Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Samo pet lokalnih samouprava u Srbiji koristi municipalne obveznice
O municipalnim obveznicama gradova i opština godinama se govori, ali tek pet lokalnih samouprava kapitalne projekte finansira emitovanjem hartija od vrednosti. Posle Novog Sada, Šapca, Stare Pazove i Pančeva, ulazak u posao najavljuje i Knjaževac. Mnogo je prednosti, proces je moderan, a kamate povoljne. Međutim, finansijsko tržište u Srbiji nije razvijeno, pa izostaje berzanska trgovina akcijama gradova i opština, poput one u filmovima, koja bi čitavom procesu dala pravi smisao.

- Fizička i pravna lica moći će da zarade kupovinom municipalnih obveznica jer je projektovana kamata za municipalne obveznice negde na sredini između kamata na štedne uloge i kamata na kreditne plasmane - kaže predsednik Opštine Knjaževac Milan Đokić.

Da je emitovanje ovih obveznica dobar posao, prvi se uverio Šabac, kada je pozvao privredu i građane da ulože u izgradnju bazena. Realizovana je emisija vredna 400 miliona dinara, a moglo je da se proda i više. To je podstaklo Staru Pazovu koja je dva puta izdavala municipalne obveznice. Polovinu druge tranše, vredne 125 miliona, kupili su meštani i izgradili obdanište u Belegišu, centar Nove Pazove i kuglanu u Golubincima.

- Mi smo videli tu jedan način da privučemo građane da investiraju svoj novac u vidljive i značajne projekte za društvenu zajednicu. A pored toga građani su mogli da dobiju mnogo veći iznos nego što je na oročenu štednju u bankama. Kamata je u konkretnom slučaju bila 6% - kaže Marina Savić, zamenica predsednika Opštine Stara Pazova.

Ona navodi da opštine garantuju građanima da će im se uloženi novac vratiti prvenstveno opštinskim budžetom. U slučaju Stare Pazove to je u redu, međutim, baš zbog budžeta, opštine se i dalje bojažljivo upuštaju u emitovanje obveznica. Ulagači ne veruju mnogo u opštinske kase.

- Postoji dokument koji se radi u prvim fazama izdavanja - prospekt u slučaju javne ponude, odnosno informacioni memorandum u slučaju privatnog plasmana, i to je dokument koji pokazuje potpuno finansijsko zdravlje lokalne samouprave. Tako se za ovaj vid zaduživanja odlučuju one lokalne samouprave u kojima je finansijska situacija na najboljem mogućem nivou - navodi Dunja Naić iz Stalne konferencije gradova i opština.

Opštine se radije odlučuju za bankarske kredite i zbog komplikovanih procedura. Stručna javnost, međutim, glavni problem vidi u tome što finansijsko tržište nije razvijeno.

- Osnovna prednost municipalnih obveznica, iz ugla vlasnika, u odnosu na depozit u banci jeste da vi imate sekundarno tržište i da možete prodati te obveznice na berzi. Dakle, ne morate čekati 5 do 10 godina koliko je rok njihovog dospeća, već ih možete prodati pre roka ukoliko imate potrebu - kaže broker Nenad Gujaničić i dodaje da se to kod nas dešava u veoma maloj meri.

Procenjuje se da bi komunalna infrastruktura Srbije drugačije izgledala kada bi se više verovalo municipalnim obveznicama. Građani bi ih kupovali umesto što, prema nekim podacima, više od 8,5 mlrd EUR leži na štednim knjižicama.


Privreda smanjila dug - Firmama u prvom kvartalu 2017. odobreno 180 milijardi dinara kredita
Banke su za prva tri meseca 2017. godine otpisale 3,6 milijardi dinara problematičnih kredita koje godinama nisu mogle da naplate od privrednika. Prema podacima najnovijeg, majskog izveštaja o inflaciji Narodne banke Srbije, banke su dodatno prodale još 5,1 milijardu dinara loših zajmova. Reč je o onim kreditima za čiji otkup su privatne agencije za naplatu potraživanja imale finansijski interes.

- Posledica otpisa i prodaje problematičnih kredita bilo je smanjenje potraživanja banaka od privrede. Posmatrano po namenama, najveći deo potraživanja banaka od privrede činili su krediti za obrtna sredstva - 46,8%.- ukazuje se u izveštaju.

Gledano po sektorima, od početka godine povećana su potraživanja od preduzeća iz sektora građevinarstva, trgovine i energetike, dok su od ostalih sektora smanjena.

- Učešće problematičnih zajmova u sektoru privrede dodatno je smanjeno na 17,1% u martu, i to je najniža vrednost ovog pokazatelja u proteklih osam godina - ukazuje NBS.

U izveštaju se ističe da je firmama u prvom tromesečju odobreno novih 180,7 milijardi dinara kredita, što je oko milijardu i po evra. Međutim, analiza NBS pokazuje da su privrednici imali povoljnije uslove po pitanju roka i maksimalnog iznosa zajma, ali su im bankari pooštrili garancije, postavljajući im oštrije uslove u vezi sa hipotekama, zalogama i ostalim jemstvima.

Preduzeća i preduzetnici, prema podacima Udruženja banaka Srbije, trenutno otplaćuju 1.353 milijarde dinara kredita, a stanovništvo 823 milijarde. Građani su, za razliku od privrednika, mnogo bolje platiše. Oni tek svaki deseti dinar bankama vraćaju sa zakašnjenjem, dok je procenat docnije kod preduzeća veći (14,2% ukupnog duga).

I podaci NBS i Udruženja banaka pokazuju da građane najviše interesuje - keš.

- Krediti stanovništva su u prvom tromesečju povećani za 23,1 milijardu dinara - ističe se u izveštaju NBS.

- Rastu, a i dalje najviše doprinose gotovinski krediti, ali se sve više povećava i stambeno kreditiranje, pa je učešće ovih hipotekarnih zajmova dostiglo udeo od 18% u ukupnim novoodobrenim kreditima.

Refinansiranje

- Kod građana je primetno povećano refinansiranje postojećih stambenih kredita, što se može dovesti u vezu sa korišćenjem mogućnosti zaduživanja pod povoljnijim uslovima, s obzirom na znatno smanjenje kamatnih stopa u prethodnom periodu - ukazuje NBS.

Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, stanovništvo trenutno otplaćuje ukupno 81 milijardu dinara svih refinansirajućih zajmova.


NIS otvorio gasno postrojenje kod Požarevca - Vrednost investicije 400 miliona dinara
Postrojenje Naftne industrije Srbije (NIS) za proizvodnju i veleprodaju prirodnog komprimovanog gasa na gasnom polju Ostrovo kod Požarevca počelo je danas da radi, a planirano je da godišnje proizvodi oko 9.000 tona gasa.

Izgradnja sabirne gasne stanice i postrojenja za proizvodnju komprimovanog gasa koštala je 400 miliona dinara.

Navodeći da će se tržište gasa širiti i da su zahtevi potrošača sve veći, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je da to nekada nije moguće pratiti razvojem kvalitetne infrastrukture koja gas može da dopremi i do industrije i do ostalih potrošača.

- Ovo postrojenje je izuzetno značajno jer upravo ono predstavlja mogućnost da odgovorimo na zahteve industrijskih potrošača bez izgradnje prenosne infrastrukture, odnosno gasovoda - rekao je Antić.

Kako je objasnio, postrojenje Ostrovo može komprimovanim gasom da pokrije zahteve privrede u čitavom ovom kraju, počev od kompanije Bambi, koja je veliki industrijski potrošač, pa do svih ostalih korisnika.

Ministar je dodao da je Ostrovo ekološki važan projekat uzimajući u obzir da komprimovani gas predstavlja ekološki najkvalitetnije i najčistije gorivo, praktično gorivo budućnosti.

Generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev podsetio je da još od 2014, kada je otvoreno postrojenje Palić, NIS proizvodi i prodaje komprimovani prirodni gas i tako ispunjava dva cilja - poštuje zahteve tržišta za alternativnim i povoljnim gorivom i podstiče odgovornost prema životnoj sredini.

- Komprimovani prirodni gas je svakako gorivo budućnosti i može da zameni benzin, dizel i tečni naftni gas uz najmanju emisiju štetnih gasova - rekao je Tjurdenjev.

Ukupna vrednost ulaganja u izgradnju sabirne gasne stanice i postrojenja za proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa iznosi 400 miliona dinara, a investicija je završena u martu ove godine. Na novoizgrađenom postrojenju planirana je dnevna proizvodnja od 25 tona komprimovanog prirodnog gasa, što na godišnjem nivou iznosi oko 9.000 tona ovog energenta.

Komprimovani prirodni gas se zbog svojih svojstava smatra energentom budućnosti, a glavni sastojak je metan koji u poređenju sa ostalim derivatima ima najmanji koeficijent emisije CO2, te samim tim doprinosi očuvanju kvaliteta životne sredine i smatra se ekološki čistim gorivom.

Kako je navedeno, njegovo korišćenje pruža odlične performanse vozilima i ekonomski je isplativo. Komprimovani prirodni gas se koristi kao energent ili pogonski derivat, a upotrebljava se i ako gorivo za grejanje u industriji i domaćinstvu, ali i kao motorno gorivo za motore sa unutrašnjim sagorevanjem.


NIS opens gas facility near Pozarevac – Value of investment RSD 400 million
The facility of Naftna Industrija Srbije (NIS) for production and wholesale of natural compressed gas in the gas field Ostrovo near Pozarevac was put into operation today, and the plan is for it to produce around 9,000 tons of gas a year.

The construction of the gas collection station and the facility for production of compressed gas cost RSD 400 million.

Minister of Mining and Energy Aleksandar Antic said that the gas market would expand and that consumer demand was increasing and added that such an increase could not always be accompanied by the development of quality infrastructure which could deliver the gas to industrial and other consumers.

– This facility is very important as it enables us to meet the demands of industrial consumers without building transportation infrastructure, that is, a pipeline – Antic said.

As he explained, the Ostrovo facility can cover demands for compressed gas of the economy in the entire area, from the company Bambi, which is a big industrial consumer, to all other consumers.

The minister added that Ostrovo was an ecologically important project, considering the fact that compressed gas is ecologically the best and cleanest fuel, practically the fuel of the future.

Kirill Tyurdenev, CEO of NIS, reminded that, ever since the opening of the Palic facility in 2014, NIS had been producing and selling compressed natural gas, thereby meeting two goals – meeting the demands of the market for alternative and affordable fuel and stimulating environmental responsibility.

– Compressed natural gas is certainly the fuel of the future and can replace petrol, diesel and liquefied petroleum gas, featuring the lowest amount of emitted harmful gases – Tyurdenev said.

The total value of investment in the construction of the gas station and the compressed natural gas facility is RSD 400 million, and the investment was completed in March 2017. The newly built facility should produce 25 tons of compressed natural gas a day, amounting to around 9,000 tons a year.

Due to its characteristics, compressed natural gas is considered the energy source of the future, and its main ingredient is methane, which features the lowest coefficient of CO2 emission compared to all other derivatives, contributing thereby to environmental protection as an ecologically clean fuel.

As stated, its usage allows for excellent vehicle performance and is cost-effective. Compressed natural gas is used as an energy-generating product or as a derivative, and it is also used as heating fuel in industry and households and as engine fuel in internal combustion engines.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta