Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
IPARD 3 kreće do kraja godine, biće finansirani i dronovi
Do kraja godine očekuju se i prvi javni pozivi u okviru IPARD III ciklusa, najpre za Meru 1, gde postoji najveće interesovanje korisnika, a onda i za ostale reakreditovane mere, objavilo je IPARD Upravljačko telo u najnovijem biltenu.

Investicije koje će biti podržane IPARD III programom odnosiće se na nabavku opreme, mašina i mehanizacije, izgradnju i rekonstrukciju proizvodnih i pratećih objekata, što će značajno doprineti dostizanju evropskih standarda u oblasti higijene, bezbednosti hrane, dobrobiti životinja, zaštite životne sredine, kao i osnaživanju poljoprivrednih proizvođača i prerađivača za plasman proizvoda na tržište EU.

Na inicijativu poljoprivrednih proizvođača, jedna od novina koju donosi IPARD III program je uključivanje drona kao investicije koja je prihvatljiva u okviru Mere 1.

Podržane investicije u okviru IPARD III programa biće predstavljene u Listi prihvatljivih investicija i troškova koja se objavljuje kao prilog pravilnika za sprovođenje svake od investicionih mera IPARD III programa (Mera 1, Mera 3 i Mera 7). Za razliku od prethodnog programskog perioda, u kojem je Lista prihvatljivih investicija i troškova bila odobravana od strane Evropske komisije, u IPARD III programu Evropska komisija dostavila je kategorije prihvatljivih investicija i troškova, a IPARD Upravljačko telo je dalje razradilo.

Nov pristup pripreme liste prihvatljivih investicija i troškova će omogućiti stalno uvođenje novih tehnologija i procesa poljoprivredne proizvodnje, s obzirom na to da je bez primene savremenih tehnologija veoma teško postići dobre rezultate koji se očekuju u današnjoj tržišno orijentisanoj poljoprivredi. Na inicijativu poljoprivrednih proizvođača, jedna od novina koju donosi IPARD III program je uključivanje drona kao investicije koja je prihvatljiva u okviru Mere 1.


Potpisano: Srbiji stiže 400 miliona kubnih metara azerbejdžanskog gasa
Azerbejdžan i Srbija potpisale su strateški važne dokumente o saradnji u oblasti prirodnog gasa.

Srbija će naredne godine dobiti 400 miliona kubnih metara azerbejdžanskog gasa.

Tokom zvanične posete ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović Bakuu danas su potpisani Memorandum o razumevanju između resornih ministarstava Srbije i Azerbejdžana kojim se produbljuju odnosi u oblasti energetike, kao i komercijalni ugovor između gasnih kompanija Sokar i Srbijagas, što će omogućiti isporuke do 400 miliona kubnih metara gasa iz Azerbejdžana u Srbiju do kraja naredne godine.

"Srbija i Azerbejdžan imaju stratešku saradnju, zahvaljujući prijateljskim odnosima i uzajamnom poštovanju dvojice predsednika, Aleksandra Vučića i Ilhama Alijeva. Današnjim potpisivanjem Memoranduma produbili smo bilateralnu saradnju Srbije s Azerbejdžanom u energetici i osigurali snabdevanje gasom iz ove zemlje u količinama do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje do 2026, dok nakon toga možemo dobavljati i milijardu metara kubnih gasa iz ove zemlje", rekla je Đedović Handanović nakon potpisivanja Memoranduma i komercijalnog ugovora u Ministarstvu energetike Azerbejdžana.

Ministarka je navela da će po završetku izgradnje gasne interkonekcije sa Bugarskom, Srbija imati Azerbejdžan kao još jednog snabdevača gasom.

"Posle završetka gasovoda Balkanski tok koji je obezbedio dodatnu sigurnost i otvorio novi pravac snabdevanja, sada ostvarujemo i strateški cilj da diversifikujemo snabdevače i dodatno jačamo svoju poziciju kao tranzitne zemlje za snabdevanje gasom zemalja centralne Evrope. Završetak gasne interkonekcije Srbija-Bugarska očekujemo u narednim danima, čime će biti ispunjeni i infrastrukturni preduslovi za novi izvor snabdevanja gasom", rekla je ona.

Đedović Handanović je dodala da potpisani Memorandum otvara i druge mogućnosti za saradnju između dve zemlje, koje se tiču isporuka tečnog prirodnog gasa preko LNG terminala u Turskoj i Grčkoj, kao i potencijalne saradnje na razvoju kapaciteta za izgradnju gasnih elektrana i skladišta gasa.

Ona je podsetila da sve projekcije govore da će potrebe Srbije za prirodnim gasom tokom ove decenije rasti, odnosno da se očekuje da ukupna potrošnja gasa se poveća sa oko tri milijarde kubnih metara gasa u 2022. na oko četiri milijade kubnih metara do 2030.

"Memorandum i ugovor koji su danas potpisani omogućavaju da računamo i na veće količine gasa i na više snabdevača, što će nam doneti veću sigurnost u snabdevanju naših građana i privrede. Takođe, po završetku gasnog interkonektora ka Bugarskoj, planiramo i nove interkonekcije, pre svega ka Severnoj Makedoniji", dodala je Đedović Handanović.

Ministar energetike Azerbejdžana Parviz Šahbazov rekao je da je uz pomoć strateški važnih dokumenata koji su danas potpisani uspostavljen osnovu za multilateralnu saradnju u oblasti gasa, uključujući, po prvi put, isporuku gasa iz Azerbejdžana u Srbiju.

"Srbija je novi partner Azerbejdžana u diversifikaciji gasnog tržišta u Evropi. Na osnovu isporuka gasa Srbiji u količini do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje, broj zemalja koje će se snabdevati azerbejdžanskim gasom povećao se na osam. Ovo je jasan pokazatelj da Azerbejdžan proširuje svoju misiju, da ima ulogu pouzdanog energetskog partnera koji sve značajnije doprinosi energetskoj bezbednosti. Današnji sporazumi takođe utiru put za uspostavljanje održivog partnerstva u oblasti snabdevanja gasom, u skladu sa dugoročnim ugovorima i doprinosom Azerbejdžana energetskoj bezbednosti Srbije", naveo je Šahbazov.

Do kraja posete azerbejdžanskoj prestonici, pored bilateralnog sastanka sa azerbejdžanskim ministrom Parvizom Šahbazovim koji je održan jutros, predviđeno je i učešće ministarke rudarstva i energetike na Drugom forumu o održivom razvoju u Bakuu koji se danas održava.


Savo Jakovljević: Prosečna inflacija u 2023. biće oko 12,5 odsto, a u 2024. 4,6 odsto
BEOGRAD - U Srbiji će prosečna inflacija u 2023. godini iznositi 12,5 odsto, a sledeće godine 4,6 odsto, rečeno je danas na predstavljanju Izveštaja o inflaciji - novembar 2023.

"Mi sada očekujemo prosečnu inflaciju za ovu godinu na nivou 12,5 odsto, a za sledeću godinu 4,6 odsto. I to je praktično neznatna promena u odnosu na avgustovski izveštaj o inflaciji, gde smo prosek za ovu godinu imali 12,7 odsto, a za narednu 4.4 odsto", rekao je generalni direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku NBS Savo Jakovljević.

Istakao je da se kretanje inflacije ostvaruje onako kako je centralna banka i planirala.


Evropski i američki berzanski indeksi uglavnom rastu, pad cene nafte
NJUJORK, FRANKFURT, MOSKVA - Evropski i američki berzanski indeksi danas uglavnom rastu, a cena nafte je u padu.

Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 10.00 sati skočio na 15.707,35 poena, kao i francuski CAC 40 - na 7.240,69 poena i londonski FTSE 100 - na 7.527,62 poena.

Moskovski MOEX je pao na 3.187,50 poena.


Energy Community Requiring More Ambitious RES and Energy Efficiency Goals from Serbia
Serbia is invited to bring its 2030 targets regarding renewables and energy efficiency into line with the Energy Community’s 2030 targets and to step up its efforts in the area of just transition to facilitate a smooth, inclusive, and fair transition, the Secretariat of the Energy Community said in its recommendations on Serbia’s draft National Energy and Climate Plan. The invitation is part of the recommendations of the Secretariat regarding the draft National Energy and Climate Plan.

Serbia’s Ministry of Mining and Energy submitted its draft National Energy and Climate Plan (NECP) to the secretariat for review on June 29. The Secretariat has assessed the draft NECP and issued its recommendations, Vladimir Spasic writes for Balkan Green Energy News.

It has been recommended to Serbia to match the level of ambition – i.e. 40.7% instead of a mere 33.6% – in the planned minimum share of renewable energy in gross final energy consumption by 2030 to the decision of the Energy Community Ministerial Council, or explain the specific national circumstances to justify the gap.

The achievement of the 2030 target in renewable energy is legally binding upon Serbia.

The secretariat reminded that the Energy Community contracting parties are obliged to develop draft NECPs setting out objectives in line with the Energy Community 2030 targets and policies and measures in the five dimensions of the Energy Union (greenhouse gas emissions reduction, renewables, energy efficiency, internal energy market, and research and innovation).

Decarbonization: there is no information related to the introduction of an emission trading system

According to the assessment, the share of coal in electricity generation is planned to be reduced by not more than 25% in 2030 compared to the status in 2019 in the policy scenario, but it will still account for approximately half of total power generation by 2030. The complete phase-out of coal in the electricity mix is expected to take place by 2050 in the policy scenario.

Concentrating the majority of the ambition in the post-2030 period will require an accelerated closure of coal-based generation capacities between 2030-2050 coupled with an extremely ambitious investment in new generation capacities, which will pose challenges to the economic feasibility and fairness of the green transition, the document said.

The draft plan also claims that all “fossil fuel thermal power plants are expected to completely stop generation of electricity by 2050.” This not only puts in question the achievement of the 2030 GHG emissions reduction target, but it is also not underpinned by the figure below the referred statement because natural gas still appears in the electricity mix in 2050, the secretariat said.

The lack of consistency raises serious doubts about the ambition of fossil fuel phase-out in the electricity sector

According to the secretariat, no economy-wide climate neutrality is planned to be reached by 2050. The most ambitious policy scenario with additional measures (“WAM”) achieves 75% of net emission reductions on the level of the overall economy from 1990 to 2050.

A carbon tax is included among the policies and measures, albeit only in the form of facilitating its introduction, without any concrete action planned. A footnote in the draft NECP points to a potential introduction of such a tax from 2027 at a low rate of EUR 4/ton and an increase to either EUR 40/ton (in Chapter 5) or to EUR 70/ton (in Annex II) in 2030, the document reads.

The secretariat said that there is no information related to the introduction of an emission trading system (ETS), which could be instrumental for securing an exemption from the European Union’s CBAM Regulation and thus for preserving any market coupling in electricity.

Renewables: the potential for 3.58 GW of solar, but the target is 1.73 GW

Solar and wind energy are expected to take over the place of coal in electricity generation, however, the growth in renewables follows a slow trend until 2030 and is forecast to accelerate substantially only between 2030 and 2050.


The overall 2030 renewable energy target is subdivided into sector targets for electricity (45%), transport (7%), and heating and cooling (41.4%).

The secretariat points out that IRENA’s study “Renewable Energy Prospects for Central and South-Eastern Europe Energy Connectivity (CESEC)”, indicates that Serbia possesses twice the potential to cost-efficiently harness solar PV for electricity generation by 2030 compared to what is proposed in the draft plan (3.58 GW compared to the proposed 1.73 GW).

There is no explanation in the draft NECP regarding the solar PV potential, which could justify such a significant level of difference, the analysis said.

There are measures planned for self-consumption and energy communities, however, in the absence of tangible targets in this respect, it will be difficult to track the progress, according to the secretariat.

Energy efficiency: the country falls short of complying with the level of final energy consumption

The secretariat reminds that the achievement of the 2030 target in energy efficiency is legally binding upon Serbia under the Ministerial Council Decision. This requires that Serbia pursues the same level of ambition – i.e. maximum of 9.54 Mtoe instead of 9.7 Mtoe19 – in the planned total maximum level of final energy consumption by 2030, according to the document.

District cooling is not considered an option in the period until 2030. The draft NECP also does not reflect the status of fulfilling the obligation to carry out a comprehensive assessment of the potential for the application of efficient heating and cooling.

The draft plan does not provide any details regarding the implementation of consumption-based billing, which is currently only partially applied, the secretariat said.

Energy security: self-sufficiency will be costly

The secretariat said that self-sufficiency is the central guiding principle, without taking regional cooperation and the regional dimension into account. This will significantly increase the costs of the transition, according to the assessment.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta