Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija odbila "Leks Agrokor", ostaje blokada
Beograd -- Privredni sud u Beogradu odbio je zahtev da preduzeća u Srbiji, koja posluju u okviru ovog koncerna, pređu pod nadležnost “Leks Agrokora", piše Politika.

Zahtev je podneo Ante Ramljak, privremeni upravnik hrvatskog Agrokora.

Reč je o Zakonu o sistemski važnim kompanijama koje je hrvatski Sabor usvojio u aprilu kako bi spasao posrnulu poslovnu imperiju prezaduženog Ivice Todorića, čime je njegovu privatnu imovinu tamošnja država praktično nacionalizovala.

U okviru hrvatskog koncerna u Srbiji posluju trgovinski lanac Merkator S, Frikom, Dijamant, Mg mivela, Kikindski mlin i Nova sloga.

Ramljak, koga je hrvatska vlada imenovala da upravlja ovom firmom, obratio se krajem jula Privrednom sudu u Beogradu sa zahtevom da i za firme u Srbiji važi “Leks Agrokor". Međutim, njegov zahtev je odbijen, a Politika navodi da im je ova informacija potvrđena u Privrednom sudu u Beogradu.

List piše da je to samo nastavak pravne sage između uprave Agrokora i ruske Sberbanke kojoj ovaj koncern najviše duguje. Primena "Leks Agrokora" ne pruža garancije da će joj više od milijardu evra koliko je pozajmila Todoriću biti vraćeno. Zato su Rusi svoja prava poslednjih nekoliko meseci pokušali da zaštite pred međunarodnim i regionalnim sudovima.

Tako je ruska Sberbanka Privrednom sudu u Beogradu i Privrednom sudu u Zrenjaninu podnela zahtev za zabranu raspolaganja imovinom Frikoma i Dijamanta.

Početkom juna nadležni prvostepeni sudovi u Srbiji doneli su rešenja za određivanje privremenih mera obezbeđenja. Time je poverenik Ante Ramljak praktično dobio zabranu "otuđenja i opterećenja" u ovim kompanijama. Ruska Sberbanka onemogućila je hrvatskoj državi da prilikom uzimanja novog kredita kao zalog stavi ove dve srpske firme, ali i da odlučuje o njihovoj eventualnoj prodaji.

Ramljakov zahtev Privrednom sudu u Beogradu praktično je bio odgovor na mere koje su Rusi preduzeli ali i deo regionalne poslovne strategije koja je imala cilj da se privremenoj upravi hrvatskog koncerna u Srbiji daju odrešene ruke. Tako bi Ramljak nad kompanijama koje posluju u Srbiji mogao da uvede prekogranični stečaj.

Identičan zahtev Ramljak je podneo i Okružnom sudu u LJubljani, međutim epilog je bio drugačiji. Odlukom suda u Sloveniji ceo Merkator je prešao u nadležnost "Leks Agrokora".

Okružni sud u Ljubljani potvrdio je sredinom jula Ramljakov zahtev i doneo odluku o priznavanju stranog postupka zbog insolventnosti što praktično znaci prekogranični stečaj. Suštinski, Ramljak će u Ljubljani imati prvu i poslednju reč u odlučivanju o imovini tog hrvatskog koncerna u Sloveniji.


Realni rast BDP-a Srbije 1,3 odsto u drugom kvartalu
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu 2017. godine iznosio je 1,3 odsto na godišnjem nivou, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

Prema desezoniranim podacima, BDP je u drugom tromesečju zabeležio rast od 0,5 procenata u odnosu na prethodni kvartal.


Švajcarski Amikus zainteresovan za Galeniku
Izvršni direktor HBM-a, najvećeg švajcarskog investicionog fonda posvećenog investiranju u oblasti zdravstvene zaštite i farmaceutske industrije, Andreas Viki izjavio je da je njihova kompanija Amikus (Amicus) zainteresovana za kupovinu Galenike.

"Kada razmišljamo o kupovini Galenike, sebe vidimo kao odličnog partnera svih zainteresovanih strana – Vlade, zaposlenih i same kompanije", kazao je on u intervjuu za "Nedeljnik".

Viki je rekao da bi kupovina Galenike bila važna, zbog toga što Amikus nema svoju fabriku u Srbiji, pa bi se na taj način izbegla gradnja.

"Bila bi uradjena transformacija Galenike u savremeni centar za proizvodnju iz koga bi se snabdevala tržišta u drugim državama u kojima Amikus posluje", rekao je on.

Kako je istakao, plan je da se Amikusov portfolio doda Galenikinom.

"Naša namera nije da kupimo Galeniku, preuzmemo brendove, nekretnine prodamo, a trenutnu proizvodnju koju Galenika ima prebacimo u fabrike na drugim lokacijama. Naprotiv, mi imamo potpuno drugačiju strategiju – da kupimo i da gradimo", rekao je on.

Podsetio je da je HBM investirala milijardu evra u više od 40 farmaceutskih kompanija, što bi u slučaju kupovine, Galenici omogućilo pristup licencama za savremene proizvode koji mogu biti deo zajedničke platforme Galenike i Amikusa za celu centralnu i istočnu Evropu.

"Proširenje poslovanja Galenike ne može biti ostvareno pre nego što se proizvodnja unapredi, pri tome posebno mislim na farmaceutske oblike koji nisu čvrsti i na biološke lekove", rekao je on.

Dodao je i da Galenika mora da ima odgovarajući broj zaposlenih da bi bila konkurentna, a da bi shvatili koji je to broj morali bi da se primene standardi farmaceutske industrije.

"O tome bi se razgovaralo sa predstavnicima Vlade Srbije, zaposlenih i njihovih zastupnika", rekao je izvršni direktor HBM-a.

Viki je zaključio da će, ukoliko Amikus uspe da kupi Galeniku, to biti najveća švajcarska investicija u Srbiji.

HBM je već prisutan na farmaceutskom tržištu Srbije kroz ulaganje u izgradnju fabrike lekova Farmasvis (PharmaSwiss) u šta je 2012. uloženo 30 miliona evra.

Tender za prodaju 93 odsto državnog udela u Galenici trebalo bi da bude sutra raspisan.

Po pisanju medija, nekoliko kompanija je zainteresovano za kupovinu Galenike koja ima 1.400 radnika.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta