Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
New Belgrade Airport to be Built Near Dobanovci! – Novi Sad to Get a Whole New Airport Too
According to the Spatial Plan of Serbia from 2021 to 2035, published by the Ministry of Construction, Transport and Infrastructure, the country will get two new international airports – one near Dobanovci, and the other near Novi Sad!

As said, due to the spatial limitations in the current location of the airport in Belgrade, a new location is planned, 10 km west to the Nikola Tesla Airport, 24 km away from Belgrade, in close proximity to the E70 highway on the Grmovac-Dobanovci-Dec stretch.

The complex should have an area of around 1,100 ha and feature three runways, two passenger terminals, two cargo terminals, a logistics and free customs zone, modern navigation equipment and a light signalization system, as well as the 4F airport code.

When it comes to Novi Sad, construction is planned in the location around 15 km southeast to the biggest city in Serbia’s north, close to the A1 highway, on the Kovilj-Sajkas-Budisava stretch, with an area of around 300 ha and the 4E airport code.

The close proximity to the railway is a perspective for the development of cargo, multimodal transport, the documentation reads.

Existing airports

The existing Nikola Tesla Airport complex in Surcin will get new traffic and infrastructure facilities, and the plan is to also reconstruct and extend the existing facilities. The documentation also talks about spatial route surveying and technical defining of the connection with the rail and road routes and the public transport system, the forming of a cargo complex and an upgrade of the existing airport features and the construction of new ones for the purpose of capacity increase, in line with the expected growth of the number of passengers and the scope of cargo transport.

At the Nis Constantine the Great Airport, activities of upgrading the services through the construction of new infrastructure and the reconstruction of the existing one are planned, so that the airport would get the status of an intermodal center.

When it comes to the Morava Airport in Kraljevo, the plan is to build new infrastructure and reconstruct the existing one, in order to carry out an adequate positioning of the purposes, features and facilities and the manner of connecting the airport to the planned network of highways (Morava Corridor) and other activities.

The airport in Pristina is looking at the construction of new infrastructure and the reconstruction of the existing one. The plan is also to upgrade the regional connections by establishing the necessary volume of traffic on the Belgrade-Pristina route.

The Draft Spatial Plan of Serbia until 2035 is up for public review from Monday.


Novi beogradski aerodrom gradiće se kod Dobanovaca! - I Novi Sad dobija potpuno novu vazdušnu luku
Prema Prostornom planu Srbije od 2021. do 2035. godine, koju je objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, naša zemlja dobiće dva nova međunarodna aerodroma - jedan kod Dobanovaca, a drugi kod Novog Sada!

Naime, kako se navodi, usled prostornog ograničenja na postojećoj lokaciji aerodroma u Beogradu predviđena je nova lokacija na 10 km zapadno od aerodroma Nikola Tesla, 24 km od Beograda u neposrednoj blizini auto-puta E70 na potezu Grmovac - Dobanovci - Deč.

Kompleks bi trebalo da bude površine oko 1.100 ha, sa tri poletno-sletne staze, dva putnička terminala, dva robna terminala, logističkom i slobodnom carinskom zonom, modernom navigacionom opremom i sistemom svetlosnog obeležavanja i Kodnom oznakom aerodroma 4F.

Kada je reč o Novom Sadu, gradnja je planirana na lokaciji koja se nalazi na oko 15 km jugoistočno od najvećeg grada na severu naše zemlje, u neposrednoj blizini auto-puta A1, na potezu Kovilj - Šajkaš - Budisava, sa obuhvatom od oko 300 ha i kodnom oznakom aerodroma 4E.

Neposredna blizina pruge predstavlja perspektivu za razvoj robnog, multimodalnog transporta, navedeno je u dokumentaciji.


Postojeći aerodromi

Postojeći kompleks aerodroma Nikola Tesla u Surčinu dobiće nove saobraćajne i infrstrukturne objekte, a u planu je i rekonstrukcija i dogradnja postojećih objekata. U dokumentaciji se navodi i prostorno trasiranje i tehničko definisanje povezivanja sa železničkim i drumskim saobraćajnicama i sistemom gradskog prevoza, formiranje kargo kompleksa i unapređenje postojećih i izgradnju novih aerodromskih sadržaja radi povećanja kapaciteta, u skladu sa očekivanim rastom broja putnika i obima robnog transporta.

Na aerodromu Konstantin Veliki u Nišu planirane su aktivnosti unapređenja usluga izgradnjom nove i rekonstrukcijom postojeće infrastrukture, kako bi aerodrom dobio status intermodalnog centra.

Kada je reč o aerodromu Morava u Кraljevu planirana je izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće infrastrukture, kako bi se izvršilo odgovarajuće pozicioniranje namena, sadržaja, objekata i način povezivanja aerodroma na planiranu mrežu autoputeva (Moravski koridor) i drugo.

Aerodrom u Prištini očekuje izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće infrastrukture. Planirano je i unapređenje regionalnih veza uspostavljanjem potrebnog obima saobraćaja na relaciji Beograd - Priština.

Nacrt Prostornog plana Srbije do 2035. godine od ponedeljka je na javnom uvidu.


MAT: Privedna aktivnost u porastu
Privedna aktivnost u Srbiji je u porastu, pokazuju podaci za prva dva meseca ove godine, a pre svega dinamika industrijske proizvodnje, objavljeno je u novom broju Makroekonomskih analiza i trendova.

Posle međugodišnje stagnacije u januaru, proizvodnja prerađivačke industrije je u februaru povećana, tako da je i u prva dva meseca ostvaren skroman međugodišnji porast.

Ukupna industrijska proizvodnja ima veći međugodišnji porast od prerađivačke industrije zahvaljujući vrlo visokom porastu proizvodnje elektroprivrede.

Ukupna industrijska proizvodnja u februaru 2021. je međugodišnje povećana za 2,6%, koliko iznosi i povećanje u periodu januar-februar.

Glavni činilac ovog porasta je proizvodnja elektroprivrede, sa međugodišnjim porastom u februaru za 10,2% i za 11% u prva dva meseca.

Proizvodnja rudarstva je istovremeno smanjena za 1,5%, a u samom februaru za 3%.

Proizvodnja prerađivačke industrije je u januaru međugodišnje smanjena za 0,1% (korigovan podatak), u februaru je povećana za 1,4%, a u dva meseca zajedno porast iznosi 0,7%.

Desezonirani indeks ukupne industrijske proizvodnje povećavan je u decembru, januaru i februaru - za ukupno 7%.

U februaru za 2%, a u istom periodu povećavana je i trendna vednost, prosečno po 0,6% mesečno.

Gledano po nameni EU, vrednosti kratkoročnih trendova svih namenskih kategorija su u januaru i februaru 2021. bili veći od proseka prethodne godine.

Najbrže su rasli i najdalje su odmakli (15,4% iznad tog proseka) trend proizvodnje kapitalnih proizvoda i (14,5%) trend trajnih proizvoda za široku potrošnju. Oba su na tim visokim nivoima prešla u stagnaciju.

Slede tri trenutno rastuća trenda - najpre, prema dostignutom nivou (10,3%), trend intermedijarnih proizvoda, zatim trenutno najbrže rastući trend proizvodnje energije (do 7% iznad prošlogodišnjeg proseka).

Trenutno raste (do 1,3%), ali blizu stagnacije, i trend proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Pri međugodišnjem upoređenju, u februaru i u prva dva meseca 2021. povećane su proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju (za zamašnih 16,6% i 14,1%) i energije (10,5% i 10,3%), te proizvodnja intermedijarnih proizvoda (za 2,6% i 1,8%).

Smanjena je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 6,3 i 4,3%) i kapitalnih proizvoda (za 0,7 i 5,2%).

Medugodišnje je proizvodnja preradivačke industrije u februaru povećana za 1,4%, a u kumulativu za dva meseca za 0,7%.

Ako se posmatraju tekuće tendencije, četiri oblasti iz grupe deset najvećih po učešću ima izrazito uzlazne trendove koji su u februaru premašili prosek prethodne godine.

To su prehrambena industrija, proizvodnja električne opreme, naftna industrija i proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala.


Akcije Tesle uzletele 8,0% nakon dobrih kvartalnih podataka
Akcije kompanije "Tesla" porasle su danas na trgovanju pre zvaničnog otvaranja NJujorške berze za skoro 8,0 posto, nakon što je vodeći svetski proizvođač automobila izvestio o rekordnim isporukama u prvom kvartalu 2021.
NJUJORK - Akcije kompanije "Tesla" porasle su danas na trgovanju pre zvaničnog otvaranja NJujorške berze za skoro 8,0 posto, nakon što je vodeći svetski proizvođač automobila izvestio o rekordnim isporukama u prvom kvartalu 2021.

Cena "Tesline" akcije skočila je na 714 dolara pre zvona koje oglašava početak trgovanja na Vol Stritu, a rast vrednosti su zabeležili i drugi proizvođači električnih vozila, uključujući kineski NIO i američku Vorkhors grupu, čije su akcije napredovale u rasponu od jedan do 4,0 procenta, izveštava Rojters.


Međugodišnja inflacija u SRB niža od 8 zemalja EU u februaru
Srbija je sa međugodišnjim rastom cena u februaru od 1,2 odsto imala nižu inflaciju od osam zemalja EU, objavio je stručni časopis Makroekonomske analize i trendovi.
BEOGRAD - Srbija je sa međugodišnjim rastom cena u februaru od 1,2 odsto imala nižu inflaciju od osam zemalja EU, objavio je stručni časopis Makroekonomske analize i trendovi.

U februaru su veću međugodišnju inflaciju od Srbije imale Austrija (1,4 odsto), Nemačka (1,6 odsto), Švedska (1,8 odsto), Holandija (1,9 odsto), Češka (2,1 odsto), Rumunija (2,5 odsto), Mađarska (3,3 odsto) i Poljska (3,6 odsto).


Javni dug Srbije smanjen na 53,5 posto BDP-a u februaru
Javni dug Srbije iznosio je 27 milijardi evra na kraju februara 2021.godine, što čini 53,5 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
BEOGRAD - Javni dug Srbije iznosio je 27 milijardi evra na kraju februara 2021.godine, što čini 53,5 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.

Udeo javnog duga u BDP-u smanjen je u februaru za 0,2 procentna poena u odnosu na januar, a u nominalnom iznosu je pao za 145 miliona evra.


Pančevačka Azotara treći put na prodaju - Početna cena snižena čak četiri puta
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je treću prodaju HIP Azotare Pančevo kao pravnog lica. Ovog puta početna cena na javnom nadmetanju niža je čak četiri puta u odnosu na prethodnu prodaju, pa se tako fabrika veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja u Pančevu, zajedno sa opremom, potraživanjima, mehanizacijom i zalihama materijala prodaje se za 581,4 miliona dinara.

Na prošlom nadmetanju početna cena je iznosila 2,3 milijarde dinara, što je dvostruko manje od one na prvoj licitaciji - 5,8 milijardi dinara.

Prethodne dve prodaje, kako je objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, bile su neuspešne jer nije uplaćen nijedan depozit i nije dostavljena nijedna bankarska garancija za učešće na javnom nadmetanju.


MTS banka se pripaja Poštanskoj štedionici, Telekom postaje suvlasnik Poštanske štedionice
Komisija za zaštitu konkurencije donela je rešenje kojim se u skraćenom postupku odobrava koncentracija učesnika na tržištu spajanjem Banke Poštanska štedionica i MTS banke.

U rešenju se navodi da su privredna društva Banka Poštanska štedionica i MTS banka podnela Komisiji prijavu koncentracije 12. februara ove godine i predložila da Komisija odobri koncentraciju u skraćenom postupku.

Poštanska štedionica nalazi se u većinskom vlasništu Republike Srbije koja poseduje 79,01% akcija, a manjinski akcionari su JP Pošta Srbije (19,95% akcija), fond PIO (1,01%) i Republički fond za razvoj (0,03%).

MTS banka se od oktobra prošle godine nalazi u stopostotnom vlasništvu Telekoma Srbija.

Kako je navedeno u obrazloženju rešenja, namera je da se MTS
Banka pripoji Poštanskoj štedionici, nakon čega će MTS banka bez postupka likvidacije prestati da postoji. Nakon pripajanja Republika Srbija će u Poštanskoj štedionici imati sa 71,05% akcija, Pošta Srbije 17,94%, a Telekom Srbija 10,08% akcija.

Prema zaključku Komisije, zajednički tržišni udeo Poštanske štedionice i MTS banke iznosi oko 6,2%, što kako se navodi, neće imati negativne efekte na tržištu bankarskih usluga u Srbiji.

B. P.


Studio koji razvija Call of Duty Mobile u 2020. zaradio 10 mlrd USD
Kako je preneo Reuters, prema informacijama koje su dobili od insajdera u industriji, TiMi Studios, u vlasništvu Tencent grupe, najverovatnije je postao najveći "game developer" na svetu.

Prošle nedelje je Tencent objavio da je tokom 2020. godine kompanija prihodovala oko 23,7 mlrd USD u onlajn prodajama, a pretpostavlja se da je TiMi zaslužan za oko 40% tog iznosa, dok su na drugom mestu Lightspeed i Quantum, developeri PUBG Mobile, sa oko 29%.

Kompanija inače ne objavljuje preciznije podatke, jer se studiji u okviru kompanije međusobno takmiče i rade nezavisno jedni od drugih.

Ukoliko su ovi navodi tačni, TiMi Studios je sa zaradom od oko 10 mlrd USD u prethodnoj godini postao najveći "game developer" na svetu. Takav iznenadni rast nije nemoguć, jer studio razvija neverovatno popularne mobilne naslove poput Honor of Kings i Call of Duty Mobile.

Zahvaljujući globalnom porastu interesovanja za gejming, sasvim je moguće da su uspeli da zabeleže ovakav rezultat, što svedoči i o sve većoj ekspanziji i profitabilnosti tržišta mobilnih igara. Ovime se samo potvrđuje dominacija Tencent-a kao najvećeg izdavača video igara na svetu.

Tencent planira ekspanziju i na drugo najveće gejming tržište - američko. Trenutno su u izgradnji dva studija u Los Anđelesu, jedan za TiMi, a drugi za Lightspeed i Quantum, sa ciljem da u skorije vreme počnu sa pravljenjem igara sa još većim globalnim plasmanom.

Pored ovoga, Tencent ima udela u vlasništvu čitavog niza svetskih gejming kompanija, i već duže vreme predvodi na polju adaptacije PC i konzolnih naslova za mobilne uređaje.

Tencent za sada nije potvrdio niti opovrgnuo ove navode.


Developer of Call of Duty Mobile Earns USD 10 Billion in 2020
Chinese tech giant Tencent’s Timi Studios, maker of popular video games Honor of Kings and Call of Duty Mobile, generated revenue of USD 10 billion last year, two people with direct knowledge of the matter told Reuters.

Last week, Tencent reported 156.1 billion yuan (USD 23.79 billion) in overall online game revenues for 2020. Timi’s proceeds accounted for 40% of the game revenue, said the two people. Of Tencent’s remaining gaming revenue last year, its Lightspeed and Quantum studio, the developer of PUBG Mobile, another top-grossing game, contributed 29%, the people said.

The company did not break down revenue for individual studios, which are run independently and compete with each other, Reuters writes.

The USD 10 billion would make Timi the world’s largest developer, the sources say, which many industry watchers had suspected to be the case.

Tencent is building studios overseas, including one for Timi and one for Lightspeed and Quantum, both in Los Angeles, with the goal of creating content with original intellectual property that has global appeal.

The revenue also provides a hefty basis for its ambitions to move beyond mobile games and compete directly with global heavyweights developing expensive “AAA” titles on platforms such as desktop computers, Sony’s PlayStation, Nintendo’s Switch and Microsoft’s Xbox, Reuters adds.

Tencent did not immediately reply to a Reuters request for comment.


Serbian delegation to attend IMF-World Bank Spring Meetings
A Serbian delegation headed by National Bank of Serbia (NBS) Governor Jorgovanka Tabakovic will attend the Spring Meetings of the IMF and the World Bank Group, to be held from April 5 through 11.
BELGRADE – A Serbian delegation headed by National Bank of Serbia (NBS) Governor Jorgovanka Tabakovic will attend the Spring Meetings of the IMF and the World Bank Group, to be held from April 5 through 11.

“Due to the current health situation caused by the COVID-19 pandemic, just like last year, this year’s Spring Meetings will be held in virtual format,” the NBS said in a statement.

During the Spring Meetings, meetings of advisory bodies of the IMF and the World Bank – the International Monetary and Financial Committee and the joint Development Committee, will be held.

Serbia participates in the workings of these Committees through the Swiss constituency, whose member it is and through which it exercises its voting power at the IMF and the World Bank.

The meeting of the Swiss constituency will take place on April 6, and the meeting of the International Monetary and Financial Committee on April 8 – a focus will be placed on measures aimed at curbing the pandemic, global prospects of recovery from the consequences of the pandemic, and the conditions in which recovery will unfold.

The last will the meeting with governors and finance ministers of Central, Eastern and South-Eastern Europe – discussions will concern the undertaken measures, economic outlook and challenges for Europe amid the pandemic,” the central bank said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta