Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Serbia registers 13.4 bln dinar budget deficit in January-September
Serbia registered a 13.4 bln dinar budget deficit between January and September, which is 115.4 bln dinars better than the planned 128.8 bln deficit, the Ministry of Finance has said.

Revenues totalled 1,372.6 bln dinars, while expenditures amounted to 1,386.0 bln dinars.

A 44.9 bln dinar deficit was registered in September, the ministry said in a statement.

September revenues amounted to 143.5 bln dinars, with tax revenues totalling 126.2 bln dinars.

VAT and excise duties made up most of the tax revenues, totalling 66.2 bln dinars and 28.5 bln dinars, respectively, while non-tax revenues amounted to 15.8 bln dinars and donations stood at 1.4 bln dinars.

Expenditures totalled 188.3 bln dinars.

Expenditures for employees totalled 33.6 bln dinars, transfers to the pension and disability insurance fund, the national health insurance fund, the military social insurance fund and the national employment service totalled 23.1 bln dinars, with capital expenditures at 29.9 bln and subsidies and other current expenditures at 36.7 bln dinars and 15.5 bln dinars, respectively.

At general government level, a 15.8 bln dinar fiscal surplus and a 129.8 bln dinar primary fiscal surplus were registered in the first nine months of 2023, the ministry also said.

(1 euro = 117.18 dinars)


Modernizacija pruge Niš–Dimitrovgrad
Počeli su radovi na rekonstrukciji i modernizaciji železničke pruge Niš–Dimitrovgrad, jedine železničke veze između naše zemlje i Bugarske. Kako je saopšteno u JP „Infrastruktura železnice”, najpre će biti rekonstruisana deonica između Pirota i Staničenja, a potom i sve ostale na ovoj pruzi. Rekonstrukcija je počela podizanjem postojećih starih koloseka na ulazu i izlazu u stanicu Staničenje i, što je posebno zanimljivo, „zahvaljujući najmodernijoj mehanizaciji i opremi, u subotu na početku radova za samo sat vremena uklonjeno je prvih sedam polja starog koloseka u dužini od skoro 200 metara”.

Deonica od Pirota do Staničenja, inače poznata po velikoj havariji teretnog vozila krajem decembra 2022. godine i curenja amonijaka iz prevrnutih vagona, što je pretilo da dovede do ekološke katastrofe i zbog čega je više od 20 dana, od 25. decembra prošle do 15. januara ove godine, u Pirotu i okolini ovog grada, trajalo vanredno stanje, predstavlja prvu fazu radova na potpunoj rekonstrukciji ovog veoma važnog i opterećenog železničkog pravca od Sićeva do Dimitrovgrada, odnosno srpsko-bugarske granice. Kako je izjavio ministar Goran Vesić, ta prva faza predviđa radove na dužini od 86 kilometara i predstavlja najveću investiciju na ovoj pruzi u poslednjih pola veka.

– Rekonstrukcija pruge Niš–Dimitrovgrad je sveobuhvatan posao koji predviđa angažovanje svih raspoloživih radnih i tehničkih kapaciteta, i trajaće tačno 1.276 dana, odnosno tri i po godine – rekao je Goran Vesić.

Planom su obuhvaćeni građevinski, ali i kompleksni pripremni radovi za elektrifikaciju i modernizovanje signalizacije ovog dela pruge do Sićeva.

U prvoj fazi između Pirota i Staničenja, uz dogovor srpske i bugarske železnice, planirano je da radovi traju u vremenskim intervalima od po 36 časova, kada će železnički saobraćaj između Dimitrovgrada i Niša biti pod specijalnim režimom. Putnički saobraćaj se neće odvijati, a teretni će biti u funkciji samo povremeno i uz dogovor železnica dveju zemalja. Namera je da se najpre otkloni „usko grlo” između Srbije i Bugarske, kod Staničenja, čime će znatno biti podignut nivo kvaliteta i bezbednosti, ali će se i skratiti vreme putovanja od Sofije do Niša.
Modernizacija međunarodnog železničkog pravca od Niša do Dimitrovgrada, koja podrazumeva započetu rekonstrukciju, a potom i kompletnu elektrifikaciju ove pruge, finansira se iz budžeta Srbije i kreditnih sredstava naše zemlje, kao i iz donacije Investicionog okvira za zapadni Balkan. Završetkom će ceo železnički koridor postati konkurentniji transportni pravac, a biće stvoreni i mnogo bolji uslovi za tranzitni saobraćaj kroz Srbiju ka Bugarskoj i dalje prema Bliskom istoku.

U skorijoj budućnosti će i kompletan – ne samo teretni već i putnički saobraćaj ovom prugom biti izmešten iz centra Niša i odvijaće se novosagrađenom „niškom” zaobilaznicom na severoistoku i jugoistoku Niša do Sićeva, koja uskoro treba da počne da se gradi i koja treba da rastereti saobraćaj u celom Nišu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta