Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li će Srbija biti kolatretalna šteta gasnog rata između Rusije, EU i SAD?
U jeku energetske krize besni gasni rat između Rusije, s jedne strane, i Evropske unije i SAD, s druge, pišu Novosti i postavljaju pitanje "da li bi i Srbija, koja se nalazi između te dve vatre, mogla da bude kolateralna šteta, i da ostane bez dotoka plavog energenta?".

Imajući u vidu da odnosi Rusije i Zapada eskaliraju, moguće je da dođe i do tog katastrofičnog scenarija, navodi list.

Naime, EU razmatra mogućnost da ogranični veleprodajnu cenu gasa od svih dobavljača, a Evropska komisija pokušava da izdejstvuje da se to učini samo sa ruskim plavim gorivom, u nameri da Moskvi smanji prihode od tog energenta. Predsednik Rusije Vladimir Putin je početkom meseca rekao da će ta zemlja prestati da im isporučuje gas, ako EU donese takvu odluku.

Procenjuje sa da bi u toj situaciji izvoz ovog ruskog energenta bio u potpunosti zaustavljen, uključujući i gas koji stiže kroz Ukrajinu i "Turski tok", kojim se preko Bugarske snabdeva i naša zemlja. Stručnjaci ocenjuju da Rusiji nije u interesu da se odriče tržišta na kojima prodaje svoje plavo gorivo.

Međutim, imajući u vidu da se Bugarska pokazala kao slaba karika u dosadašnjim kriznim situacijama i da je uvek podlegala pritiscima Brisela, iako je to bilo izuzetno štetno i za nju, realna je bojazan da bi to mogla da učini ponovo. Ta zemlja je platila skupu cenu odustajući od "Južnog toka", čime je oštetila i Srbiju, jer je taj gasovod trebalo da prođe i kroz našu zemlju. Nakon sukoba u Ukrajini, odrekla se ruskog gasa ne prihvatajući da ga plaća u rubljama. Tada su pojedini bugarski stručnjaci pominjali i mogućnost da ta zemlja zaustavi tranzit plavog goriva ka Srbiji i Mađarskoj.

Kako sada stvari stoje, nastojanje SAD i EU da prekine sve energetske veze sa Rusijom privodi se kraju. Jedine dve rute kojima sada stiže ruski gas u Evropu su kroz Ukrajinu i Turski tok. Sagovornici "Novosti" ipak smatraju da se Bugarskoj ne isplati da ponovi iste greške.

- Ne očekujem da bi Bugarska opet podlegla pritiscima Brisela, jer je platila skupu cenu i zbog odustanka od Južnog toka i od nuklearne elektrane Belene - kaže stručnjak za energetiku Miloš Zdravković. - Turski tok radi punim kapacitetom i iz Mađarske se tim gasom dalje snabdevaju i neke druge evropske zemlje, poput Slovačke i Austrije. To svakako nije u njihovom interesu da se obustavi.

Kako ukazuje, Turski tok je magistralni gasovod i Bugarska bi mogla da očekuje tužbe od zemalja koje su zakupile kapacitete, u slučaju da pod pritiscima odluči da zaustavi dotok gasa. On, takođe, ne očekuje da će EU postići dogovor da se ograniči veleprodajna cena ruskog gasa, jer se deo članica oštro protivi. Sa ovom ocenom se slaže i Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas.

- Cena gasa je rezultat dogovora između dve zemlje i nije moguće da se sprovede ideja o ograničavanju veleprodajne cene tog energenta - ukazuje Vuletić. - Neće biti prekinut dotok gasa u Srbiju. On ne bi bio prekinut ni preko Severnog toka da to Amerikanci nisu uradili. Što bi se Rusija odricala tržišta gde može da proda plavi energent.

I Zdravković iznosi primer koji ukazuje ko u ovoj situaciji profitira. On navodi da je sada cena gasa u SAD oko 300 USD za 1.000 kubnih metara, dok je na evropskim berzama šest puta viša, oko 2.000 USD. Cena gasa, kako dodaje, direktno utiče na cenu električne energije, zbog čega je i struja skupa u Evropi.

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto skrenuo je pažnju i na bezbednost Turskog toka. Kako prenose mađarski mediji, Sijarto je istakao da se u ovoj situaciji mora posvetiti veća pažnja bezbednosti tog gasovoda kako bi se izbegli incidenti poput onih koji se odnose na Severni tok 1 i 2. Nakon te sabotaže, on ocenjuje da rad cevovoda na dnu Baltika nije zagarantovan i da je zato značaj Turskog toka povećan. On je u sredu, na sastanku ministara energetike Organizacije turskih država u Kazahstanu, pozvao čelnike zemalja kroz koje prolazi "Turski tok" da obrate pažnju na njegovo funkcionisanje.

Komentarišući mogućnost diverzije na gasovodu kojim se plavo gorivo preko Turske doprema u Srbiju, sagovornici Novosti smatraju da je to mnogo teže da se realizuje na ovom gasovodu. Vuletić ističe da je Turski tok pod ruskom i turskom kontrolom u Crnom moru i ukazuje da ni Bugarskoj ne bi odgovaralo da se to desi na njenoj teritoriji.

- Ne znam ko je izveo teroristički napad na Severnom toku, ali je jasno da od toga profitira Amerika - ističe Zdravković. - Takođe, poznato je da su oni u prošlosti kočili izgradnju Severnog toka 1 i 2, i da su zaustavili izgradnju Južnog toka. Što se tiče Turskog toka, pristup je u dubinama Crnog mora, pod ruskom i turskom kontrolom, i mnogo je teže da se izvede teroristički napad nego što je to u slučaju cevovoda u Baltiku, gde je to urađeno u najplićem delu kod ostrva Bronholm.


Obezbeđene rezerve

Srbija je do sada već uskladištila dovoljne količine gasa. Naša zemlja u Mađarskoj trenutno ima 380 miliona kubnih metara, a u planu je da bude 500 miliona kubika. U Banatskom Dvoru je ukupno 560 miliona kubnih metara našeg i ruskog plavog goriva. Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović nedavno je ocenio da ima dovoljno gasa i da prema ruskom aranžmanu Srbija ima izuzetno nisku cenu, trenutno 368 USD, u naredna dva kvartala 420, a nakon toga 388 USD za 1.000 kubnih metara.


Zalihe za sigurnost

Zalihe gasa koje je Srbija uskladištila u Mađarskoj i Banatskom Dvoru su značajne i daju sigurnost za određeni period, ukoliko bi u nekoj vanrednoj situaciji došlo do potpunog prekida u snabdevanju - ističe Miloš Zdravković. - Kada se sve bude napunilo kao što je planirano, imaćemo oko milijardu kubika plavog goriva.

Srbija na godišnjem nivou troši 2,2 do tri milijarde kubnih metara gasa, a u zimskom periodu na dnevnom nivou, u zavisnosti od vremenskih prilika, od 11,5 do 16 miliona kubika.


Operator ostao bez izvozne dozvole

Operator Turskog toka, kompanija South Stream Transport B.V. saopštila je da joj je prevremeno oduzeta izvozna dozvola zbog novih sankcija EU. Istovremeno, kako ističu, nove sankcije ne ograničavaju isporuku plavog goriva gasovodom u Tursku i evropske zemlje, a kompanija je podnela zahtev za obnavljanje licence.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.3037
The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3037 dinars for one euro on Monday, which is a slight change from Friday, the National Bank of Serbia said.
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3037 dinars for one euro on Monday, which is a slight change from Friday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.2 pct y-o-y and relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar was down by 0.3 pct to 119.9670 dinars for one dollar on Friday.

The dinar was down against the dollar by 1.9 pct m-o-m and by 15.4 pct y-o-y, declining by 13.4 pct relative to the beginning of the year.


Funta ojačala, jen pao, evro neznatno skliznuo prema dolaru
Prema podacima objavljenim u opetak, inflacija u evrozoni je u septembru skočila na rekordnih 10 odsto, premašivši očekivanja ekonomista da će ona iznositi 9,7 posto.
Funta je porasla danas prema dolaru nakon što je vlada odustala od plana za smanjenje poreza na dohodak najbogatijih obveznika, jen se spustio blizu nivoa na kojem je bio prošlog meseca kada su monetarne vlasti intervenisale na deviznom tržištu, dok je evro blago skliznuo prema dolaru.

Funta je dostigla jednonedeljni maksimum od 1,128 dolara, najviši nivo od 22. septembra, nakon što su mediji izvestili da se vlada predomislila i da neće srezati najvišu stopu poreza na dohodak od 45 odsto, kako je najavila pre 10 danas prilikom predstvljanja novog "plana ekonomskog rasta" koji bi se finansirao ogromni zaduživanjem države, prenosi Rojters.


Visok promet na Beogradskoj berzi na početku sedmice, indeksi "crveni"
Dve serije državnih obveznica, jedna dinarska i druga denominovana u evrima, istrgovane su za ukupno 252,9 miliona dinara, pri čemu je gro prometa u iznosu od 252,8 miliona dinara (nešto više od 2,1 milion evra) odnela serija RSO1471 denominovana u evrima, čiji je rok dospeća u aprilu 2024. godine.
Na Beogradskoj berzi je ostvaren na početku nedelje visok ukupan promet koji se duguje trgovanju državnim dužničkim hartijama, dok su oba berzanska indeksa zaključena u padu.

Ukupan promet na trgovanju iznosio je 256,9 miliona dinara (približno 2,2 miliona evra).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta