana, uz ostvaren dinamičan rast gotovinskih kredita i lidersku poziciju kada je reč o stambenom kreditiranju.



Romanian Teraplast founding company in Serbia – Investments of EUR 15.9 million planned in 2017

The Romanian manufacturer of plastic products Teraplast decided to expand its operations to Serbia as part of its plans for increasing the export, and it is planning to invest RON 72 million (EUR 15.9 million) in 2017.

As the company announced at the Bucharest Stock Exchange, the decision of the board of directors of Teraplast is to found a limited-liability business entity in Serbia with a capital of EUR 10,000.

The investment plan of Teraplast will be put before the company’s shareholders in early February, says the separate announcement made at the Bucharest Stock Exchange.

Teraplast announced in October 2016 that it expected a growth of non-consolidated net profit of 12% to RON 39.6 million (EUR 11.1 million), as well as a growth of turnover of 3% to RON 405.5 million.

The Teraplast Group is controlled by the Romanian businessman Dorel Goia, who owns 46.7% of the group, whereas the rest is owned by the investors.

Terplast’s shares have been listed at the Bucharest Stock Exchange since 2008.



Dinar miruje, kurs 123,5935
Dinar je danas zadržao približno istu vrednost prema evru kao u petak, i zvanični srednji kurs iznosi 123,5935 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.
 
 

Dinar je prema evru slabiji za 0,1 odsto nego pre mesec dana, a na godišnjem nivou je slabiji za 1,4 odsto.

Indikativni kurs dinara prema dolaru u petak je ojačao za 0,1 procenat na 116,6857 dinara za jedan dolar.

Prema američkoj valuti, dinar je slabiji za 0,4 odsto nego pre mesec dana, dok je na godišnjem nivou slabiji za 4,0 procenta.

NBS je u petak prvi put intervenisala u ovoj godini na međubankarskom deviznom tržištu prodajom 15 miliona evra, a prošle godine je prodala 980 miliona evra i kupila 820 miliona evra kako bi ublažila prekomerne dnevne oscilacije kursa.

Najniža vrednost dinara prema evru bila je 24. juna prošle godine kada je jedan evro koštao 123,9531 dinar, a najviša je bila 4. januara 2016. godine - 121,5141 dinara.


Na prodaju državne obveznica u vrednosti 25 milijardi dinara

Uprava za javni dug Srbije pronudiće sutra na prodaju dvogodišnje državne obveznice u vrednosti 25 milijardi dinara.

To će biti prva ovogodišnja aukcija državnih hartija od vrednosti, a u januaru su planirane još četiri aukcije.

Za 11. januar je zakazana prodaja trogodišnjih državnih obveznica denominovanih u evrima u vrednosti 100 miliona evra, a 12. januara je prodaja pedesettronedeljnih zapisa u vrednosti 50 miliona evra.

Aukcija pedesettronedeljnih zapisa u vrednosti 10 milijardi dinara je 17. januara, a prodaja sedmogodišnjih obveznica u vrednosti 15 milijardi dinara je 26. januara.



Budget surplus "nearly one billion more than announced"
The 2016 government budget surplus is 5.09 bln dinars - nearly a billion more than previously announced
 
 
Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic said on Thursday during a press conference in the government building in Belgrade.

Vucic said this was due to a slightly higher number of payments to the budget in the first days of January and that a 4.3 bln dinar surplus had been originally announced.


Pokrenut postupak prodaje Zastava kovačnice - U toku procena imovine, tender se očekuje u martu
U Zastava kovačnici kojoj je iz stečaja proglašen bankrot, u toku je nova procena vrednosti fabrike i to kao pravnog lica, odnosno preduzeća u celini, a ne u delovima, kako se to gotovo uobičajeno čini u takvim slučajevima. Pored imovine stečajnog dužnika, procenjuje se i oko 10.000 kvadratnih metara proizvodno-poslovnog prostora fabrike, koji je pod hipotekom Poreske uprave Srbije.

Procena vrednosti imovine Kovačnice poverena je revizorskoj kući Vinčić iz Beograda koju je, na osnovu odobrenja kragujevačkog Privrednog suda, izabrao stečajni upravnik Zastavine fabrike otkovaka Predrag Janković, pošto odbor poverilaca to nije učinio u predviđenom roku - do 15. decembra. Nadležni u Kovačnici očekuju da će nova procena vrednosti preduzeća biti okončana do februara, kako bi fabrika potencijalnim kupcima ponovo bila ponuđena u martu.

Inače, imovina ove fabrike proletos je već bila procenjena na oko 5,6 mil EUR, nakon čega je za 25. jun bio zakazan tender za njenu prodaju. Tendersku dokumentaciju Kovačnice prethodno su, u predviđenom roku, otkupile tri kompanije - po jedna iz Srbije, Češke i Bosne i Hercegovine. Početna prodajna cena iznosila je 50% te vrednosti…

Uoči samog tendera, međutim, oglasila se Poreska uprava Srbije kao najveći poverilac i zatražila novu procenu vrednosti fabrike.

Nadležni u Poreskoj upravi navodno su bili nezadovoljni procenjenom vrednošću onog dela imovine Kovačnice nad kojom imaju hipoteku. Spekuliše se, međutim, da je pravi razlog za taj potez bio da se spreči prodaja fabrike od strateškog značaja za domaću privredu, pre svega za vojnu industriju, nekoj inostranoj kompaniji. Tim pre što je, kako se naknadno saznalo, za kupovinu Zastavine fabrike otkovaka u junu bila zainteresovana i državna kompanija za izvoz (u poslednje vreme i proizvodnju) naoružanja i vojne opreme, Jugoimport SDPR, koja tada nije imala dovoljno para za nadmetanje na tenderu.

Kako bilo, novi tender za prodaju Kovačnice biće organizovan najdalje za tri meseca, te će svi zainteresovani, među njima i Jugoimport SDPR, imati novu šansu da relativno jeftino kupe najznačajniju fabriku otkovaka, koja i dalje, uprkos činjenici da je u bankrotu od februara ove godine, nastavlja da snabdeva domaće i inostrane kompanije. Kovačnica je, naime, 2016. godine proizvela i Zastavi oružju, te automobilskim kompanijama u Nemačkoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Rumuniji isporučila 1.700 tona otkovaka, što jeste tek 15% od potencijala fabrike, ali je proizvodnja, u kojoj je angažovano oko 160 radnika, organizovana u kontinuitetu, bez dana zastoja.

Podsetimo da je stečajni postupak u Kovačnici, zbog neprekidne blokade fabričkog računa duže od 90 dana, proglašen 30. septembra 2015. godine, a da je već 15-ak dana docnije nastavljena proizvodnja koju nije obustavio ni bankrot preduzeća.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta