Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dolar OJAČAO, cene nafte STABILNE
Na valutnim tržištima je vrednost dolara prema korpi valuta porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, kreće se oko 104,47 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,54 boda.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 129,90 na 130,75 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cena evra skliznula na 1,0565 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0670 dolara.

Pritisak na evro usledio je nakon što je juče objavljeno da je inflacija u Nemačkoj u decembru skliznula s 10 posto u novembru na 8,6 posto, niže nego što se očekivalo, što je izazvalo špekulacije da će Evropska centralna banka ubuduće biti manje agresivna u povećanju kamatnih stopa.

Cene su nafte, pak, jutros stabilne, nakon što su jučer potonule oko 4 posto zbog strahovanja ulagača u vezi potražnje, s obzirom da se rast globalne ekonomije usporava.

Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,04 posto, na 82,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,08 posto, na 76,85 dolara.


Azijska tržišta: Indeksi PORASLI treći uzastopni dan
Na azijskim berzama u sredu cene deonica porasle treći dan zaredom jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta kineske ekonomije s obzirom da vlasti popuštaju restriktivne kovid mere. MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,9 posto, ojačavši treći dan zaredom.
Pritom je japanski Nikkei indeks pao 1,4 posto, dok su cene deonica u Šangaju skliznule 0,15 posto. U Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle su, pak, između 1,6 i 2 posto.
Japanski Nikkei je pod pritiskom jer su jutros objavljeni podaci pokazali da proizvodna aktivnost u toj zemlji i dalje slabi, unatoč vrlo potsticajno monetarnoj politici.

Na ostalim berzama, pak, vlada dobro raspoloženje jer se ulagači nadaju da će se, uz pomoć novih potsticajnih mera, rast kineske ekonomije uskoro ubrzati.

No, u Kini se brzo širi kovid virus, što bi moglo pritisnuti zdravstveni sistemi celu ekonomiju, upozoravaju analitičari.
Optimizam na azijskim berzama na početku nove godine nije oslabio ni nakon jučerašnjeg pada Wall Street. U utorak, prvog radnog dana na najvećoj svetskoj berzi u novoj godini, Dow Jones oslabio je 0,03 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,40, a Nasdaq indeks 0,76 posto.
To je ponajviše posledica pada cene deonice Tesle za 12 posto, nakon što je taj proizvođač električnih automobila izvestio o manjim nego što se očekivalo isporukama u poslednjem prošlogodišnjem tromesečju.

Oštro je pala i cena deonice Epla, za 3,7 posto, nakon napisa u azijskim medijima o slabosti potražnje za iPhoneima i smanjenju proizvodnje u Kini.

Tako je u prvom radnom danu nove godine nastavljen pad cena deonica, nakon što je prošle godine S&P 500 indeks potonuo više od 19 posto, što je bio njegov najveći pad od globalne finansijske krize 2008.

Bila je to posledica agresivnog povećanja kamatnih stopa američke centralne banke kako bi se suzbila inflacija koja je polovinom godine dosegnula najviše nivoe u više od 40 godina.

„Prošla je godina bila grozna za tržište deonica. Razlog tome nisu nestali samo zato što je počela Nova godina. Ulagači su i dalje zabrinuti zbog inflacije i povećanja kamata Feda. Dok situacija oko toga ne bude jasnija, teško je za očekivati značajniji uspon tržišta”, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.
Poslednjih meseci inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju, što podržava nadu da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamata, no ulagači se plaše da će ekonomija ove godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim nivoima duže nego što se očekivalo.

Stoga će u sredu u fokusu ulagača biti objava zapisnika s poslednje prošlogodišnje sednice Feda, koja bi ulagačima mogla pružiti nove smernice.


Wall Street PAO PRVOG RADNOG DANA u Novoj godini
Na Wall Streetu su juče, prvog radnog dana u novoj godini, S&P 500 i Nasdaq indeks osetno pali, što je ponajviše posledica oštrog pada cena deonica tehnoloških divova Tesle i Epla. Dow Jones oslabio je 0,03 posto, na 33.136 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,40 posto, na 3.824 boda, a Nasdaq indeks 0,76 posto, na 10.386 bodova.
Slab početak godine na najvećoj svetskoj berzi ponajviše je posledica pada cene deonice Tesle za 12 posto, nakon što je taj proizvođač električnih automobila izvestio o manjim nego što se očekivalo isporukama u poslednjem prošlogodišnjem tromesečju.
Pritisak na S&P 500 i Nasdaq indeks posledica je, takođe, pada cene deonice Epla za 3,7 posto, nakon napisa u azijskim medijima o slabosti potražnje za ajfonima i smanjenju proizvodnje u Kini. Znatno su pale, u proseku 3,6 posto, i cene deonica u energetskom sektoru jer su zbog strahovanja trgovaca od slabljenja rasta ekonomije, a time i potražnje pale cene nafte.
"Prošla godina je bila grozna"
Tako je u prvom radnom danu nove godine nastavljen pad cena deonica, nakon što je prošle godine S&P 500 indeks potonuo više od 19 posto, što je bio njegov najveći pad od globalne financijske krize 2008.

Bila je to posledica agresivnog povećanja kamatnih stopa američke centralne banke kako bi se suzbila inflacija koja je polovinom godine dosegnula najviše nivoe u više od 40 godina.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.3205
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3205 dinars for one euro on Wednesday, the same as on Friday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.2 pct y-o-y.

The dinars indicative exchange rate against the dollar was up by 0.4 pct to 109.7479 dinars for one dollar on Friday.

The dinar was up against the dollar by 1.5 pct m-o-m and down by 5.2 pct y-o-y, rising by by 0.4 pct relative to the beginning of the year.


Tender for Maintenance of Public Lighting System in Odzaci Worth RSD 486 Million Opened
The Municipal Administration of Odzaci has opened the tender for the selection of a private partner and the signing of an agreement on a public-private partnership for the replacement, rationalization and maintenance of a part of the public lighting system through the implementation of energy saving measures in the territory of the municipality.

The job is worth RSD 486,072,454, and according to the technical specification, it will entail services related to energy management, consulting services regarding energy efficiency, as well as services of public lighting maintenance. The tender also entails the jobs of putting public lighting devices into operation, works on the installation of lighting and signalization systems and services of corporate finances and investments of capital, the tendering documentation says.

Said public lighting system encompasses 3,963 lights planned for replacement, of the 4,142 lights which comprise the public lighting system in this municipality. Also, the replacement of 133 control systems is planned.

Bids may be sent by February 22.


Realni rast BDP-a BiH u trećem kvartalu 2,6%
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH u trećem kvartalu, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 2,6%, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u trećem kvartalu od 1,4% u odnosu na prethodni kvartal.

U trećem kvartalu ove, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 11%, te informacijama i komunikacijama devet odsto.

BDP prema rashodovnom pristupu u trećem tromjesečju u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, zabilježio je rast od 2,6%.

Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodni period pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP u trećem tromjesečju od 0,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.

Prema rashodovnom pristupu u trećem tromjesečju , u odnosu na isti period lani, realni rast zabilježen je kod svih kategorija – potrošnja domaćinstava 2,9%, potrošnje vlada 1,6%, bruto investicije 12,5%, izvoza robe i usluga 19,8% i uvoz robe i usluga 22,1%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta