Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas otvaranje Ikee
Robna kuća Ikea "Beograd Istok", kod Bubanj Potoka, biće danas svečano otvorena u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, saopšteno je iz te kompanije.

Ovo je prva robna kuća kompanije Ikea na tržištu Srbije i 400. na svetu, a Srbija je postala 49. zemlja u kojoj švedska kompanija ima poslovne operacije i jedino novo tržište u 2017. godini.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je jutros sa direktorima Ikee, koja danas zvanično otvara svoju prvu filijalu u Srbiji.

Vučić, ali i gradonačelnik Beograda Siniša Mali, pre ulaska su se kratko zadržali u neformalnom razgovoru sa direktorima Ikee, nakon čega su ušli u zgradu gde su, pre formalnog otvaranja, održali sastanak.


Kafa sa pogledom na pistu
Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" nastavlja ulaganja izgradnjom vidikovca. Na krovu pristanišne zgrade biće izgrađen objekat sa 200 sedećih mesta

AERODROM "Nikola Tesla" je prošle godine u modernizaciju, opremu i infrastrukturu uložio oko 2,3 milijarde dinara, a ulaganja nastavlja i u ovoj godini. Deo planova je izgradnja vidikovca na krovu pristanišne zgrade koji će omogućiti jedinstven panoramski pogled na poletno-sletnu stazu, manevarske površine i platformu.

Direktorka investicija i razvoja Ana Kaluđerović objašnjava da je predviđeno da pristup vidikovcu bude pre pasoške kontrole, što bi omogućilo da bude dostupan svim posetiocima.

- Predviđeno je da vidikovac zauzima površinu od oko 420 kvadratnih metara, sa kapacitetom od oko 200 sedećih mesta - navodi direktorka Kaluđerović. - Prema predlogu rešenja, vidikovac bi bio koncipiran kao otvorena bašta, delimično natkrivena pergolom, sa durbinima za posmatranje vazduhoplova i urbanim mobilijarom za odmor. Predviđeno je da vidikovac bude ograđen neprobojnom staklenom zid-zavesom u visini od četiri metra. Otvaranjem vidikovca, aerodrom će ponovo postati mesto okupljanja, a verujemo da ćemo baš ovim potezom inspirisati neke nove generacije pilota, inženjera i drugih zaljubljenika u svet avijacije.

Na "Tesli" je prethodnih meseci bilo mnogo posla, a prvi put od otvaranja, 1962. godine, renoviran je i Terminal 1, čime je unapređen kapacitet centralnog hola za registraciju putnika i prtljaga.

- Novost za naše putnike i njihove pratioce u holu za odlaske T1 je i otvoren pogled na platformu sa parkiranim avionima - kaže direktorka investicija i razvoja ANT. - Otvorena je i Terminalna zona 2B, što, zajedno sa renoviranim terminalom 1, podiže kapacitet aerodroma sa 5,5 na oko 7,5 miliona putnika na godišnjem nivou. Ostvareni rezultati daju nam realna očekivanja da ćemo u godini kada aerodrom slavi 55 godina postojanja, ugostiti 5,5 miliona putnika.

KAO NEKAD

NA krovu aerodroma u Beogradu i prilikom otvaranja 1962. godine postojao je restoran. Čak je i prvi espreso u prestonici upravo poslužen u njemu. Veliki broj Beograđana je dolazio u njega kako bi posmatrao sletanje i uzletanje aviona. Ipak, tri godine nakon otvaranja restoran je zatvoren.

SORTIRANjE PRTLjAGA

NA beogradskom aerodromu je instaliran i najnoviji sistem za sortiranje prtljaga po uzoru na vodeće svetske aerodrome. Instalirano je oko 800 metara transportnih traka sa automatskim funkcijama upravljanja i mogućnošću otpreme 1.800 prtljaga na čas.

Bezbednosna provera prtljaga obavlja se sa dva HCT rendgena i rendgenom za predimenzionisani prtljag.


'Toza' kupuje mašine i obnavlja opremu
Kikindska fabrika "Toza Marković", po izlasku iz stečaja, kupuje mašine i obnavlja opremu. montirani digitalni štampači vredni 450.000 evra

NIJE prošlo ni godinu dana od izlaska iz stečaja, u modernizaciju proizvodnih linija u kikindskoj Industriji građevinskog materijala "Toza Marković" uloženo je 450.000 evra. Montirana su dva digitalna štampača za proizvodnju pločica.

- Proizvodni procesi su postavljeni na zdravije osnove, drugačije su organizovani poslovi - predočava Vladimir Ilić, direktor "Toze".

- Prvi put posle 10 godina imamo sopstvenu proizvodnju pločica. Dva meseca od puštanja u pogon nove linije, prodali smo 200.000 kvadratnih metara pločica, što je dobar uspeh. Više od 95 odsto proizvodnje crepa je prve klase, kako je bilo u najboljim danima fabrike.

I dok se radi na starim linijama za proizvodnju crepa i pločica, od italijanske firme "Bedešči", koja je jedan od najpoznatijih proizvođača opreme za keramičare i crepare, naručena je nova oprema.

- Nova linija vredna je 1,5 miliona evra. Ugovor sa Italijanima podrazumeva i dve nove prese, kalupe za proizvodnju crepa većeg formata, a u okviru ovog aranžmana predviđena je i predreparacija vagona koji su danas na ivici tehnološke upotrebljivosti - pojašnjava nam direktor Ilić.

- Do kraja godine oprema bi trebalo da bude instalirana, a u januaru i februaru počećemo i probnu proizvodnju. Novi proizvod na tržište bismo plasirali u martu.
PLOČICA ZA POLOVINU VIŠE
U "TOZI" je zaposleno 625 radnika, od kojih je 200 na neodređeno, a roba se plasira u 16 zemalja u okruženju. TM posluje danas pozitivno, a ima obezbeđene sirovine za proizvodnju za narednu deceniju. Planirano je da se do kraja godine proizvede više od dva miliona kvadratnih metara pločica i 32 miliona komada crepa. Proizvodnja pločica biće uvećana za polovinu, a crepa za 10 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Po izlasku iz stečaja, usvojen je i plan reorganizacije, podseća Ilić, tokom koje je postojao grejs period na otplatu dugova.

- Od jeseni ulazimo u period kada ćemo morati da rešavamo i finansijske obaveze predviđene planom reorganizacije fabrike. Tek tada ćemo polagati pravi ispit i pokazati da li postoji mogućnost da opstanemo na tržištu uz ozbiljne obaveze koje imamo - naglašava prvi čovek kikindskih keramičara.

Loše i nedomaćinsko poslovanje prethodnog vlasnika "Tozu Marković" dovelo je do toga da se danas razmišlja o njenom opstanku. Od te ivice fabrika se odmakla, veruje naš sagovornik, jer su tokom protekle godine preduzete mnogobrojne aktivnosti da se fabrika pripremi za vreme kada će početi otplatu duga.


- Naredni period biće posvećen pregovorima sa JP "Srbijagas", kao većinskim vlasnikom, i Vladom Srbije, s jedne strane, i sa bankama s druge - ističe Ilić.

- Menadžment smatra da bi bilo dobro da se grejs period produži za pola godine, maksimalno godinu, kako bi se došlo do maksimalno projektovanih kapaciteta.

Više od 95 odsto crepa prve klase

Prema Ilićevim rečima, u "Tozi" žele da pregovaraju sa bankama i o eventualnom otpisu kamata, jer je godišnja obaveza fabrike čak 2,5 miliona evra. Naš sagovornik kaže da je u ovom momentu teško dati procenu da li će se uspeti sa vraćanjem dugova starih deceniju...


Referentna kamatna stopa zadržana na nepromenjenom nivou
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 4,0 odsto.

Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je imao u vidu faktore i novu srednjoročnu projekciju inflacije.

Kretanja na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu i dalje karakteriše neizvesnost. Neizvesno je kretanje svetskih cena primarnih proizvoda, a posebno nafte. Na međunarodnom finansijskom tržištu neizvesnost u najvećoj meri i dalje proističe iz divergentnosti monetarnih politika vodećih centralnih banaka, FED-a i Evropske centralne banke, što može da utiče na tokove kapitala prema zemljama u usponu.

Inflacija se od početka godine kreće u granicama cilja, a kretanja u drugom tromesečju potvrđuju da je ona početkom godine bila vođena poskupljenjem malog broja proizvoda i usluga. Niska i stabilna bazna inflacija na nivou od oko 2% međugodišnje, kao i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede koja se nalaze unutar granica cilja kako za jednu, tako i za dve godine dana unapred, takođe ukazuju na to da su inflatorni pritisci i dalje niski.

Izvršni odbor očekuje da će inflacija i u narednom periodu nastaviti da se kreće u granicama cilja od 3,0 odsto ± 1,5 procentnih poena. Inflaciju će usporavati visoka baza kod cena naftnih derivata, a od početka 2018. i izlazak ovogodišnjih jednokratnih poskupljenja pojedinih proizvoda i usluga iz međugodišnjeg obračuna, zbog čega će se ona kretati na nižem nivou od trenutnog. U suprotnom smeru delovaće postepen rast svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i agregatne tražnje u Srbiji.

Na današnjoj sednici Izvršni odbor je usvojio avgustovski Izveštaj o inflaciji, koji će javnosti biti predstavljen u sredu, 16. avgusta. Tom prilikom biće detaljno obrazložene odluke monetarne politike i makroekonomska kretanja koja ih opredeljuju.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 7. septembra.


Key Policy Rate Kept on Hold
At its meeting today, the NBS Executive Board decided to keep the key policy rate at 4.0%.

In making the decision, the NBS Executive Board was guided by inflation factors and the new medium-term inflation projection.

Uncertainties still prevail in the international commodity and financial markets. This pertains to movements in the global prices of primary commodities, notably oil. As for the international financial market, uncertainties are still fuelled mainly by the divergent monetary policies of the leading central banks – the Fed and ECB, which may impact capital flows to emerging economies.

Since the start of the year, inflation has been moving within the target tolerance band. Its movement in the second quarter confirms that early in 2017 it was led by the price growth of a smaller number of products and services. Low and stable core inflation of around 2% y-o-y and the inflation expectations of the financial sector and corporates, which are within the target both one and two years ahead, also suggest that inflationary pressures are still low.

The NBS Executive Board expects inflation to remain within the tolerance band of 3.0%±1.5 pp in the period ahead. The high base from the prices of petroleum products will exert a drag on inflation while, as of early 2018, this year"s one-off price hikes of certain products and services will drop out of the y-o-y comparison pushing inflation below the current level. A gradual increase in the global prices of primary agricultural commodities and aggregate demand in Serbia will work in the opposite direction.

At today"s meeting, the NBS Executive Board adopted the August Inflation Report, which will be presented to the public on Wednesday, 16 August, when monetary policy decisions and the underlying macroeconomic developments will be discussed in more detail.

The next rate-setting meeting will be held on 7 September.


Tender za Galeniku u septembru, kupac preuzima i deo duga
Novi tender za „Galeniku“ biće raspisan u septembru, a u Ministarstvu privrede za Tanjug kažu da model privatizacije, na kojem država radi, podrazumeva da kupac uz fabriku preuzima deo duga "uz diskont", a da radnici koji se odluče za socijalni program mogu da računaju na 400 evra po godini staža.

„U ovom trenutku je u toku definisanje uslova privatizacije, kojima bi se budući kupac obavezao da održi kontinuitet proizvodnje, realizuje investicioni program i održi optimalan nivo zaposlenosti“, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu privrede.


U ponedeljak odluka o konverziji dugova Galenike
Država će konvertovati dugove Galenike od oko 100 miliona evra u vlasnički udeo koji će onda iznositi nešto više od 90 odsto i ponuditi ga na prodaju početkom septembra, a odluka o konverziji se očekuje 14. avgusta na sednici akcionara Galenike.

To je za Tanjug rekao predsednik sindikata "Nezavisnost" u Galenici Zoran Pantelić, koji kaže i da već ima, prema nezvaničnim informacijama koje su do njih stizale, pet zainteresovanih firmi za kupovinu najveće domaće farmaceutske kompanije.


Vladimir Ilić imenovan za novog generalnog direktora Tigra
Nadzorni odbor pirotskog Tigra imenovao je Vladimira Ilića za novog generalnog direktor kompanije, umesto dosadašnjeg generalnog direktora Branislava Čurića, saopšteno je danas iz tog preduzeća.

Ilić, po struci diplomirani pravnik, u svom dosadašnjem radu je obavljao funkciju državnog sekretara u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, i aktivno je učestvovao u radu u radim grupama pri resornom ministarstvu u delu socijalne zaštite i unapređenja zakona iz ove oblasti.


Petorka u trci za „Galeniku”

Dok država "čisti" srpsku fabriku lekova od dugova, veliko interesovanje firmi za preuzimanje. U igri su "Frontijer - Petrovaks", "Sinofarm", "Amikus", "Hemofarm" i EMS

PREGOVORI oko prodaje "Galenike" uveliko traju, a među zainteresovanima je dosta starih imena. Kako "Novosti" saznaju, o eventualnoj kupovini beogradske fabrike lekova razmišljaju britansko-ruski konzorcijum "Frontijer farma - Petrovaks", "Sinofarm", "Amikus", "Hemofarm" i EMS iz Brazila. Ministarstvo privrede bi javni poziv trebalo da raspiše početkom septembra. U iščekivanju eventualnog kupca počela je neobavezujuća anketa zaposlenih o dobrovoljnom odlasku uz socijalni program.

- Anketa je raspisana prema instrukcijama koje smo dobili iz Ministarstva privrede - kaže za "Novosti" Nedeljko Pantić, direktor "Galenike". - Anketa ni na koji način nije obavezujuća, već traba da pokaže raspoloženje radnika prema dobrovoljnom odlasku. Ni oni koji se izjasne za, neće biti ni u kakvoj obavezi da se prijave ako se raspiše i zvaničan poziv za socijalni program. Prema informacijama iz Ministarstva privrede, radnici bi dobijali 400 evra po godini radnog staža. Polovinu bi obezbedila država, a polovinu budući kupac.

Poslednjih nekoliko oglašenih prodaja srpske fabrike lekova završilo se - bez uspeha. Ovoga puta, međutim, država će kupcima ponuditi "očišćenu" "Galeniku". Poslednji pregovori sa "Frontijer-Petrovaks" konzorcijumom propali su jer su oni nudili svega 12 miliona evra za otkup oko 70 miliona evra kredita "Galenike" kod komercijalnih banaka.

- U postupku pripreme za sprovođenje transakcije, Vlada je donela zaključak da se privatizacija "Galenike" sprovede modelom prodaje kapitala, kojoj bi prethodilo pretvaranje duga u kapital, a u slučaju uspešne privatizacije, država bi otpisala preostali deo svojih dospelih obaveza - kažu u Ministarstvu privrede. - Sednica Skupštine "Galenike" na kojoj bi se donele odluke o sprovođenju postupka konverzije potraživanja "Srbijagasa" i Uprave za javni dug biće održana narednih dana. Očekuje se da bi nakon sprovedene konverzije, paket akcija u vlasništvu Republike Srbije, Srbijagasa i Akcionarskog fonda, koje bi Ministarstvo privrede nudilo na prodaju bilo veće od 90 odsto ukupnog kapitala "Galenike".

Još se ne zna koliko bi radnika bilo dovoljno budućem vlasniku. Ministarstvo privrede trenutno radi na definisanju minimalnog broja zaposlenih koji bi kupac morao da zadrži. U razgovorima sa potencijalnim investitorima, kako kažu u Ministarstvu, ukazano je da je realan broj radnika neophodan za rad fabrike - od 700 do 900. tenutno je uposleno njih 1.400.

- Teče neobavezujuća anketa među zaposlenima, ali se očigledno pregovara sa kupcima - kaže Zoran Pantelić, predsednik sindikata "Nezavisnost" u "Galenici". - Mi ne sumnjamo da će "Galenika", kada se očisti od dugova, biti uspešna firma. To je nesporno. Mi imamo brend i kvalitet.

KO JE KO

MEĐU kompanijama koje se raspituju za "Galeniku" je dosta poznatih imena. Rusko-britanski konzorcijum je lane ponudio zahtevanih sedam miliona evra za četvrtinu vlasništva, ali nije uspeo da se dogovori sa komercijalnim bankama.

"Amikus" je kompanija registrovana u Švajcarskoj, ali orijentisana isključivo na tržište zemalja našeg i baltičkog regiona. "Sinofarm" je domaći proizvođač i distributer medicinske opreme. "Hemofarm", deo "Štada grupe". EMS iz Brazila je jedan od učesnika prošlog javnog poziva.


Energoprojekt 1. septembra menja rukovodstvo
Na dnevnom redu će se naći izbor novog predsednika skupštine nakon ostavke koju je na ovu poziciju podneo Zoran Vasić. Napred razvoj je predložio dva kandidata za ovu poziciju - Slavku Ćosić i Dragoljuba Milovanovića.

U ponudi za preuzimanje svoje akcije su prodala tri dosadašnja člana NO pa je samim tim po statutu kompanije prestalo njihovo učešće u NO, dok su dva člana dala ostavke, a među njima i predsednik NO i predstavnik države Anđelko Kovačević. Napred razvoj je tražio razrešenje i preostala dva člana Nadzornog odbora.

Umesto njih za članove NO su predloženi Dobroslav Bojović, vlasnik Napred razvoja, Zoran Đerković, Branislav Ivković, Vitomir Perić i Miodrag Zečević. Za nezavisne članove predloženi su Nada Bojović i Marko Milojević.
Ranije, ovog meseca Bojović je tražio od Nadzornog odbora smenu generalnog direktora Energoprojekt holdinga Vladimira Milovanovića, ali do toga nije došlo, pa je zakazana sednica skupštine na kojoj bi trebalo da bude izabran novi NO.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta