Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DANAS POČINJE SVETSKI EKONOMSKI FORUM
Svetski ekonomski forum (WEF) Davos 2023. počinje danas i traje do 20. januara. Davos će okupiti rekordan broj biznismena, predstavnika najvećih svetskih kompanija, lidera država i poznate ličnosti, a učestvovaće i predstavnici Srbije. Srbiju predstavljaju Aleksandar Vučić i Maja Gojković, ministarka kulture.
Glavne teme ove godine će, prema najavama organizatora, biti kako rešiti globalne ekonomske i ekološke izazove, energetska kriza, rat u Ukrajini i brojna druga aktuelna pitanja. Usred januara, među Alpima, ove godine snega jedva da ima, tako da će ove godine biti i više nego uobičajena slika koja će biti poslata iz Davosa.
Na ovom događaju okupiće se 52 šefa država, 56 ministara finansija, 19 guvernera centralnih banaka, 30 ministara trgovine i 35 ministara spoljnih poslova.

Ove godine Rusija neće učestvovati, dok će kineska delagacije imati posebnu ulogu. Takođe, velika očekivanja su i od visoke delegacije Ukrajine.

Događaju će prisustvovati šefovi Ujedinjenih nacija (UN), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske trgovinske organizacije (STO).


Veličina ovog događaja se ogleda u vrednosti onih koji će prisustvovati forumu u Švajcarskoj. U pitanju su izvršni direktori i predsedavajući Foruma, te 1.000 partnerskih kompanija koji aktivno su angažovane u inicijativama i zajednicama kao što su Međunarodni poslovni savet, Zajednica predsedavajućeg i guvernera industrije.
Ključne teme foruma
Forum će se otvoriti 16. januara temama vezanim za klimatske promene, a 20. januara će poslednje debate biti o tome šta očekuje ekonomiju sveta u budućnosti.

Očekivanja od foruma su velika s obzirom na trenutnu globalnu situaciju koja je puna tenzija i neizvesnosti. Konkretne teme koje program podrazumeva:

Rešavanje trenutne energetske i prehrambene krize u kontekstu novog sistema za energiju, klimu i prirodu.
Rešavanje trenutne visoke inflacije, niskog rasta, visokog duga privrede u kontekstu novog sistema za investicije, trgovinu i infrastrukturu.
Rešavanje trenutnih prepreka u industriji u kontekstu novog sistema za iskorištavanje graničnih tehnologija za inovacije i otpornost privatnog sektora.
Rešavanje trenutnih društvenih ranjivosti u kontekstu novog sistema za rad, veštine i negu
Rešavanje aktuelnih geopolitičkih rizika u kontekstu novog sistema za dijalog i saradnju u multipolarnom svetu
"Današnji svet je na kritičnoj prekretnici. Pandemija kovida-19 i rat u Ukrajini uzdrmali su već krhki globalni sistem. Ekonomski rast u najvecim svetskim ekonomijama je u zastoju i dalje rastu cene hrane i energije, objavili su organizatori ovogodišnjeg WEF-a u Davosu.
Ističu da se svet po prvi put od 1970-ih suočava sa nesigurnom neravnotežom rasta i inflacije koji se krecu u suprotnim smerovima.

Sve se to dešava uporedo sa povecanom geo-ekonomskom fragmentacijom, ranjivošću finansijskog sektora, uključujuci povecane cene imovine i visoke nivoe duga, a klimatska kriza izmiče kontroli, navodi WEF.
Upozorava da bi, ako se svet ne pozabavi tim medjusobno povezanim rizicima, ova, kako je ranije najavljeno, "decenija akcije" mogla da postane "decenija neizvesnosti i krhkosti".

WEF ističe da želi da u kontekstu ovih do sada nevidjenih okolnosti reafirmiše vrednost i imperativ dijaloga i javno-privatne saradnje i to, ne samo da bi se kretao kroz trenutne kaskadne krize, vec da bi pokrenuo opipljivu i sistemski pozitivnu promenu na duži rok.
Organizatori foruma ističu da već više od 50 godina WEF pruža prostor liderima da se uključe u medjusobna razmatranja u duhu poboljšanja stanja u svetu i da nikada ta misija nije bila važnija.

WEF je uoči ovogodišnjeg okupljanja upozorio da postoji sve veća volatilnosti svetske privrede, kao i da će mogućnost recesije, kriza zbog troškova života i rastući dug dominirati u svetskoj ekonomiji u naredne dve godine, to jest u periodu dok traje borba za prevladavanje posledica pandemije i rata u Ukrajini.

To je objavio WEF u godišnjem izveštaju o globalnim rizicima, koji se zasniva na anketiranju 1.200 profesionalaca iz vladinih institucija, poslovnog sveta i organizacija civilnog društva.

Takodje istraživanje pokazuje da najneposredniji rizik predstavlja kriza troškova života, dok najveće dugoročne pretnje predstavljaju klimatske promene.

WEF je neprofitna grupa sa misijom da unapredi svet, koja organizuje godišnja okupljanja u vidu konferencije, a jedino kompanije moraju da plaćaju učešće na forumu.
Propusnice su obeležene bojama i nemaju svi jednak pristup svim sastancima.

Velike kompanije su u obavezi da u petočlanoj delegaciji imaju i jednu ženu, a prosečna starost učesnika je veća od 50 godina.

Često se može čuti da WEF ima svoj jezik zbog toga što učesnici koriste koporativni žargon.

Takodje, jedan od simbola WEF-a je plava kapa sa ćubom koju nose učesnici.


"EVROPA ĆE SE VRATITI RUSКOM GASU"
Iako je izvoz ruskog gasa u Evropu drastično pao nakon početka rata u Ukrajini, odnosno uvođenja brojnih paketa sankcija na ruske energente i ograničavanja cene istih, ministar energetike Кatara i direktor kompanije "Кatar enerdži" Sad Šerid el Кabi najavljuje da će se to u budućnosti promeniti.
- Evropljani danas govore da nema šansi da se vrate ruskom gasu - rekao je El Кabi na Svetskom energetskom forumu u Abu Dabiju i dodao da smatra da će se okolnosti vremenom menjati, te da Evropljani "uče iz ove situacije", preneo je "Ahram onlajn".
Evropa je bila glavno izvozno tržište ruskog energetskog giganta "Gasproma", a kompanija je prošle godine zabeležila pad izvoza u EU i Švajcarsku za 55 odsto.

Blaga zima je poštedela evropske zemlje toga da prazne svoje zalihe gasa, ali El Кabi je upozorio da će se ove godine rezerve teže popunjavati.

- Srećom, zbog toplijeg vremena potražnja za gasom nije bila velika. Međutim, pitanje je šta će se desiti kada budu hteli da popune zalihe. Neće biti mnogo gasa na raspolaganju sve do 2025, 26, 27 - rekao je katarski ministar i istakao da će nestabilna situacija na tržištu gasa potrajati, prenose Novosti.


Komisija za hartije od vrednosti odobrila novi digitalni token FIN2 u vrednosti većoj od 185 miliona
BEOGRAD - Domaća startup kompanija Finspot danas je objavila novi beli papir za drugi unapređeni digitalni token koji je odobrila Komisija za hartije od vrednosti Srbije.

Ponuda digitalnog tokena pod nazivom Finspot faktoring token v2 ili FIN2 počela je jutros 8.00 časova i trajaće do 18. januara, u ponoć.

U ponudi je 185.250 FIN2 tokena, nominalne vrednosti 1.000 dinara i ukupne vrednosti emisije od 185.250.000,00 dinara.


Nova prodaja fabrike i opreme Interleminda iz Leskovca
Stečajni upravnik oglasio je novu prodaja imovine firme Interlemind iz Leksovca za obradu i presvlačenje metala, koja se sastoji iz dve celine.

Prvu celinu čine građevinski objekti: proizvodna hala, postrojenje za otpadne vode, magacin hemijskih proizvoda, kompresorska stanica, trafo stanica, garaža, rezervoar za skladištenje tečnog naftnog gasa, skladište alata i dve portirnice.

Od opreme u okviru prve celine, na prodaju su oglašeni i auto dizalica, dve bočne viljuškare, dve čeone viljuškare, motorno vozilo kao i oprema.

Početna cena inovine iz prve celine iznosi 99 miliona dinara.

Kad je u pitanju druga celina imovine oglašene za prodaju, nju čine građevinski objekti: isparivačka merno regulaciona stanica uz pripadajuću opremu, gasna stanica, magacin boja i lakova, kao i skladište mulja iz otpadnih voda.

Treća celina ponuđena je na prodaju po početnoj ceni od 1.760.000 dinara.

Javno nadmetanje održaće se 20. fabruara.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.3776
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3776 dinars for one euro on Monday, which is a slight change from Friday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro and up by 0.2 pct y-o-y.

The dinars indicative exchange rate against the dollar was down by 0.1 pct to 108.4420 dinars for one dollar on Friday.

The dinar was up against the dollar by 1.6 pct m-o-m and down by 5.5 pct y-o-y, rising by 1.6 pct relative to the beginning of the year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta