Evropska centralna banka (ECB) je saopštila da pokreće dvogodišnju analizu o tome da li treba uvesti digitalnu verziju evra koja bi dopunjavala gotovinu, što je njen oprezan korak ka uvođenju digitalnih valuta i analiza potencijalnog uticaja na politiku i finansijski sistem.

ECB je u izjavi navela da digitalni evro mora biti takav da zadovolji potrebe potrošača, istovremeno pomažući sprečavanje ilegalnih aktivnosti poput pranja novca i ne sme imati negativan uticaj na finansijsku stabilnost i monetarnu politiku.

Digitalizacija "doseže sva područja našeg života", napisao je u blogu član Izvršnog odbora ECB Fabio Paneta:

- Pandemija korona virusa (COVID-19) pokazala je koliko brzo se takva promena može dogoditi. I to utiče na način na koji plaćamo. Sve više kupujemo digitalno i putem interneta.

Rekao je da na mnoga pitanja treba odgovoriti i da će se "tek kasnije doći do odluka da li izdavati digitalni evro ili ne". Ako ta ideja bude odobrena kroz dve godine, bile bi potrebne još tri da zaista nastane digitalni evro.

ECB - centralna banka 19 zemalja koje koriste evro, pokreće detaljnu studiju pošto je već prikupila stavove građana i finansijskih stručnjaka.

Jednostavno rečeno, digitalna valuta centralne banke bila bi digitalna novčanica. Pojedinci bi je koristili za plaćanje u prodavnicama ili međusobno.

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) - međunarodno udruženje centralnih banaka, kaže da bi digitalne valute koje izdaju centralne banke mogle da donesu raznolikost opcija plaćanja, brže i jeftinije prekogranično plaćanje, da povećaju "finansijsku uključenost" ljudi koji nemaju račune u bankama i verovatno da olakšaju fiskalne podsticaje u vreme ekonomske krize, kakvu je izazvala pandemija.

Jedno istraživanje BIS-a pokazalo je da 86% centralnih banaka istražuje potencijal digitalne valute, 60% eksperimentiše s tehnologijom za to, a 14% sprovodi pilot-projekte.

Digitalna valuta bi se razlikovali od kriptovaluta kao što je bitkoin, jer bi digitalne valute centralne banke bile zakonsko sredstvo plaćanja i na taj način upotrebljive za bilo koju transakciju, a njihova vrednost bi bila stabilna. Paneta je rekao da bi digitalna valuta bila i "ekološki prihvatljivija", jer bi trošila manje električne energije od "rudarstva" za stvaranja "Bitkoina".

Fintel Energija i njena partnerska kompanija MK Group donose veliku inovaciju u Srbiju i region, kojom će potvrditi svoju lidersku poziciju kako u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, tako i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. U pitanju je projekat Agrosolar Kula, prvi agroenergetski projekat u našoj zemlji i na Balkanu, i ujedno najveći u Evropi. Vrednost investicije je 340 mil EUR, a realizovaće se na teritoriji opštine Kula.

Agroenergetika (engleski termin: agrivoltaics) podrazumeva tehnološko rešenje koje omogućava jednovremenu proizvodnju poljoprivrednih useva i energije iz sunčeve svetlosti na istoj površini. Inovativna primena solarnih panela u kombinaciji sa vegetacijom pravi takvu mikroklimu koja, sa jedne strane, podiže produktivnost poljoprviredne proizvodnje, a sa druge efikasnost proizvodnje energije. Dobra strana je i smanjena emisija ugljenika i potrošnja vode za navodnjavanje. Pri tome, MK Group se odlučila za organsku poljoprivredu na zemljištu gde će projekat biti implementiran, tako da neće biti korišćeni pesticidi, herbicidi, niti veštačka đubriva.

- Pametna poljoprivreda i zelena energija su odavno u fokusu, a projekat Agrosolar se bazira upravo na njihovoj sinergiji. Ovim sistemom postiže se i optimizacija upotrebe zemljišta i njegova maksimalna iskorišćenost, i to uz pozitivan uticaj na životnu sredinu. Zato je ova pionirska investicija Fintel Energije i MK Group od velikog značaja za održivi razvoj poljoprivrede i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Očekujemo da će generisati snažnu dodatnu vrednost za oba sektora - izjavio je Tiziano Giovannetti, generalni direktor Fintel Energije.

Početak projekta Agrosolar Kula planiran je za april 2022. godine, a realizacija će trajati nešto više od godinu dana. U inicijalnoj fazi obuhvatiće 700 hektara zemljišta u Kuli, podeljenih na sedam zona za različite organske useve čija će proizvodnja biti moguća čak 11 meseci u godini. Na približno trećini ukupne površine biće postavljeni solarni paneli u pravilnim redovima i međusobnim razmakom između redova za obavljanje predviđenih poljoprivrednih radova. Godišnja planirana proizvodnja zelene energije je oko 832 gigavat sati, što zadovoljava potrebe oko 200 hiljada domaćinstava.

Oglašena je sedma prodaja dužnika AG Vertex Invest iz Kruševca. Prodaje se poslovni prostor u centru grada, koji se sastoji od podruma, suterena i poslovnog prostora na prvom spratu po početnoj ceni od 38,3 miliona dinara.

Poslovni prostor se nalazi na prvom spratu u novosagrađenom poslovno-stambenom objektu u centru grada, sto metara od Trga Kosovskih junaka.

Na prvom spratu, površine 764 m2, predviđena je izgradnja 23 lokala.

Jvno nadmetanje održaće se 9. septembra 2021. godine.

Imovina preduzeća "Til" u stečaju koje se nalaze u Lukarima kod Novog Pazara ponuđene su na prodaju po početnoj ceni od 15,7 miliona dinara, objavio je stečajni upravnik.
LUKARE/NOVI PAZAR - Imovina preduzeća "Til" u stečaju koje se nalaze u Lukarima kod Novog Pazara ponuđene su na prodaju po početnoj ceni od 15,7 miliona dinara, objavio je stečajni upravnik.

U paketu se prodaju zemljište od 12 ari, zgrada tekstilne industrije od 447 kvadratnih metara, pomoćni objekat i osnovna sredstva i oprema.

The Serbian dinar’s official median exchange rate against the euro is 117.5619 dinars for one euro on Thursday, approximately the same as on Wednesday, the National Bank of Serbia said.
BELGRADE – The Serbian dinar’s official median exchange rate against the euro is 117.5619 dinars for one euro on Thursday, approximately the same as on Wednesday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m, y-o-y and relative to the beginning of the year.

The dinar’s indicative exchange rate against the dollar rose by 0.3 pct to 99.4181 dinars for one dollar on Wednesday.

The dinar was down by 2.5 pct against the dollar m-o-m and up by 3.8 pct y-o-y, declining by 3.8 pct relative to the beginning of the year.

Fintel Energija and its partner company MK Group are bringing a big innovation to Serbia and the region, whereby they will confirm their leading position in both the production of energy from renewable sources and the agricultural-food sector. The project is called Agrosolar Kula, the first agrivoltaics project in Serbia and the Balkans and also the largest project of its kind in Europe. The investment is worth EUR 340 million and will be realized in the territory of the Municipality of Kula.

Agrivoltaics entails a technological solution which enables simultaneous production of agricultural crops and energy from sunlight on the same area. Innovative application of solar panels combined with the vegetation creates the kind of microclimate that, on one hand, increases the farming productivity, while on the other, it raises the efficiency of the production of energy. Another benefit is the reduced carbon emission and consumption of water for irrigation. On top of that, MK Group has opted for organic agriculture on the land where the project is to be implemented, so no pesticides, herbicides or artificial fertilizers will be used.

– Smart agriculture and green energy have been in the focus for a long time now, and the Agrosolar project is based on their synergy. This system achieves the optimization of the use of land and its maximum usage, along with a positive influence on the environment. That is why this pioneering investment by Fintel Energija and MK Group is of great importance for the sustainable development of agriculture and production energy from renewable sources. We expect to generate strong added value for both sectors – stated Tiziano Giovannetti, the CEO of Fintel Energija.

The beginning of the Agrosolar Kula project is planned for April 2022, and the realization will take slightly over a year. In the initial phase, it will cover 700 hectares of land in Kula, divided into seven zones for various organic crops, whose production will be possible for as many as 11 months in a year. On close to one third of the total area, there will be solar panels on a grid, with a distance between the rows for the planned agricultural works. The annual planned production of green energy is around 832 GWh, which meets the needs of around 200 thousand households.