Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
43.000 domaćih kompanija završava 2022. sa računom u blokadi!
Kompanija Info Point d.o.o ( www.chekpoint.rs ) je i ove godine radila detaljnu analizu domaćeg tržišta u raznim segmentima poslovanja domaćih kompanija.
Na domaćem tržištu aktivno posluje 450.000 pravnih subjekata.
Od početka 2022 godine u Srbiji je osnovano čak 53.000 pravnih lica, od čega njih 46.000 završava poslovnu godinu aktivnim poslovnim statusom, dok je u 2021. broj svih registrovanih firmi bio manji za 6.000. Konstatujemo da je u 2022. godini osnovano oko 5% više preduzeća nego u prethodnoj godini .

Takodje, 2022. poslovnu godinu u statusu blokiranog preduzeća završava čak 43.000 subjekata, dok je vrlo interesantan podatak da još 67.000 ima registrovan privremeni prekid obavljanja delatnosti,dok je u statusu likvidacije preko 7.500 subjekata,a u stečaju njih skoro 1.500.

Od 450.000 aktivnih pravnih subjekata njih 50.000 uvozi robu ,dok 33.000 njih radi izvoz.

Od početka godine u Srbiji je registrovano preko 4000 poslovnih subjekata čiji su osnivači državljani Ruske Federacije, od čega je njih preko 65% iz IT branše u srodnih delatnosti.

Dodatnom analizom smo došli do zaključka da oko 20% svih pravnih subjekata u Srbiji nelikvidno.
Svakodnevno izmedju 300-350 firmi ima neki oblik prinudne naplate nad nekim od računa, dok njihovi dobavljači za rizik od nelikvidnosti u najvećem broju slučajeva saznaju kasno, tako da je broj sudskih sporova kao i naplate prinudnim putem (putem suda i izvšitelja) znatno veći u odnosu na prethodnu godinu.

Pored pružanja poslovnih informacija za tržišta Srbije i Crne Gore, Info Point d.o.o je od skoro u saradnji sa ino partnerima implemetirao u svoju platformu Checkpoint.rs mogućnost pružanja poslovnih informacija za bilo koje pravno lice kako za države regiona, tako i bilo koje države Evrope, kao i Amerike,Rusije i Kine!


Srednji kurs dinara danas 117,3403 za evro
BEOGRAD - Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi danas 117,3403 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na utorak, objavila je Narodna banka Srbije.

Dinar prema evru vredi isto kao pre mesec dana, a na godišnjem nivou i u odnosu na početak godine je jači za 0,2 procenta.

Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao u utorak za 0,4 odsto na 110,3133 dinara za dolar.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.3403
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3403 dinars for one euro on Wednesday, a slight change from Tuesday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.2 pct y-o-y and relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar was up by 0.4 pct to 110.3133 dinars for one dollar on Tuesday.

The dinar was up against the dollar by 3.4 pct m-o-m and down by 5.5 pct y-o-y, declining by 5.8 pct relative to the beginning of the year.


Prodaju se potraživanja sedam banaka vredna skoro 280 mil EUR
Agencija za osiguranje depozita (AOD) ponudila je uz novčanu naknadu ustupanje potraživanja potraživanja prema pravnim licima Nove agrobanke, Jugobanke, Beogradske banke, Beobanke, Privredne banke Beograd, sve u stečaju, te stečajne mase Invest banke.

Uz 137,8 mil EUR potraživanje stečajne mase Investbanke, tu je 62,4 mil EUR potraživanja Nove Agrobanke, 29,9 mil EUR potraživanja Univerzal banke, 20 mil EUR potraživanja Beogradske banke i 27,2 mil EUR potraživanja Privredne banke.

Potraživanje Jugobanke su milion evra , a Beobanke preko 660.000 EUR.


Zainteresovani se mogu obratiti Agenciji najkasnije do 9. januara, a više detalja pogledajte OVDE.
Podnošenje obavezujućih ponuda je do 20. aprila.


Claims of Seven Banks Worth Nearly EUR 280 Million up for Sale
The Deposit Insurance Agency has offered, for a monetary compensation, the assignment of claims towards legal persons of Nova Agrobanka, Jugobanka, Beogradska Banka, Beobanka, Privredna Banka Beograd, all in bankruptcy, as well as the bankruptcy estate of Investbanka.

Along with EUR 137.8 million of the claims of the bankruptcy estate of Investbanka, there’s EUR 62.4 million of claims of Nova Agrobanka, EUR 29.9 million of claims of Univerzal Banka, EUR 20 million of claims of Beogradska Banka and EUR 27.2 million of claims of Privredna Banka.

Jugobanka’s claims amount to EUR 1 million, and those of Beobanka are worth over EUR 660,000.

Those interested can contact the Agency until January 9 at the latest. Binding bids may be sent by April 20.


FONDOVI SE OSLOBAĐAJU RUSKOG ZLATA Od jula berze ostale bez 2,2 milijarde dolara
Zlato vredno 2,2 milijarde dolara odlilo se od jula 2022. sa računa fondova kojima se trguje na berzi (ETF), jer neke banke i menadžeri za upravljanje imovinom nastoje da ulagače oslobode ruskih poluga, prema računici Rojtersa zasnovanoj na javno dostupnim podacima.
Akcije u ETF-ovima predstavljaju zlatne poluge koje se drže u trezorima i lako se kupuju i prodaju, što investitore oslobađa od teškoca da sami kupuju i čuvaju poluge.

U analizi o investitorima koji izbegavaju rusko zlato, Rojters je istražio spiskove zlatnih poluga u vlasništvu 11 velikih fondova.

Jedanaest analiziranih fondova, koji čine dve trećine ukupnog zlata koje drže ETF-ovi širom sveta, posedovali su oko 12. jula zajedno 2.540 tona zlata. Do kraja novembra, taj broj je pao za 10 posto na 2.295 tona, pri čemu je udeo ruskog zlata smanjen u osam fondova.

U pet fondova količina ruskog zlata je pala za više od 40 posto, od kojih su se dva potpuno oslobodila ruskog metala.

Nasuprot tome, u tri fonda je udeo ruskog zlata blago porastao.
Zlatom u vlasništvu ETF-a upravljaju banke, koje fondovima mogu da daju bilo koje zlato što se tiče zemlje porekla, s tim da ono ispunjava uslove za trgovinu na Londonskoj berzi, uključujuci i ruski metal proizveden pre rata u Ukrajini, navodi Rojters.

Fondovi mogu da traže da se prioritet da zlatu određene vrste ili porekla, ali banke obično nisu u obavezi da to čine.

Rusija je jedan od najvećih svetskih proizvođača ovog plemenitog metala i mnogo zlatnih poluga napravljenih u Rusiji je u zapadnom finansijskom sistemu godinama.

Pojedini investitori sada ne žele imovinu koja je povezana s Rusijom zbog njene invazije na Ukrajinu u februaru.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta