Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aramont u Beogradu prodaje pet poslovnih prostora
Aramont d.o.o. iz Beograda oglasio je prodaju pet poslovnih prostora, koji se nalaze u beogradskoj opštini Palilula, Ulica vojvode Micka Krstića.

Najjeftiniji prostor ima početnu cenu od oko 57.500 EUR, dok je najskuplji preko 77.000 EUR. Kvadratura svakog je viša od 90 m2.

Javni poziv je otvoren do 3. septembra.


Dinar stabilan, kurs danas 117,5794
Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao za 0,1 odsto na 100,2296 dinara za dolar.
BEOGRAD - Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi danas 117,5794 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na ponedeljak, objavila je Narodna banka Srbije.

Vrednost dinara prema evru ista je kao pre mesec i pre godinu dana i nepromenjena u odnosu na početak godine.


Alta Pay Makes Bid for Full Takeover of Alta Bank
The majority owner of Alta Bank, Alta Pay Group, has made the public bid for the takeover of the remaining 36.1% shares owned by minority shareholders, the brokerage company Momentum announced yesterday. The bid remains open until September 13, and a price of RSD 4,350 per share has been offered to shareholders, which is the highest price at which the bidder is acquiring shares in the past year.

As said, Alta Pay became the dominant shareholder of Jubmes Banka in May 2019, when it bought 28.5% shares at a price of RSD 7,207 per share. Let us remind that, recently, Alta Pay Group announced for eKapija that they intended to buy all the shares of Alta Bank.

The current bid makes up around 31% of the book value of the shares as of the end of June 2021.

At the offered price of RSD 4,350, the bank’s market capitalization is RSD 1.25 billion (EUR 10.7 million).


Wizz Air to Employ 800 New Staff Members – Contest Open for Interested Candidates from Serbia Too
The airline company Wizz Air has announced that it is launching the biggest job contest in its history, within which it plans to employ 800 new staff members across its network, until December 2021. The job contest is also open for interested candidates from Serbia.

As said, the contest for potential staff members in Serbia will be held in Belgrade on August 25.

The airline company says that they intend to triple the size of their fleet and reach the amount of 500 Airbus planes in the next 10 years.

It is emphasized that the new employees will join Wizz Air at the moment of the opening of 18 new bases and the launching of over 300 new air lines across its network in the previous year alone.

It is reminded that Wizz Air is the low-budget European airline carrier with the biggest growth rate, that it is listed on the London Stock Exchange and that it has a fleet of 144 Airbus A320 and A321 aircraft.


Proizvodnja duvana profitabilnija od ratarskih useva - Prinos i do 2.800 kilograma po hektaru
Porodica Ivana Vladisavljevića (52), iz sremskog sela Kuzmina, u proizvodnju duvana sorte virdžinija ušla je na nagovor prijatelja 2000. godine, koja baš i nije bila najpovoljnija. Rasadili su duvan na tri hektara, tako da su odmah iskusili da nema ni govora o "lakoj lovi", nego da je neophodno ulagati puno truda.

- Iz godine u godinu smo povećavali površine pod duvanom i broj sušara, a kada se sin oženio i opredelio da ostane seljak, proizvodnju smo povećali na oko 40 hektara i za sušenje lista virdžinije u vreme berbe u funkciji imamo 16 sušara - sumira potencijal Ivan Vladisavljević, čije gazdistvo spada među najveće proizvođače duvana u Sremu.

Ove sezone berba virdžinije u gazdinstvu Vladisavljević krenula je 29. juna i odvijaće se punom parom sve do prvih mrazeva.

- Duvan voli velike temperature i vlagu, a pošto smo sa tifonima mesec dana bez prekida zalivali oko 90% površina, očekujemo da će ovogodišnja berba biti dobra i da će se trud isplatiti, jer je duvan pefektan. Za berbu duvana potrebno je dosta radne snage, tako da je svakodnevno u dve ekipe angažovano je 26 berača, plus osmoro na ispakivanju lista, znači dok traje berba posla ima za 34 radnika, a kada se zalamaju cvetovi plus radi još 15 do 20 ljudi. Kako sada stvari stoje možda ove sezone nećemo ni stići da sve uberemo, jer je duvan dobro rodio. Do sada smo postizali prinos od 2.500 do 2.800 kilograma suvog lista po hektaru, a ove sezone bi prinos trebao da bude veći. Iako je ova godina ekstremno sušna, zahvaljujući navodnjavanju imaćemo odličan rod - konstatuje Ivan Vladisavljević, podsetivši da je dve sezone imao tako dobar i kvalitetan rod, kakav će retko ko ikada dostići.

Uz velike troškove ulaganja u proizvodnju, koja kreće u martu kada se pod plastenicima zaseje rasad, pa rasađuje krajem aprila i početkom maja, kasnije u negu i zaštitu useva, velika stavka je trošak za radnu snagu angažovanu u berbi.

Vladisavljević objašnjava da je u vreme rasađivanja ove sezone vreme pogodovalo, bilo je i dovoljno kiše, tako da je proleće pogodovalo, pogotovo što duvan u ranoj fazi duvan ne zahteva previše vlage. Dovoljno je da se rasad primi i ukoreni, pa je nakon 15-20 dana poželjna dobra kiša i kasnije ako nema dovoljno padavina, pogoduje mu navodnjavanje.

Sezonske radne snage nema dovoljno u selu pa su angažovani sezonci iz Bujanovca, a Vladisavljević napominje da je zbog nedostataka radne snage pre tri godine za berbu kupio dva kombajna u Italiji. Mašinska berba lista virdžinije nije se u ataru Kuzmina pokazala kao srećno rešenje, jer prve godine usev polegao zbog oluje na svih 45 hektara.

- Posle neuspelog pokušaja mašinske berbe tri sezone, odustali smo. Pokazalo se da u našim uslovima kombajni ne mogu da odmene vredne ruke radnika, pogotovo što otkupljivač duvana kompanija JTI traži kvalitet, koji se berbom kombajnima ne može postići. Duvan koji proizvodimo za kompaniju JTI je izvozna roba i mora da bude što boljeg kvaliteta. Sve je išlo u prilog ručne berbe, tako da smo kombajne prodali, pa nas angažovanje sezonske radne snage za ručno branje na sadašnji obim proizvodnje staje godišnje 60.000 do 80.000 EUR - ispričao je domaćin iz Kuzmina.

Vladisavljević ističe da im senćanska Fabrika duvana JTI pruža maksimalnu finansijsku, stručnu i logističku podršku, sve u cilju učvršćivanja dugoročne saradnje i postizanje proizvodnje kvalitetnog duvana, odnosno obostrane ekonomske isplativosti.

- Saradnja je korektna, od ugovaranja proizvodnje do otkupa i uredne isplate, a i cenovno kompanija JTI je najjača od svih ostalih otkupljivača duvana. Zbog korektnih odnosa i vidimo perspektivu u proizvodnji duvana, koja je najprofitabilnija u odnosu na ratarske kulture, pa i povrtarstvo i voćarstvo, ali zahteva mnogo više radne snage. Mislim da su proizvođači duvana potcenjeni u odnosu na malinare i neke druge, koji mogu da se pobune i postignu povoljnije cene - napominje Vladisavljević.

Sušenje duvana takođe je veliki trošak, jer se ubrani listovi virdžinije suše u sušarama za koje se kao energent koristi pelet. Vladisavljevići za sušenje lista u sezoni utroše 220 tona peleta!

- Zarade u proizvodnji duvana ima, posebno kada imaš izuzetno kvalitetan duvan, zato se i trudimo da ostvarimo proizvodnju što kvalitetnijeg lista. Računica je pozitivna, ali bi zarada morala biti i veća, imajući u vidu velika ulaganja, uloženi trud i rizik. Sa ovakvom proizvodnjom, da sam recimo u Italiji, imao bi daleko bolje efekte, u šta sam se uverio obilazeći tamošnje proizvođače, koji od države imaju i subvencije, dok kod nas mi proizvođači duvana smo "13. prase". Država se prema nama odnosi maćehinski, uzima od duvana u budžet veliki novac preko akciza, nama kroz subvencije ne daje ni dinar, a od nas zahtevaju prijavu sezonskih radnika. I što je još gore, kada odeš u banku pa kažeš da proizvodiš duvan, odbijaju da daju kredit - ukazuje Vladisavljević.


PONOVO NOVA CENA GORIVA NA PUMPAMA? Poskupljenja imamo i po tri puta nedeljno
Dešavanja u Avganistanu još ne utiču na svetsko tržište nafte, ali ako se prošire na Bliski istok i šire onda bi cene ponovo mogle da rastu, kažu analitičari. Od početka godine sirova nafta na svetskom tržištu poskupela je 50 odsto, a u zavisnosti od vrste, cene derivata na našim pumpama više su od 25 do 30 dinara. Od polovine avgusta cena barela je u padu, pa u naftnim kompanijama najavljuju pojeftinjenja, navodi RTS.
Do prošle sedmice cene goriva na našim pumpama rasle su dva, tri puta nedeljno, pa je litar najtraženijeg evrodizela dostigao 163 dinara. Istovremeno, na svetskom tržištu cena barela pala je sa 77 dolara na oko 65 dolara. To pojeftinjenje se, kažu, već održava i na naše tržište, ali minimalno.

"Upravo danas su negde cene na benzinskim stanicama za dinar niže nego prošlog ponedeljka. To je upravo reakcija na tu promenu po kojoj veleprodavci derivata nafte su u stanju da te proizvode stave na tržište", rekao je generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićević.
U regionom Srbija prednjači po ceni dizela, a po ceni benzina smo u sredini. Državna zahvatanja su 55 odsto u ceni goriva. Vozači smatraju kada padne cena nafte na svetskom tržištu onda pojeftinjenja na pumpama moraju biti brža i veća.

"Kupujem svakog trećeg, četvrtog dana po nekoj drugoj ceni. Čekam da skoro potrošim pa punim rezervoar, negde oko 8.000, znači sakog četvrtog dana ako se radi", objašnjava taksista Miodrag Stanković, navodi RTS.

Njegov kolega Nenad Draganović ističe da mu je rezervoar suviše veliki da bi ga stalno tankovao, jer je za to potrebno dosta novca. Kaže da više radi da bi pokrio troškove.

"Svaki dan sipam za po dve hiljade, znači od pazara prvo za gorivo, pa za dažbine, pa šta ostane", kaže taksista Svetislav Vasić.
Na cenu barela nafte odraze se sva geopolitička dešavanja, ona zavisi i od brzine izlaska ekonomija iz kovid krize i koliko uspešno proizvođači mogu da stabilizuju proizvodnju u odnosu na potražnju.

"Niko u Srbiji ne može da utiče na te promene koje se dešavaju na globalnom nivou i one moraju da se odraze na tržište, ne samo na srpsko tržište, one se odražavaju na sva tržišta u regionu i Evropi, jer su glavnom zemlje uvozno zavisne. Mi zavisimo negde oko 85 procenata, recimo ili od derivata nafte koji se uvoze ili od derivata nafte koji se dobijaju od uvezene sirove nafte", smatra Mićević.
Iduća godina i na naše tržište donosi i nov ekološki derivat – biogorivo. Ono će kao i u Evropi biti sastavni deo dizela i benzina, ali se još ne zna u kom precentu i koliko će to uticati na cenu goriva.


Aramont Selling Five Office Spaces in Belgrade
Aramont d.o.o. from Belgrade has advertised the sale of five office spaces, located in the Belgrade municipality of Palilula, Vojvode Micka Krstica Street.

The cheapest space has an initial price of around EUR 57,500, whereas the most expensive one costs EUR 77,000. Each one has over 90 m2.

The public invitation is open until September 3.


Vranjski Kavim Jedinstvo želi puno vlasništvo nad Kavim-Raškom
Vranjski Kavim-Jedinstvo ponudio je preuzimanje preostalih akcija Kavim Raške, a cena po akciji je 205 dinara.

Kavim-Jedinstvo vlasnik je više od 85% akcija Kavim Raške a ponudom koja je danas otvorena i trajaće 21 dan želi da postane vlasnik preostalih 14,67% akcija.

Pored Kavima u Raškoj i Vranju, Kavim Public Transportation International iz Izraela u Srbiji je većinski vlasnik Autoprevoza Čačak i novopazarskog Sandžaktransa, kao i kompanije Kavim Srbija koja se bavi menadžmentom firmi članica u našoj zemlji.


Reconstruction of Beobanka Building in Zeleni Venac Soon? – Heres What it Will Look Like
The new owner of the Beobanka building in Zeleni Venac should soon get the construction permit and begin the reconstruction, announced the deputy mayor of Belgrade, Goran Vesic.

On his official Facebook profile, Vesic said that the City of Belgrade would in the meantime open the contest for the development of the lookout in Zeleni Venac and that the bus turn would be moved.
– We want the facility to become a city art center – Vesic said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta