Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Blic Biznis" saznaje: Ovo su nove cene goriva: Ne pamtimo bolju cenu dizela, ali je benzin poskupeo
Litar evrodizela će od danas od 15 časova do sledećeg petka u isto vreme na pumpama maksimalno koštati 180 dinara, a benzina evropremijum BMB 173 dinara, saznaje "Blic Biznis". Dizel je jeftiniji za dva dinara, a benzin skuplji za 2.
Cena goriva u Srbiji poslednjih nedelja je u padu. Litar evrodizela na pumpama se prodaje za 182 dinara, a na početku godine smo ga plaćali i do 220 dinara. I cena benzina se spustila na 175 dinara. Stručnjaci sada tvrde da treba očekivati obrt, a razlog je jedan - letnja sezona će povećati tražnju i to je signal i da cene goriva počnu da rastu i na svetskom tržištu.
Barelom na evropskom tržištu s početka godine trgovalo se i po ceni od 117 dolara, a ovih dana barel je na niovu od oko 76 dolara. Pad cene na svetskim berzama pratilo je i srpsko tržište, a sada bi globalno veća tražnja, koja će očekuje već od juna, mogla doneti i nove, veće cene.

Od 5. jula su i nova pravila na snazi za tehnički pregled.

Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije kaže za "Blic Biznis" da je s obzirom na krizu, koja je i dalje prisutna u svetskim razmerama, ali i zbog povećanja tražnje nafte iz Kine koja je veliki kupac, došlo do neočekivano niske cene sirove nafte, što se sa zakašnjenjem odrazilo na cene nafte i kod nas. Ovakvo stanje, kako kaže, moglo bi da se nastavi još neko vreme, a onda bi trebalo očekivati i obrt.

-Očekivano je da će u narednom periodu cena goriva nastaviti da pada, bar još malo, a zatim na leto, zbog povećanja potražnje za sirovom naftom u severnoj hemisferi može se očekivati neki blag rast cene. Uspeli smo da od onih cena koje smo imali nedavno, dođemo na nešto što je relativno prihvatljivo. Mislim da će se tako zadržati i do kraja godine, jer sada se pravi balans između potrošnje sirove nafte i naftnih derivata a time i proizvodnje - kaže Atanacković.


Sada imamo 20 banaka, a bilo ih je 47: Spojene su još dve i tu nije kraj: "Realan broj je 10 do 15
Broj banaka u Srbiji godinama unazad se smanjuje. Konsolidacija je odavno na snazi i trend koji je i globalan, nije zaobišao ni Srbiju. Sada imamo 20 banaka, a bilo ih je i 47. Pre nekoliko dana zvanično su spojene još dve i stručnjaci kažu da tu nije kraj. Ocena je da je realan broj 10 do 15, kao i da za to postoji jasna računica.
Pre nekoliko dana Raiffeisen banka Beograd saopštila je i da je uspešno završeno pripajanje RBA banke, koje je prošle godine započeto akvizicijom 100% akcija ove banke (bivše Credit Agricole Srbija). Počev od 3. maja, dve banke posluje kao nova, integrisana Raiffeisen banka a.d. Beograd. Tako se srpsko finansijsko tržište smanjilo za još jednu banku i od danas zvanično postoji tačno 20 banaka u Srbiji.
A, tačno 47 banaka u Srbiji je radilo 2000. godine. Broj se smanjivao kontinuirano, pa je deset godina posle u Srbiji radilo 26 banaka. Stručnjaci su tada tvrdili i da je to previše za zemlju veličine Srbije i da je optimalan broj između 20 i 22 banke. Danas tvrde da će spajanja biti još.

- Mislim da je ovo faza i da će biti još konsolidacije banaka. Očekujem još spajanja, tako da će na kraju ostati 10 do 15 banaka. U principu, na milion stanovnika ide jedna banka, pošto nas ima oko šest i po miliona, znači nekih 6 ili 7 banaka - kaže za Blic Biznis Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije i dodaje da banke prolaze kroz različite tranformacije zbog ubrzane digitalizacije i prelaska na onlajn poslovanje.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Marina Papadakis kaže za "Blic Biznis" da konsolidacija bankarskog tržišta u Srbiji zavisi od više faktora i da svaki od njih može pokrenuti, ili usporiti taj proces.

- Jedan od njih je stanje na globalnom bankarskom tržištu, koje je duže od decenije bilo jako stabilno. U ovom trenutku svedočimo pojedinačnim potezima, ali banke i dalje vrlo stabilno obavljaju svoju funkciju. Veoma je važno stanje globalne ekonomije. Dok su Sjedinjene Američke Države dosta uspešno zaustavile inflaciju, to se još nije dogodilo u eurozoni, tako da su prognoze rasta tržišta EU i dalje neizvesne. Na kraju, a možda najvažnije, konsolidacija zavisi i od stanja srpske ekonomije i bankarstva. Mi na sreću imamo duži period rasta BDP-a po solidnim stopama u odnosu na okruženje, imamo stabilne javne finansije, kao i veoma čvrstu monetarnu politiku. To sve čini dobre uslove za poslovanje, tako da bih rekla da nova preuzimanja ne mogu biti isključena, odnosno ona konkretno zavise od procene profitabilnosti investicije nekog budućeg investitora - ocenila je Papadakis.

Mnoge već pale u zaborav
Trend ukrupnjavanja, inače, nije samo karakterističan za Srbiju jer se slične stvari dešavaju i u drugim zemljama kao reakcija na veličinu tržišta, uključujući i naše susede koji takođe nisu izuzeti uz ovog procesa.

Zbog toga ne treba da čudi što su neke od finansijskih institucija koje su početkom 2000. godina bile aktuelne, već zaboravljen brend poput Nacionalne štedionice, HVB banke, Metals banke, Credy banke, Continental banke, Novosadske banke, Niške banke, Panonske banke, Ju banke, Alfa banke, Laiki banke, Marfin banke... Neke od njih su promenile ime, a većina vlasnike, a najave stručnjaka idu u smeru da nije kraj smanjivanja broja banaka na srpskom tržištu i da će se u bliskoj budućnosti slični procesi nastaviti.

Iz Narodne banke Srbije su više puta navodili da su promene vlasničke strukture u bankama uglavnom inicirale matične banke, ali i podsećali da je to posledica globalnih procesa ukrupnjavanja u okviru bankarskih grupacija.

Prema ranijim ocenama NBS, sve ove promene imaju pozitivne posledice za građane i privredu, a diversifikacija vlasničke strukture povećava otpornost bankarskog sektora na potencijalne šokove i jača stabilnost bankarskog sistema u celini.


" Investiranje i upravljanje novcem je stvar opšte kulture" Rade Rakočević za "Blic Biznis"
U četvrtak 18.05.2023. godine od 19-20h ću održati besplatno online predavanje namenjeno tinejdžerima, uzrasta od 12-19 godina, o ulaganju na berzama i upravljanju novcem. Ovo je moj mali doprinos želji da nam bude bolje, investiranje i upravljanje novcem je stvar opšte kulture i veoma je važno postati svestan njihovog značaja u što ranijoj mladosti, piše u redovnoj kolumni za "Blic Biznis" Rade Rakočević, direktor i osnivač Senzal capital Beograd.
Pozovite Vaše klince, pošaljite ovaj poziv deci Vaših prijatelja i kome god želite, da probamo da približimo tu temu novim generacijama, klinci definitivno pokazuju sve veće interesovanje za berzu.
Nije potrebno nikakvo prijavljivanje za predavanje, samo se ulogujte na link ispod u terminu predavanja.

Topic: Samo za tinejdžere - kako investirati na berzama

Time: May 18, 2023 07:00 PM Belgrade, Bratislava, Ljubljana


Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.2949
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.2949 dinars for one euro on Friday, which is a slight change from Thursday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m, up by 0.3 pct y-o-y and steady relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar is down by 0.5 pct to 107.3736 dinars for one dollar.

The dinar is steady against the dollar m-o-m and up by 4.2 pct y-o-y, rising by 2.6 pct relative to the beginning of the year.


NLB Group and Delta Agree Project Financing of Reconstruction of Sava Centar Worth EUR 55 Million
NLB Group, that is, the parent NLB Bank from Ljubljana and its member in the Serbian market NLB Komercijalna Banka, have signed an agreement on the project financing of Sava Centar worth EUR 55 million with the Delta Congress Center, the group announced.

The total investment of Delta is meant for one of the most demanding and important architectural endeavors in our country – the complete reconstruction of more than 100,000 square meters of congress, office and retail space in New Belgrade, will exceed EUR 100 million.

– As a systemic bank and a member of NLB Group in the biggest regional market, NLB Komercijalna Banka has the motivation and the capacities to make strong investments in the local market and finance projects of capital importance for the whole community. For over four decades, Sava Centar has been a symbol of connection, exchange of knowledge, opinions and ideas, which know no boundaries – as NLB Komercijalna Banka and NLB Group strive to be. We therefore want to thank our partners from the Delta Congress Center for the opportunity to support the reconstruction of the legendary edifice, which will bring back entertainment and culture, but also relaunch the congress industry in the country and the region – pointed out Vlastimir Vukovic, the president of the Executive Board of NLB Komercijalna Banka.

Let us remind that, since its opening in 1977, Sava Centar has hosted over 1.6 million passengers at over 7,000 local and international congresses and conferences, among which are the General Assembly of the World Bank and the International Monetary Fund (IMF), the General Assembly of the UNESCO, OSCE and the Assembly of the EBRD.


NLB Grupa i Delta dogovorile projektno finansiranje rekonstrukcije Sava centra vredno 55 mil EUR
NLB Grupa, odnosno matična NLB Banka iz Ljubljane i njena članica na srpskom tržištu NLB Komercijalna banka, potpisale su sa Delta Kongresnim Centrom ugovor o projektnom finansiranju Sava centra u vrednosti od 55 mil EUR, saopšteno je iz ove grupacije.

Ukupna investicija Delte namenjena je jednom od najzahtevnijih i najznačajnijih arhitektonskih poduhvata u našoj zemlji - kompletnoj rekonstrukciji više od 100.000 kvadrata kongresnog, poslovnog i ritejl prostora na Novom Beogradu, premašiće 100 mil EUR.

- Kao sistemska banka i članica NLB Grupe na najvećem regionalnom tržištu, NLB Komercijalna banka ima motivaciju i kapacitete da snažno investira u lokalno tržište i finansira projekte od kapitalnog značaja za čitavu zajednicu. Sava Centar je već više od četiri decenije simbol za povezivanje, razmenu znanja, mišljenja i ideja, koje ne poznaju granice - kao što to nastoje da budu NLB Komercijalna banka i NLB Grupa. Zato želimo da se zahvalimo svojim partnerima iz Delta Kongresnog Centra na prilici da podržimo rekonstrukciju legendarnog zdanja, koje će vratiti zabavu i kulturu, ali i ponovo pokrenuti kongresnu industriju u zemlji i regionu - istakao je Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke.

Podsetimo, od otvaranja 1977. godine, Sava Centar je ugostio više od 1,6 miliona učesnika na više od 7.000 domaćih i međunarodnih kongresa i konferencija, među kojima su i Generalna Skupština Svetske banke i Međunarodnog Monetarnog fonda, Generalna Skupština UNESCO-a, OEBS i Skupština EBRD.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta