Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Databricks može da postane novi Microsoft ili Google!"
Nedavno u Srbiji je počela je sa radom jedna od „najvažnijih mladih tech kompanija“ u svetu. „Blic Biznis“ je imao priliku da poseti njihove kancelarije u Beogradu i popriča sa dobro poznatim licem domaćeg IT tržišta koji je na čelu novog razvojnog centra „Databricks-a“, Draganom Tomićem.
Sa njim smo razgovarali o planovima koje kompanija ima za centar u Srbiji, projektima na kojima će raditi, formiranju tima koji će se u centru razvijati, kao i značaju njihovog dolaska za domaće IT tržište.
- Sama činjenica da je „Databricks“ ovde je sjajna za naš ceo ekosistem, jer „Databricks“ u tom tehnološkom svetu se smatra jednom od najbitnijih kompanija, jedna od mladih kompanija koja potencijalno može da postane novi "Microsoft" ili novi "Google". To je sjajna vest za ceo IT ekosistem Srbije, istakao je Tomić.

- Ranije se govroilo o digitalizaciji, sada se priča u vezi veštačke inteligencije i podataka. To su glavne teme. „Databricks“ je kompanija koja razvija infrastrukturu upravo za te scenarije. Oni rade samo jednu stvar koja je trenutno najaktuelnija i biće aktuelna narednih 10 godina. Vizija kompanije da, kao što je „Apple“ za pametne telefone, oni budu „Apple“ za Data&AI scenarije meni je to bilo baš fino. Rade jednu stvar, koja je izuzetno bitna, poprilično su tu uspešni i to je meni bila jedna važna stavka, kaže on.

Koliko vas je sada u Databricksu?

Mi smo sada tek na početku i sada nas je troje, ali ideja je da nas bude dosta. Do kraja godine će nas biti 10-ak, 15, ali ideja je da kroz narednih dve tri godine nas bude ovde stotinak, dvesta.To nije fiksan broj. Databricks raste jako brzo i nismo ograničeni nekim brojem otvorenih radnih mesta, već kako nađemo kvalitetne ljude mi ćemo ih zapošljavati.

Koliko je teško naći kvalitetne ljude u Srbiji danas?
Dobre ljude naći nikada nije lako, tako da je to uvek problem. To je deo posla. Ja kada razmišljam kako ćemo da oformimo tim to izgleda ovako: Naći naše lokalne ljude, ljude koji su po raznoranim firmama i kojima može „Databricks“ da se svidi kao firma zato što je i dalje mala firma, dobro se radi i atraktivni su projekti. Mislim da već sada iz inicjalnog kruga intervjua postoji niz naših ljudi po svetu koji su zainteresovani da se vrate i oni vide „Databricks“ kao odličnu priliku za to. Ivan se vratio iz Amerike npr. On je posle 15 godina u SAD se vratio. Imamo nekoliko ljudi koje sada intervjuišemo koji su sličnog profila. Onda ćemo od sledeće godine početi taj program za juniore, ljude sa fakulteta, njih ćemo isto primati i ja se iskreno nadam, sada u Srbiji postoje hiljade nekih Rusa inženjera i da ćemo među njima naći koji su kvalitetni. To je neki naš plan.

Pominjete atraktivne projekte. Šta tačno će „Databricks“ da radi u Srbiji?

Prvi taj tim će biti deo „Spark engine“ tima. Na primer ako gledamo paralelu sa automobilima, naš tim će raditi na motoru samog automobila, dakle najbitnijem delu tog proizvoda. Dakle, taj „engine“ i specifčni deo „engine-a“ koji radi „compilere“. Ja imam dosta svoje ekspertize u tome zadnjih 20-ak godina i to je jedan od razloga zašto su oni došli ovde: usko znanje u bazama i „compilerima“.

Otkud uopšte „Databricks“ u Srbiji?

Nije nikad jedna stvar, već je uvek splet nekih okolnosti i situacija. Jedno je činjenica da „Databricks-u“ treba neko sa mojim iskustvom. To je jedna stvar, to je vezano za mene, ali oni ne bi izabrali Beograd i Srbiju da je samo to bila „Dragan Tomić priča“. Oni su uradili jedno ozbiljno istraživanje lokalnog tržita, i shvatili su da je ovo jedna ozbiljna prilika za njih. Zašto? Prvo videli su da tu postoje ozbiljni igrači svetskog kalibra: Schneider, Microsoft, Nutanix... Onda su pričali sa Rivianom koji je došao prošle godine, koji je njhova mušterija i oni su sa njima ušli u dublju analizu šta su oni ovde videli i čuli itd.
Oni su potom kontaktirali niz naših ljudi po svetu u koje oni imaju poverenja, i svi su im rekli da investicija u Beograd ima smisla i da specifično domen u kom mi radimo da takvih ljudi ima ovde. To je bio niz nekih faktora koji su uticali da „Databricks“ dođe ovde.

Sama činjenica da je „Databricks“ ovde je sjajna činjenica za naš ceo ekosistem, jer „Databricks“ u tom tehnološkom svetu se smatra jednom od najbitnijih kompanija, jedna od mladih kompanija koje potenijalno mogu da postanu novi Microsoft ili novi Google.

Kao što ste videli mi smo ovde na početku. Ništa tu nema spektakularno, ali nadam se da će kroz nekoliko godina tu imati više da se pokaže.
Da li su iz kompanije naveli još nešto pored ekspertize i isplativosti kao komparativnu prednost našeg IT tržišta? Cena rada?
Sve firme koje su u „top tier“ kategoriji oni kada dođu oni uvek kažu: „cena je onolika kolika je potrebna da se dobiju najbolji ljudi“, dakle cena nije glavni faktor. Cena može da bude sekundarni ili tercijarni faktor, njima je najbitnije da nađu prave ljude i platiće koliko treba da se plati.

A, da li je naša država svesna značaja ove industrije?

Država ovde nije faktor. Ona je omogućila uslove koji su u granicama normalnosti i to je ok. Cela ta procedura za otvaranje lokalne kancelarije „Databricks-a“ može bolje da se izvede, ali nije loša. Tako da je država uradila svoj deo posla i to je ok.

Zašto je „Databricks“ najvažnija mlada tech kompanija u svetu?

Ranije se pričalo o digitalizaciji, sada se priča u vezi veštačke inteligencije i podataka. To su glavne teme. „Databricks“ je kompanija koja razvija infrastrukturu upravo za te scenarije. Oni rade samo 1 stvar koja je trenutno najaktuelnija i biće aktuelna narednih 10 godina. Ta vizija kompanije da, kao što je „Apple“ za pametne telefone, oni budu „Apple“ za Data&AI scenarije meni je to bilo baš fino. Rade jednu stvar, koja je izuzetno bitna, poprilično su tu uspešni i to je meni bila jedna bitnih stavki.
Druga stvar je kultura kompanije koja je sjajna. To je kompanija koja je izrasla iz UC Berkley i to je jedna od najozbiljnijih obrazovnih institucija u SAD iz koje je nikao niz kompanija. Ti ljudi koji su započinjali kompanije su bili studenti, doktoranti , koji su se okupili i napravili tu „core“ tehnologiju. U kompaniji se i dalje oseća taj akademski karakter. Spremni su da eksperimentišu, da investiraju u budućnost, ako nešto propadne sve je ok možemo da probamo ponovo. Još jedna stvar je ta što ljudi koji su zapošeli kompaniju su i dalje tu. Meni je šef jedan od osnivača kompanije, sjajan dečko i ma koliko ja se trudio i radio on se trudi i radi više. Znači, jako mi je inspirišuće da ja nemoram da vučem ljude već da oni vuku mene.

Oni su kompanija iz Silicijumske doline, i cela dolina za njih navija. Što znači da oni često informacije vezane za trendove. Tako da je to isto tako lepo. Jedna od stvari koju ja vidim ako smo mi uspešni u budućnosti to će da otvori vrata za naše ljude u Silicijumskoj dolini. Ovi ljudi i ako odu iz „Databricks“ oni će biti jedni od najuglednijih ljudi tamo.

Finalna stvar je što oni u zadnjih nekoliko godina bili jako uspešni i doveli su iz industrije najbolje ljude. Recimo ja sam sada išao u San Francisco i imao sam priliku da sedim sa nekoliko ljudi iz AWS, ljudi koji su došli iz „Google“, iz LinkedIn-a nekoliko njih iz Microsofta. Kada se diskutuje neki problem svako od njih je video neku vrstu tog problema u svom okruženju iz te diskusije mogu da se nađu nova rešenja za „Databricks“ koja su kvalitetna. Dakle kvalitet tima je sjajan. Ono što se meni dodatno sviđa je brzina donošenja odluka i brzina rada. Meni treba dinamičnije okruženje i ovde sam to našao.

Šta mislite o stanju na našem IT tržištu? Pre 7 godina ste učestvovali u TED Talk-u u Srbiji i pomenuli ste tada da nam je potrebno 10 godina da dostignemo „zlatno doba“. Koliko smo daleko od toga, da li je dolazak „Databricksa“ i drugih razvojih centara korak bliže?

Ono što sam rekao 2016. Godine nisam promašio puno. Desio se razvoj koji je bio očekivan, koji je dosta dobar. Kada pogledamo ko je sve sada na našem tržištu. Pomenuo sam Rivian, Nutanix, sada je tu „Databricks“, Microsoft ima ozbiljan razvojni centar ovde, Schneider. Imamo niz uspešnih startapa, niz „exit-a“ koji su se desili u poslednjih par godina. Definitivno se krećemo po toj nekoj putanji na koju sam ja tada mislio. Definitivno mislim da stvari, iako imamo zatišje na tržištu zbog cele ekonomske situacije, idu logičnim sledom.

Koliko je trenutna kriza vratila unazad domaće IT tržište?

Nije puno. Vi ste imali jedno naduvano tržište i sada je taj balon samo manji. Ovo što se dešava nije nužno ni loša stvar. Ljudi će malo da se pregrupišu, oni koji su zdravi će postati zdraviji, oni koji nisu zdravi imaće problema. Tako da nije fundamentalno ništa promenjeno na našem tržištu da dovodimo u pitanje naš IT sektor, i misim da će voe godine takođe biti zabeležena neka nova vrsta rasta.

Dakle, ovo je samo jedno zatišje pred neki novi ciklus. Ovo što se dešava sa dolaskom svih ovih kompanija, ako gledate lanac ishrane i krenete od najnižeg faktora tj. od nekog brutalnog "outsourcing-a" do toga da mi imamo naše kompanije koje su svetske mi se krećemo sve više u tom lancu i mislim da se sve što sam tada rekao dešava.

E sad, da li sam ja lično zadovoljan gde smo mi, nisam zadovoljan. Mislim da smo mogli više i da možemo više. Mislim da smo definitivno napravili nekoliko koraka napred ali i da moramo da imamo mnogo više.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.1734
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.1734 dinars for one euro on Monday, which is a slight change from Friday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.1 pct y-o-y and relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar is down by 0.1 pct to 110.8442 dinars for one dollar.

The dinar is down by 2.5 pct against the dollar m-o-m and up by 7.9 pct y-o-y, and down by 0.6 pct relative to the beginning of the year.


Hotel Slavija se prodaje po početnoj ceni od 24,94 miliona evra
BEOGRAD - Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje hotela Slavija u Beogradu po ceni od 24,94 miliona evra.

Predmet prodaje je udeo u vlasništvu Republike Srbije, što predstavlja 100 odsto ukupnog kapitala subjekta privatizacije.

Prema izveštaju ovlašćenog procenitelja, ukupna procenjena vrednost kapitala na dan 31. decembar 2022. godine iznosila je 24.940.661 evra, a početna cena za prodaju kapitala iznosi 100 odsto procenjene vrednosti kapitala.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta