Da su uslovi na svetskom IKT tržištu izuzetno neizvesni, i da je samo par grešaka dovoljno da se desi problem pokazalo je i iskustvo kompanije Quantox koja je nedavno bila primorana da otpusti 177 programera. Ono što je u ovoj situaciji nažalost neuobičajeno jeste činjenica da je osnivač kompanije, Vuk Popović, javno, na LinkedIn-u, preuzeo odgovornost i odlučio da pomogne ljudima koji su silom prilika ostali bez posla.
Objava je vrlo brzo postala viralna na LinkedIn-u, i u komentarima su se nizali pozitivni komentari puni hvale za Popovića koji je, moramo priznati, postupio na način koji je više izuzetak nego pravilo među menadžerskom klasom. Kako priča za "Blic Biznis" njegov potez se pokazao uspešnim, jer dva dana od objave polako pronalaze alternative za te ljude, ali kaže i da je stvar od strane nekih pomalo pogrešno shvaćena. No, krenimo od početka.
Kako Popović kaže, kao kompanija su imali super rast od samog početka, tj. od osnivanja.

- Od korone na ovamo smo duplirali broj zaposlenih, sa 200 na preko 500. Otvorili smo i firme u Ukrajini i Makedoniji, i sve je išlo vrlo brzo. Kako se kaže, hiperrast. Takođe, imali smo akvizicije i u februaru 2021. godine, kao i u martu i aprilu 2022. U jednom trenutku smo imali preko 500 otvorenih pozicija, kaže on.

Ipak, kako navodi, povučen investicijama, poslovnim pregovorima, sastancima sa fondovima i ostalom jurnjavom za rezultatima i rastom, nešto mu je promaklo.

- Trebalo je da kao glavni i odgovorni u celom sistemu da znam da je berza pala, i da će se to tek odraziti na naše tržište i da će nas sve pratiti, ističe Popović.
- Naš najveći klijent je sa kriptotržišta, i mi smo prošle godine sa njima imali pregovore u Majamiju da im obezbedimo 170 ljudi. Mi smo brzo našli 80 ljudi, prošli su intervjue i ceo onboarding, i nama CTO klijenta kaže da će im trebati do kraja godine i do 300 ljudi. Kako se odjednom stvorio veliki posao moj partner i ja odlučimo da se vratimo za Srbiju. Mesec dana posle toga zadesilo nas je to da je kripto-tržšte počelo da puca. Klijenti su krenuli da otkazuju, i stopirali smo onboarding. Na benču nam je ostalo 177 ljudi, priča nam Popović.

Kako tvrdi, to su sve "jaki" ljudi, mediori i seniori i odluka je bila ta da se oni zadrže. Oni ih nisu otpustili u nadi da će naći klijenta, sa pretpostavkom da ako već imaju armiju u rezervi i maltene svaki posao može da počne odmah to i uspeti.

- U decembru smo potpisali investiciju u nadi da će nam fond doneti klijente, ali to se nije desilo. Još neki klijenti su nam otkazali i počeli smo da imamo gubitke, bili smo primorani da počnemo sa otkazima, navodi Popović i dodaje da je odlučio da svim tim ljudima pomogne.

- Ideja iza objave na LinkedIn-u je bila da im pomognemo da nađu posao. Ne sumnjam da će oni naći posao i sami, ali svakako bar nekima da pomognemo. ističe Popović uz komentar da su do sada drugi uglavnom tražili jednog ili dva čoveka sa pomenutog benča jer je kako kaže takvo stanje na tržištu trenutno.

- Objava jeste odjeknula, ali stvar je malo otišla predaleko, ističe Popović.
Kako objašnjava sama objava izgleda nije dobro shvaćena zato što su odjednom krenule druge kompanije masovno da "headhunt-uju" i ostale ljude u kompaniji.

- Čak je stigla i ponuda da HR pređe sa timom developera. Valjda su drugi stekli utisak da smo generalno u problemu, pa da iskoriste priliku. Ali nije tako, imali smo problem samo sa tim projektom, zaključuje on.

Na Wall Streetu je u sredu S&P 500 porastao, kao i Nasdaq indeks, jer su ulagače ohrabrili podaci koji pokazuju da inflacija u SAD-u postupno popušta. Dow Jones oslabio je 0,09 posto, na 33.531 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,45 posto, na 4.137 bodova, a Nasdaq indeks 1,04 posto, na 12.306 bodova.
U fokusu ulagača bili su juče podaci o inflaciji, koji su bili u skladu s očekivanjima. Na mesečnom nivou potrošačke su cene u aprilu porasle 0,4 posto, dok se rast na godišnjem nivou usporio s 5 na 4,9 posto.
Inflacija postupno popušta od kada je polovinom prošle godine dosegnula vrhunac od 9 posto, no i dalje je znatno viša od 2 posto, koliko iznosi ciljani nivo američke centralne banke.


No, tokom jučerašnjeg trgovanja nije bilo jasnog smera, pa su se indeksi izmenjivali u pozitivnom i negativnom području.

Razlog je tome, među ostalim, neizvesnost u vezi pregovora između demokrata i republikanaca o povećanju gornjeg nivoa državnog zaduživanja. Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći finansirati rad dela državnih institucija.

Rast indeksa
Rastu S&P 500 i Nasdaq indeksa najviše je pridonio rast cena deonica tehnoloških divova. Cena Alphabeta skočila je više od 4 posto, dok su deonice Applea i Microsofta poskupile više od 1 posto.

A na evropskim su berzama cene deonica juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,29 posto, na 7.741 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,37 posto, na 15.896 bodova, a pariški CAC 0,49 posto, na 7.361 bod.

BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.2900 dinars for one euro on Thursday, which is a slight change from Wednesday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m, up by 0.3 pct y-o-y and steady relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar is slightly up relative to Wednesday and amounts to 106.8215 dinars for one dollar.

The dinar is up by 0.8 pct against the dollar m-o-m and by 4.4 pct y-o-y, rising by 3.1 pct relative to the beginning of the year.

Današnji zvanični srednji kurs iznosi 117,2900 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije. Juče je zvaničan srednji kurs bio 117,2889 dinara za evro.
Dinar danas vredi jednako kao pre mesec dana, 0,3 odsto više nego godinu dana ranije i jednako kao na početku ove godine. Ove godine najslabija vrednost dinara prema evropskoj valuti iznosila je 117,3794 dinara za evro, a najveća 117,2687 dinara.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6%. Na nepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne (4,75%) i kreditne olakšice (7,25%), saopšteno je iz NBS.

Nakon pooštravanja monetarnih uslova koje Narodna banka Srbije sprovodi od oktobra 2021. godine (prvo povećanjem prosečne ponderisane stope na reverznim repo aukcijama, a zatim i povećanjem referentne kamatne stope - kontinuirano od aprila 2022. ukupno za 500 baznih poena), Izvršni odbor smatra da bi trebalo sagledati pune efekte prethodno sprovedenih monetarnih mera.

- Ovakva odluka Izvršnog odbora u skladu je i sa očekivanjem da će inflatorni pritisci u narednim mesecima početi da se smanjuju, osetnije od polovine ove godine. Pritom, Narodna banka Srbije zadržava mogućnost da, ukoliko bude potrebno, tj. ako kretanja u domaćem i međunarodnom okruženju to budu zahtevala, nastavi pooštravanje monetarnih uslova i u narednom periodu. Prostor za to postoji i putem prilagođavanja prosečne ponderisane repo stope, kao i putem daljeg povećanja referentne kamatne stope u zavisnosti od prirode eventualnih pritisaka, čime Narodna banka Srbije još jednom ukazuje na značaj fleksibilnosti svog monetarnog okvira - navode iz NBS.

Odluka Izvršnog odbora o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou doneta je u uslovima postepenog slabljenja troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i rešavanja problema u globalnim lancima snabdevanja.

Cene na svetskim tržištima energenata takođe su smanjene, pre svega cene električne energije i prirodnog gasa. To će oslabiti troškovne pritiske na globalnom nivou, što bi trebalo da doprinese i usporavanju domaće inflacije u narednom periodu.

- Takođe, u uslovima usporavanja globalne ekonomske aktivnosti, pre svega prerađivačke industrije u zoni evra, koja je naš najvažniji trgovinski partner, potrebno je osigurati i kontinuitet našeg privrednog rasta - saopštavaju.

Naredna sednica na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 8. juna 2023. godine.

At its meeting today, the NBS Executive Board voted to keep the key policy rate at 6.00%. The rates on deposit and lending facilities were also kept unchanged, at 4.75% and 7.25%, respectively, the National Bank of Serbia (NBS) announced.

The Executive Board holds that the full-fledged effects of past monetary measures should be considered after the tightening of monetary conditions, on which the NBS embarked in October 2021 (first by raising the weighted average rate in reverse repo auctions, and since April 2022 by continuous key policy rate hikes – by a total of 500 bp).

– The Executive Board’s decision is consistent with the expectation that inflationary pressures would start to subside in the coming months, more substantially so as of the middle of this year. The NBS retains the option to continue monetary tightening going forward if so required by movements in the domestic and international environment. There is room to tighten monetary conditions also by adjusting the weighted average repo rate and by further raising the policy rate, depending on the nature of potential pressures. Hence, the NBS once again underscores the importance of the flexibility of its monetary framework – the NBS says.

The Executive Board’s decision to keep the key policy rate unchanged was adopted in conditions of gradual weakening of cost-push pressures from the international environment and easing of disruptions to global supply chains.

Prices in global energy markets also went down, primarily those of electricity and natural gas. This will dampen cost-push pressures globally and should also contribute to the slowing of domestic inflation in the coming period.

– Further, in conditions of global slackening of economic activity, primarily manufacturing in the euro area, our key trade partner, it is necessary to also ensure the continuity of our economic growth – they announce.

The next rate-setting meeting will take place on June 8, 2023.