Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
WALL STREET PAO DRUGI DAN ZAREDOM Čeka se Powellov govor
Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks blago pao drugi dan zaredom jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama uoči govora predsednika američke centralne banke Jeromea Powella o situaciji u ekonomiji. Dow Jones ojačao je 0,01 posto, na 33.852 boda, dok je S&P 500 pao 0,16 posto, na 3.957 bodova, a Nasdaq indeks 0,59 posto, na 10.983 boda.
Ulagači nisu skloni riziku jer će u sredu predsednik Feda Powell na Brookings institutu govoriti o situaciji u ekonomiji, što bi ulagačima moglo dati nove smernice po pitanju inflacije i kamatnih stopa.


„Nitko ne želi kupovati uoči sutrašnjeg Powellovog govora. Svi su nervozni i pitaju se što će reći”, kaže Ron Saba, portfelj menadžer u kompaniji Horizon Investments.
Kako inflacijski pritisci u SAD-u blago popuštaju poslednjih meseci ulagači se nadaju da će Fed u decembru povećati kamate za samo 0,50 postotnih bodova, nakon serije povećanja za 0,75 bodova.

Ulagači su oprezni i zbog izveštaja koje je pokazalo da je poverenje potrošača u SAD-u dodatno oslabilo u novembru zbog rasta troškova života, što nije baš pozitivna najava predstojeće sezone praznične potrošnje.

Uz to, ulagače zabrinjavaju protesti u Kini zbog strogih restriktivnih mera za suzbijanje kovida virusa, a kako broj zaraženih i dalje raste, očekuje se dodatno usporavanje ionako usporenog rasta drugog po veličini svetske ekonomije.
Među najvećim gubitnicama i jučer je, četvrti dan zaredom, bila deonica Applea, što je posledica protsta u kineskoj fabrici u kojoj se proizvodi najviše iPhonea. Ulagači se, naime, plaše da će zbog zastoja u proizvodnji podbaciti blagdanska prodaja tih Appleovih pametnih telefona.

Znatno su, više od 1 posto, pale i cene deonica tehnoloških divova Amazona, Nvidie i Tesle, što je naviše pritisnulo Nasdaq i S&P 500 indeks.

I na evropskim se berzama juče trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,51 posto, na 7.512 bodova, a pariški CAC 0,06 posto, na 6.668 bodova. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, 0,19 posto, na 14.355 bodova.


Dolar OJAČAO, cene nafte PORASLE
A na valutnim je tržištima vrednost dolara prema korpi valuta porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, kreće se oko 106,72 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,29 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 138,65 na 138,60 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cena evra pala na 1,0345 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0375 dolara.

Cene su nafte, pak, porasle. Cena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,8 posto, na 83,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,9 posto, na 78,85 dolara.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.3271
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3271 dinars for one euro on Wednesday, which is a slight change from Tuesday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.2 pct y-o-y and relative to the beginning of the year. The dinars indicative exchange rate against the dollar was down by 0.4 pct to 113.4472 dinars for one dollar on Tuesday.

The dinar was up against the dollar by 3.5 pct m-o-m and down by 8.4 pct y-o-y and relative to the beginning of the year.


RZS: Realni rast BDP-a Srbije 1,0 odsto u trećem kvartalu
BEOGRAD - Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem kvartalu 2022. godine iznosio je 1,0 posto na godišnjem nivou, prema današnjoj proceni Republičkog zavoda za statistiku.

Prema desezoniranoj seriji podataka, BDP je u periodu jul-septembar opao za 0,7 procenata u odnosu na drugo tromesečje.

Posmatrano po delatnostima, značajan realni rast bruto dodate vrednosti na godišnjem nivou od 5,1 odsto, zabeležen je u trećem kvartalu u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane.


Izvoz Srbije porastao 27,2 odsto, uvoz za 36,1 odsto za 10 meseci
BEOGRAD - Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar-oktobar 2022. godine iznosila je 53,69 milijardi evra, što je porast od 32,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Izvoz robe je porastao za 27,2 posto na godišnjem nivou, na 22,39 milijardi evra, dok je uvoz povećan za 36,1 procenat na 31,29 milijardi, objavio je Republički zavod za statistiku.

Deficit iznosi 8,90 milijardi evra, što je povećanje od 65,6 odsto u poređenju sa istim lanjskim periodom, a pokrivenost uvoza izvozom je 71,4 posto i manja je nego u uporedom periodu 2021. kada je iznosila 76,6 procenata.


Fabrika Goša u Smederevskoj Palanci počela proizvodnju vagona
Prvi put u Srbiji, u fabrici šinskih vozila Goša u Smederevskoj Palanci, projektovan je i proizveden prototip intermodularnog vagona za prevoz kontejnera različitih dimenzija i namena, koji spada u najtraženije teretne vagone ne samo u Evropi nego i u svetu.

Vagon, čija je serijska proizvodnja već počela, izrađen je prema najstrožim međunarodnim standardima, a u Goši su posebno ponosni jer je čitav posao obavljen domaćim snagama.

Godinu dana bilo je potrebno da stručnjaci Goše, oslanjajući se na sopstveno znanje i iskustvo, naprave prototip podvagona i dobiju licencu za serijsku proizvodnju, izveštava sajt Novosti.

- Goša je, za nas, feniks srpske privrede - kaže generalni direktor FŠV Goša Saša Stanisavljević.

- Posle pet godina, od fabrike u stečaju, praktično od nule, sa ograničenim brojem ljudi, došli smo u fazu da možemo da napravimo novi vagon za domaće i evropske železnice. To je veliki uspeh za nas, a u budućnosti će, osim fabrike, benefit imati i Smederevska Palanka, kroz oživljavanje privrede i otvaranje novih radnih mesta - navodi direktor Goše.

Ovo je, inače, prvi put da jedna domaća firma proizvodi ovakav vagon, koji je sve traženiji na tržištu, jer se transport velikih tereta sve više sa drumskih koridora seli na železnicu.

Kako kaže generalni direktor FŽV Želvoz Svetozar Bugarin, koji je uložio sve znanje i trud u nadzor projekta, vagon je izrađen od domaćih materijala testiranih prema međunarodnim propisima i ispitan u praktičnim uslovima ekslopatacije.

- Ekskluzivitet je taj što su i vagon i linija za proizvodnju u potpunosti izrađeni domaćom pameću i snagama. Od faze projektovanja, u ispitivanjima, do proizvodnje, učestvovale su sve domaće firme, osim firme koja je sertifikovala vagon - kaže on.

Bugarin podvlači da je Goša u ovom poslu imala podršku svih.

- Imali smo podršku železare HBIS, od koje smo nabavljali materijale, potom veliki doprinos dao je Mašinski fakultet u Beogradu, kao i Direkcija za železnicu Srbije. Ovo je ne samo naš, već, smatramo, i ponos domaće privrede, jer trenutno niko u Srbiji ne proizvodi vagone. Uvek smo pomagali strancima, a sad je naš "srpski inat" proradio, i pokazali smo da umemo sami da napravimo ovako traženi proizvod - navodi Svetozar Bugarin.

Novi intermodularni vagon, koji će nositi žig "proizvedeno u Srbiji", praviće se za poznate kupce u zemlji i inostranstvu.


Moći će da se priključe hladnjače

Iintermodularni vagon zamišljen je tako da je pogodan i za nadogradnju. Postoji mogućnost da se modifikuje za prevoz "frigo kontejnera", koji zahtevaju snabdevanje električnom energijom. U Goši navode da im znanja za ovo ne manjka jer su i ranije radili elektrifikaciju plato-vagona.


Stranci merkaju

Iako je serijska proizvodnja tek najavljena, u Goši kažu da je prototip vagona izazvao ogromno interesovanje stranaca nedavno na sajmu u Berlinu, gde je Goša - Želvoz sistem imao štand i dobio odlične ocene, izveštavaju Novosti.


Gosa Factory in Smederevska Palanka Starts Producing Rail Cars
For the first time in Serbia, at the factory of rail vehicles Gosa in Smederevska Palanka, a prototype of an intermodular rail car for the transport of containers of various dimensions and purposes, which is one of the most demanded types of cargo rail cars not just in Europe, but in the world too, has been designed and produced.

The rail car, whose serial production has already started, is built in line with the strictest international standards, and they are especially proud at Gosa, because the whole job was done through local effort.

It took a year for Gosa’s expert, relying on their own knowledge and experience, to make the prototype and get the license for serial production, the Novosti website reports.

– For us, Gosa is the Phoenix of the Serbian economy – says the general manager of FSV Gosa, Sasa Stanisavljevic.

– After five years, from being a factory in bankruptcy, practically from scratch, with a limited number of people, we have reached the phase where we can make a new rail car for local and European railways. That’s a great success for us, and in the future, in addition to the factory, Smederevska Palanka will benefit as well, through having its economy revived and new jobs created – says the manager of Gosa.

This is the first time that a local company has produced a rail car of this type, which is increasingly demanded in the market, because the transport of large amounts of cargo is increasingly moving from road corridors to railways.

As the general manager of FZV Zelvoz, Svetozar Bugarin, who invested all his knowledge and effort in project supervision, says, the rail car is made from local materials tested in line with the international regulations and tried out under practical exploitation conditions.

– Another exclusive feature is that both the rail car and the production line were fully built through local know-how and power. From the designing phase, through testing, to production, it was all local companies, except for the company which certified the rail car – he says.

Although serial production has only just been announced, at Gosa they say that the rail car prototype has caused a great interest from foreigners at the recently held fair in Berlin, where the Gosa – Zelvoz system had a stand and got great grades, Novosti reports.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta