Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I Kinezi zainteresovani za kragujevačku fabriku otkovaka - Prodaja Zastava kovačnice 24. aprila
Nova prodaja Zastava kovačnice u bankrotu zakazana je za 24. april. Tendersku dokumentaciju otkupile su, saznaje Danas, dve kompanije: jedna domaća i jedna kineska. Početna prodajna cena fabrike biće 50% od novoprocenjene vrednosti preduzeća, odnosno nešto više od 3,4 mil EUR.

Javnom pozivu zainteresovanim kupcima prethodila je ponovna procena kapitala Kovačnice, pošto je ona prošlogodišnja, na zahtev najvećeg poverioca, Poreske uprave Srbije, sa potraživanjima od 320 miliona dinara, stavljena "ad akta".

Vrednost Kovačnice kao pravnog lica, prema novoj proceni, iznosi 848,85 miliona dinara ili 6,75 mil EUR. Novoprocenjena vrednost je za 1,1 mil EUR veća od one koju lane nije prihvatila Poreska uprava. Rok za primedbe poverilaca na novu procenu vrednosti Kovačnice u toku je i traje do 21. aprila, a Poreska uprava Srbije, kao ni ostali poverioci, do sada je nisu osporavali.

U Kovačnici se nadaju da niko od poverilaca ovoga puta neće imati primedbe da procenjenu vrednost firme, dok u kragujevačkom Privrednom sudu tvrde da su se konačno, dve i po godine od pokretanja stečaja u Kovačnici, stekli uslovi za organizovanje tenderske prodaje.

Propadanje Zastava kovačnice počelo je nakon privatizacije preduzeća koje je 2005. kupio bugarski biznismen Valentin Zaharijev. Fabrički sindikat, radnici i drugi manjinski akcionari godinama su upozoravali javnost i nadležne državne organe da Zaharijev uništava Kovačnicu iznošenjem profita u Bugarsku i ostavljanjem dugova preduzeća u Kragujevcu, ali država nije reagovala.


Makedonski biznismen Svetozar Janevski ulazi u BIP za 76.000 EUR mesečno - Odbor poverilaca konačno
Odbor poverilaca Beogradske industrije piva (BIP) prihvatio je ponudu koju je dalo srpsko preduzeće M-6 Eden makedonskog biznismena Svetozara Janevskog za zakup BIP-a i svih njegovih brendova u visini od 76.000 EUR mesečno, rekli su Tanjugu bivši radnici i mali akcionari BIP-a.

Nakon pet neuspešnih pokušaja prodaje, zakupac pivare kod Mostara je najzad ušao u BIP, a njegova obaveza biće da zaposli najmanje 100 radnika koji su u ovoj firmi radili do momenta kada je otišla u stečaj.

Ponude su još dostavili i konzorcijum na čijem je čelu Insa, poznati proizvođač satova iz Zemuna, kao i podrum pića Pevac.

Prva dva tendera za prodaju BIP-a su poništena jer je u međuvremenu, po žalbi manjinskih akcionara, poništavan i sam stečaj. Treći put su ponude otvorene, ali se ispostavilo da ponuđači ne ispunjavaju uslove iz javnog poziva, te je i taj poziv poništen, a ubrzo i sledeći, raspisan u julu 2016. godine.


Rekordni rezultati srpske konditorske industrije - Izvoz u 2016. povećan za 20%
Srpska konditorska industrija ostvarila je rekordne rezultate i u 2016. godini. Statistika pokazuje da je izvoz slatkiša iz naše zemlje tokom prošle godine skočio za 20%, dok je uvoz opao.

Prevedeno u novac, srpska konditorska industrija plasirala je u druge zemlje robu vrednu 150,6 mil USD, dok je godinu dana pre toga brojka bila 128 miliona.

Zabeležen je rast izvoza svih vrsta konditorskih proizvoda, a najviše, za 24%, izvoz keksa, biskvita i vafli, dok je plasman čokolada i bombona skočio za 18%.

Kako kaže Saška Biorčević, samostalni savetnik u Udruženju za prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS), prozivodnja konditora predstavlja jedan od najzdravijih delova naše prehrambene industrije.

- Kapaciteti ove grane su veći od domaćih potreba, pa oko trećina godišnje proizvodnje ide u izvoz. Primenjuju se evropski standardi i postignut je evropski kvalitet proizvoda sa stalnim ulaganjima u nove tehnologije i širenje asortimana. Za sada najveće tržiste su i dalje republike bivše SFRJ, gde stalno dominira Bosna i Hercegovina - objašnjava Biorčević.

Bojan Radun, generalni direktor Bambija, jednog od najvećih srpskih izvoznika slatkiša, kaže za Blic da izvozni rezultati govore u prilog snazi konditorske industrije Srbije, koja iz godine u godinu raste.

- Od svih tržišta regiona, na tržištu Srbije je najveći intenzitet konkurentske borbe lokalnih, regionalnih i multinacionalnih kompanija. To je kod jakih igrača u konditorskoj industriji Srbije razvilo konkurentske prednosti, koje poslednjih godina dolaze do izražaja, pre svega u izvozu u zemlje regiona - navodi Radun, čija je kompanija prošle godine zabeležila rast izvoza od 20%.

Još jedan veliki izvoznik je i kompanija Soko Štark, koja posluje u sastavu Atlantic grupe. Matjaž Vodopivec, direktor strateškog poslovnog područja Slatko i slano u okviru ove grupacije, kaže da je jedini način da proizvođači u zemlji ili regionu pariraju multinacionalnim kompanijama neka komparativna prednost i zato je jedini pravi odgovor iskoristiti snagu i prepoznatljivost sopstvenih brendova i razvijati nove.

- Dugoročne ambicije su prvenstveno usmerene na dalji rast u regionu. Naši proizvodi su prisutni na svim kontinentima, ali količine koje izvozimo van regiona su manje i uglavnom su namenjene potrošačima koji su poreklom odavde. S druge strane, regionalno tržište poznajemo do detalja u svim segmentima, troškovi transporta nisu veliki, a imamo podršku u velikom distributivnom lancu naše grupe - ističe Vodopivec i dodaje da je srednjoročni plan da izvoz Soko Štarka prevaziđe prodaju na domicilnom, srpskom tržištu, odnosno da premaši 50% ukupne godišnje proizvodnje - objašnjava Vodopivec.

Na pitanje koliko ima istine u tome da proizvodi iz Srbije teže prolaze u nekim državama u komšiluku, on odgovara da je statistika najpouzdaniji pokazatelj, a ona pokazuje rast prodaje na svim tržištima u regionu.


Metalac zabeležio rast prihoda od 11% u prvom kvartalu 2017.
Nakon što je 2016. godinu završila sa skoro 20% rasta ukupnog prihoda, kompanija Metalac je u prvom kvartalu 2017. zabeležila skok od 11% u odnosu na isti period godinu dana ranije. Sa 20,35 mil EUR tromesečne realizacijie i plan je premašen za 8%.

Metalac posuđe je 2016. godinu završilo sa 16% rasta ukupnog prihoda, a ukupna tromesečna realizacija u 2017. iznosi oko 5,9 mil EUR, što je 2% više od plana i 3% više od prošlogodišnje. Domaće tržište je ostvarilo veći rast (6%), dok je izvoz bolji za 2%.

Sa 22% prebačaja tromesečnog plana i rastom realizacije od 24% u odnosu na isti period 2016. godine i Metalac bojler potvrđuje uzlazni trend, a duplirana je i prodaja XGranit sudopera.

U kompaniji su zadovoljni učešćem izvoza u Rusiju, koji ponovo raste, kao i rastom na tradicionalnom francuskom tržištu, početkom saradnje sa novim kupcem u SAD i ulaskom na tržište Bugarske. Nakon Frankfurtskog sajma, održanog u februaru, ponovo je potvrđeno da je srpski proizvođač posuđa dobro pozicioniran u poslovnom svetu i kod krajnjih potrošača, a sve ozbiljnije mu se pridružuju i drugi programi poput – bojlera, sudopera i opreme za kuhinju, kao i kupatila od kompozitnih granmatrix materijala.

Iz Metalca podsećaju da je u martu realizovan prvi nalog za novog kupca iz Holandije, a poseban izazov predstavlja zainteresovanost velikog trgovinskog lanca Carrefour u Francuskoj. Najavljena je i poseta potencijalnog kupca iz Rumunije, dok su u toku novi razvojni projekti za partnere iz Finske i Švajcarske, gde je reč o uzorcima inoks asortimana.

Povodom rođendana kompanije - 4. aprila, otvorena je nova reprezentativna prodavnica Metalac market u centru Gornjeg Milanovca. Kompanija je nagradila svoje najvrednije i najposvećenije ljude ugovorima o dodatnom penzijskom osiguranju, a 93 radnika je za navršenih jubilarnih 20, 30 i 40 godina staža od Metalca dobilo odgovarajuće novčane nagrade.

Početkom 2017. godine Metalac je, po treći put, donirao posuđe SOS Dečijem selu Kraljevo.


I Kinezi zainteresovani za kragujevačku fabriku otkovaka - Prodaja Zastava kovačnice 24. aprila
Nova prodaja Zastava kovačnice u bankrotu zakazana je za 24. april. Tendersku dokumentaciju otkupile su, saznaje Danas, dve kompanije: jedna domaća i jedna kineska. Početna prodajna cena fabrike biće 50% od novoprocenjene vrednosti preduzeća, odnosno nešto više od 3,4 mil EUR.

Javnom pozivu zainteresovanim kupcima prethodila je ponovna procena kapitala Kovačnice, pošto je ona prošlogodišnja, na zahtev najvećeg poverioca, Poreske uprave Srbije, sa potraživanjima od 320 miliona dinara, stavljena "ad akta".

Vrednost Kovačnice kao pravnog lica, prema novoj proceni, iznosi 848,85 miliona dinara ili 6,75 mil EUR. Novoprocenjena vrednost je za 1,1 mil EUR veća od one koju lane nije prihvatila Poreska uprava. Rok za primedbe poverilaca na novu procenu vrednosti Kovačnice u toku je i traje do 21. aprila, a Poreska uprava Srbije, kao ni ostali poverioci, do sada je nisu osporavali.

U Kovačnici se nadaju da niko od poverilaca ovoga puta neće imati primedbe da procenjenu vrednost firme, dok u kragujevačkom Privrednom sudu tvrde da su se konačno, dve i po godine od pokretanja stečaja u Kovačnici, stekli uslovi za organizovanje tenderske prodaje.

Propadanje Zastava kovačnice počelo je nakon privatizacije preduzeća koje je 2005. kupio bugarski biznismen Valentin Zaharijev. Fabrički sindikat, radnici i drugi manjinski akcionari godinama su upozoravali javnost i nadležne državne organe da Zaharijev uništava Kovačnicu iznošenjem profita u Bugarsku i ostavljanjem dugova preduzeća u Kragujevcu, ali država nije reagovala.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta