Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Credit Suisse" prva velika banka koja je primila megalomansku intervenciju od finansijske krize
"Credit Suisse" dobila je spas za likvidnost od Švajcarske narodne banke ove nedelje nakon što je njena cena akcija pala na najniži nivo svih vremena, ali put zajmodavca koji su bili u nevolji bio je dug i buran.
Najava da će "Credit Suisse" pozajmiti do 50 milijardi švajcarskih franaka (54 milijarde dolara) od centralne banke usledila je nakon uzastopnih sesija strmoglavog pada cene akcija. Time je "Credit Suisse" postala prva velika banka koja je primila takvu intervenciju od globalne finansijske krize 2008. godine.

Credit Suisse odložio OBJAVU POSLOVNIH REZULTATA nakon poziva iz SEC-a
Akcije banke završile su u sredu na 1.697 švajcarskih franaka - što je pad od skoro 98 odsto u odnosu na istorijski maksimum akcija u aprilu 2007. godine, dok su kreditne promene, koje osiguravaju vlasnike obveznica od neispunjavanja obaveza kompanije, ove nedelje porasle na nove rekordne vrednosti.

To dolazi nakon godina neuspeha investicionog bankarstva i niza skandala i neuspeha u upravljanju rizicima.

Skandali
"Credit Suisse" trenutno prolazi kroz ogromnu stratešku reviziju u pokušaju da reši ove hronične probleme. Trenutni izvršni direktor i veteran "Credit Suisse" Ulrih Kerner preuzeo je dužnost od Tomasa Gotštajna u julu, pošto su loši rezultati investicione banke i rastuće odredbe za sudske sporove nastavili da utiču na zaradu.

Gottstein je preuzeo uzde početkom 2020. nakon ostavke prethodnika Tidjane Thiam-a nakon bizarnog špijunskog skandala, u kojem su bivši šef upravljanja bogatstvom, vezan za UBS, Ikbal Kan, pratili privatni izvođači, navodno prema uputama bivšeg izvršnog direktora Pjer-Olivijea Bouea. Saga je takođe videla samoubistvo privatnog istražitelja i ostavke niza rukovodilaca.
Bivši šef vodeće banke "Credit Suisse", koji se nadaleko doživljava kao mirna ruka, Gotšajn je nastojao da umiri eru koju su mučili skandali. Ta misija je bila kratkog daha.

Početkom 2021. suočio se sa posledicama dve velike krize. Izloženost banke kolapsima američkog porodičnog hedž fonda "Archegos Capital" i britanske kompanije za finansiranje lanca snabdevanja "Greensill Capital" opteretila ju je ogromnim sudskim sporovima i troškovima nadoknade.

Ovi propusti u nadzoru doveli su do ogromne promene u odeljenjima za investiciono bankarstvo, rizik i usklađenost i upravljanje imovinom "Credit Suisse".

Izvršni direktor Antonio Horta-Osorio je doveden da očisti kulturu banke nakon niza skandala, najavljujući novu strategiju u novembru.
Ali u januaru 2022., Horta-Osorio je bio primoran da podnese ostavku nakon što je utvrđeno da je dva puta prekršila pravila karantina Covid-19. Zamenio ga je izvršni direktor UBS Aksel Leman.

U februaru 2022, banka se suočila sa novom kontrolom nakon što su procurili podaci koji su navodno pokazali da je decenijama služila kršiteljima ljudskih prava, korumpiranim političarima i sankcionisanim biznismenima.

Kosturi usaglašenosti sa nasleđem takođe su nastavili da izlaze iz ormara. U junu 2022. godine, "Credit Suisse" je proglašen krivim pred švajcarskim Federalnim krivičnim sudom jer nije sprečio navodnu bugarsku bandu za trgovinu kokainom da pere profit preko banke između 2004. i 2008.

Kako se odredbe za sudske sporove povećavaju, a učinak i dalje zaostaje za kolegama, gubici su se produbili i u zaradi i u ceni akcija kompanije. Nakon gubitka od 1,593 milijarde švajcarskih franaka u drugom kvartalu 2022. i dva meseca nakon što je Leman odlučno demantovao razgovore o promeni rukovodstva, "Credit Suisse" je objavio da će Gotštajna zameniti Kerner.
Banka je započela još jedan skup, sveobuhvatan projekat transformacije pošto su Kerner i Lehmann krenuli da vrate zajmodavca u nevolji na dugoročnu stabilnost i profitabilnost.

Ovo je uključivalo izdvajanje odeljenja za investiciono bankarstvo "Credit Suisse" da bi se formirao američki CS First Boston, značajno smanjenje izloženosti rizičnoj imovini i povećanje kapitala od 4,2 milijarde dolara, zbog čega je Saudijska narodna banka preuzela udeo od 9,9 odsto u postati najveći akcionar.

Martovsko ludilo
"Credit Suisse" je prijavio neto gubitak tokom cele godine od 7,3 milijarde švajcarskih franaka za 2022., predviđajući još jedan „znatan“ gubitak u 2023. pre nego što se vrati na profitabilnost 2024.

Izveštaji o zabrinutosti za likvidnost krajem godine doveli su do ogromnih odliva sredstava pod upravljanjem, koji su u četvrtom kvartalu dostigli 110,5 milijardi švajcarskih franaka.
Nakon još jednog oštrog pada cene akcija na pozadini godišnjih rezultata početkom februara, akcije "Credit Suisse" su ušle u trgovanje u martu 2023. sa trošnih 2,85 švajcarskih franaka po akciji, ali stvari su se i dalje pogoršavale.

Kompanija je 9. marta bila prinuđena da odloži svoj godišnji izveštaj za 2022. nakon kasnog poziva američke Komisije za hartije od vrednosti u vezi sa „tehničkom procenom prethodno objavljenih revizija konsolidovanih izveštaja o novčanim tokovima“ u 2019. i 2020. godini.

Izveštaj je na kraju objavljen sledećeg utorka, a Credit Suisse je primetio da su pronađene „materijalne slabosti“ u njenim procesima finansijskog izveštavanja za 2021. i 2022. godinu, iako je potvrdio da su njeni prethodno objavljeni finansijski izveštaji i dalje tačni.

Pošto je već pretrpeo globalni potres zbog smanjenja rizika koji je rezultat kolapsa banke Silicijumske doline sa sedištem u SAD, kombinacija ovih napomena i potvrde da odlivi nisu poništili su pogoršanje cena akcija "Credit Suisse".

A u sredu je otišao u slobodan pad, pošto je glavni investitor Saudijska nacionalna banka rekla da nije u mogućnosti da obezbedi više gotovine "Credit Suisse-u" zbog regulatornih ograničenja. Uprkos tome što je SNB objasnio da i dalje veruje u projekat transformacije, akcije su pale za 24% na najniži nivo svih vremena.
U sredu uveče, "Credit Suisse" je najavio da će iskoristiti svoju opciju da pozajmi do 50 milijardi švajcarskih franaka od Švajcarske narodne banke u okviru pokrivenog kredita i kratkoročne likvidnosti.

Švajcarska nacionalna banka i Švajcarska uprava za nadzor finansijskog tržišta naveli su u saopštenju u sredu da "Credit Suisse" „ispunjava zahteve kapitala i likvidnosti nametnutih sistemski važnim bankama“.

Podrška centralne banke i uveravanje u finansijsku poziciju "Credit Suisse" doveli su do povećanja cene akcija od 20 odsto u četvrtak, i možda su za sada umirili štediše.

Međutim, analitičari sugerišu da će ostati pitanja o tome gde će tržište staviti pravu vrednost akcija za akcionare u odsustvu ovog tampon od švajcarskih vlasti.


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.3113
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.3113 dinars for one euro on Friday, which is a slight change from Thursday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.3 pct y-o-y.

The dinars indicative exchange rate against the dollar was up by 0.4 pct to 110.1618 dinars for one dollar on Thursday.

The dinar was up by 0.1 pct against the dollar m-o-m, down by 3.1 pct y-o-y and steady relative to the beginning of the year.


Akcije "Credit Suise" danas pale za pet odsto
Akcije "Kredi Svis" (Credit Suise) pale su za pet odsto na početku današnje trgovine, nakon što su u četvrtak naglo porasle kada je banka objavila da će pozajmiti 50 milijardi švajcarskih franaka (54 milijarde dolara) od centralne banke u Šavajcarskoj.
Švajcarska centralna banka intervencijom na u bankarskom sektoru potvrdila je da "Kredi Svis" ispunjava zahteve za zajmom kapitala i likvidnošću koji se primenjuju na "sistemski važne banke".
Cene akcija su nakon toga, u četvrtak, skočile za više od 18 odsto, s obzirom da su u sredu bile na najnižem nivou u istoriji, preneo je CNBC.

Pad cena akcija usledio je nakon što je najveći investitor, Saudijska nacionalna banka, objavila da ne može da pružiti finansijsku pomoć banci zbog regulatornih zahteva, čime je pogoršana stabilnost akcija Kredi Svis banke.


Evrostat: Inflacija u evrozoni u februaru 8,5 odsto, najniža od maja
BRISEL - Rast potrošačkih cena u evrozoni iznosio je u februaru 8,5 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, što je najniža inflacija od maja prethodne godine, objavio je danas Evrostat.

Evrostat je potvrdio da je inflacija u februaru smanjena sa 8,6 odsto u januaru na 8,5 odsto.

Cene energenata rasle su sporijim tempom - 13,7 u odnosu na 18,9 odsto u januaru, dok je inflacija povećana kada je reč o hrani, alkoholu i duvanu na 15,0 odsto, dok je u januaru bila 14,1 odsto.


Od danas dizel jeftiniji za četiri dinara, benzin za tri
BEOGRAD - Maksimalna maloprodajna cena dizela biće jeftinija za četiri dinara u narednih sedam dana i iznosiće 190 dinara, a benzin će pojeftiniti za tri dinara i koštaće 174 dinara za litar, rečeno je danas Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.

Nove cene se objavljuju svakog petka do 15 časova.


World Bank Approves Loan of EUR 27.7 Million to Serbia for Development of Capital Market
The World Bank Board of Executive Directors approved a EUR 27.7 million loan to support Serbia in its effort to deepen and further develop its capital markets with a Catalyzing Long Term Finance Through Capital Markets Project, the bank announced yesterday.

– Diversified financing sources and instruments along with a deeper financial sector are critical for Serbia’s long-term, sustainable economic growth – said Nicola Pontara, World Bank Country Manager for Serbia.

He added that the loan would assist the Government of Serbia to implement its Capital Market Development Strategy by strengthening relevant capital market institutions and encouraging corporates to issue bonds, including green and thematic bonds.

Well-functioning capital markets help diversify financing sources beyond bank financing, which indirectly bolsters economic resilience during credit cycle fluctuations.

In addition, corporate bonds could become an attractive alternative source of long-term financing to support Serbia’s green transition objectives.


NIS to Build Facility for Production of Blue and Green Hydrogen in Elemir – Looking for Designer
Naftna Industrija Srbije (NBS) has published the tender for the preparation of the project-technical documentation for the construction of the facility for the production of hydrogen.

According to the technical task, the plan is to build a facility for the production of blue and green hydrogen (plus oxygen as a secondary product), near the Elemir Gas Refinery (RGE), with which it will be connected in terms of infrastructure.

The purpose of the project, according to the document, is the sale and/or use of hydrogen as an energy source in facilities or transport means of NIS.

The designer is supposed to prepare conceptual solutions for the full facility for the production of blue and green hydrogen, as well as a line for the exploitation of hydrogen at RGE, the storage and the dispatching, the ecological solutions and the estimate of the costs of the project.

Facility for the production of blue hydrogen

When it comes to the production of blue hydrogen, a facility of a modular type for the steam reforming of methane is planned, that is, a facility for the production of blue hydrogen with a minimum capacity of 275 m3 per hour.

Facility for the production of green hydrogen

For the production of green hydrogen through water electrolysis, a facility of a modular type with a minimum production capacity of 20 m3 per hour, is planned.

Installation for the exploitation of hydrogen as an energy source at RGE

In line with its overall concept, the plan is to install a system for the distribution of hydrogen to the existing consumers of natural gas and the combustion of the mixture at these consumers.

The tender expires on March 31.


NIS gradi postrojenje za proizvodnju plavog i zelenog vodonika u Elemiru - Traži se projektant
Naftna industrija Srbije raspisala je tender za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za proizvodnju vodonika.

Prema tehničkom zadatku, u planu je gradnja postrojenja za proizvodnju plavog i zelenog vodonika (plus kiseonika kao sekundarnog produkta), u blizini Rafinerije gasa Elemir (RGE) sa kojom će biti infrastrukturno povezano.

Svrha projekta је, kako je navedeno u dokumentu, prodaja i/ili korišćenje vodonika kao energenta u postrojenjima ili transportnim sredstvima NIS-a.

Projektant treba da izradi konceptualna rešenja kompletnog postrojenja za proizvodnju plavog i zelenog vodonika kao i liniju za eksploataciju vodonika u RGE, skladištenje i otpremu, ekološka rešenja i procenu troškova projekta.


Postrojenje za proizvodnju plavnog vodonika

Kada je reč o proizvodnji plavog vodonika, u planu je postrojenje modularnog tipa za parni reforming metana, odnosno postrojenja za proizvodnju plavog vodonika kapaciteta minimalno 275 m3/čas.

Prirodni gas koji se koristi za ovaj tehnološki postupak se obezbeđuje izgradnjom novog priključka na infrastrukturu Srbijagasa ili iz rafinerije gasa Elemir.

Kao nusproizvod parnog reforminga metana se dobijaju se dimni gasovi koji će se preko sistema za utilizaciju SO2 u okviru RGE injektovati u cevovod kojim se SO2 transportuje i utiskuje u postojeće bušotine.

Kondenzat koji nastaje u toku procesa parnog reforminga se zbrinjava u okviru postojećeg sistema u okviru RGE.

Povezivanje postrojenja za proizvodnju i distribuciju plavog vodonika na distributivni sistem električne energije planira se sa priključka iz trafo stanice u okviru RGE. Ukoliko to nije moguće, potrebno je projektovati novi priključak na postojeći dalekovod EPS.

U okviru postrojenja predviđena je i kompresorska jedinica i rezervoarski prostor za skladištenje vodonika.
Za otpremu vodonika, koja će se vršiti specijalizovanim kamionima-trejlerima, u planu je gradnja internih saobraćajnia i pretakalište za najmanje dva trejlera.


Postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika

Za proizvodnju zelenog vodonika putem elektrolize vode, planirano je postrojenje modularnog tipa proizvodnog kapaciteta od minimalno 20m3/čas.

U slučaju da je moguće priključenje na postojeće sisteme za snabdevanje vodom, potrebno je projektovati priključenje na postojeći sistem; u suprotnom treba projektovati alternativno rešenje.

Za napajanje postrojenja za proizvodnju zelenog vodonika je planirana izgradnja solarne elektrane na istoj parceli.
U slučaju da se analizom pokaže da je potrebno priključenje na elektroenergetski sistem radi obezbeđenja rada sistema za generaciju zelenog vodonika, traži se i projektovanje posebnog priključka na elektroenergetski sistem.

U slučaju potrebe, u okviru ovog postrojenja treba predvideti i kompresorske jedinice za komprimovanje zelenog vodonika i kiseonika i poseban rezervoarski prostor.

Za otpremu zelenog vodonika specijalizovanim kamionima-trejlerima predviđeno je isto pretakačko mesto kao i za plavi vodonik, a za otpremu kiseonika predvideti posebno pretakačko mesto.


Instalacija za eksploataciju vodonika kao energenta u RGE

U skladu sa krovnim konceptom, planirana je instalacija sistema za distribuciju vodonika na postojeće potrošače prirodnog gasa, te sagorevanje mešavine na ovim potrošačima.

Projektant ima obavezu da projektuje instalaciju do optimalnog mesta za mešanje i da obezbedi mogućnost namešavanja vodonika i prirodnog gasa u sledećim granicama:

- 0 do 100% kapaciteta postrojenja za proizvodnju vodonika i
- 0 do 10% energetske vrednosti gasne smeše koja se koristi za sagorevanje na potrošačima.

Tender ističe 31. marta, detaljnije OVDE.

B. P.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta