Svetska banka je podigla svoje izglede za globalni rast za 2023. jer su se SAD, Kina i druge velike ekonomije pokazale otpornijima od predviđanja, ali je rekla da će više kamatne stope i stroži krediti uzeti veći danak na privredne rezultate sledeće godine.
Realni globalni BDP bi ove godine trebalo da poraste 2,1 odsto, objavila je Svetska banka u svom najnovijem izveštaju Global Economic Prospects. To je više u odnosu na prognozu od 1,7% objavljenu u januaru, ali znatno ispod stope rasta u 2022. od 3,1%.
Zajmodavac za razvoj smanjio je svoju prognozu globalnog rasta za 2024. na 2,4% sa 2,7% koliko je prognozirao u januaru, navodeći zakasnele efekte monetarnog pooštravanja centralnih banaka i restriktivnije kreditne uslove koji su uticali na smanjenje poslovnih i stambenih ulaganja.
Nova prognoza globalnog rasta
Ovi faktori će dodatno usporiti rast u drugoj polovini 2023. i u 2024. godini. Banka je objavila novu prognozu globalnog rasta za 2025. od 3,0%.

Glavni ekonomista Svetske banke Indermit Gil dao je tmuran pogled na nove prognoze, rekavši da će 2023. i dalje biti jedna od godina najsporijeg rasta za napredne ekonomije u poslednjih pet decenija.
Dve trećine ekonomija u razvoju ostvariće niži rast nego 2022. godine, što će dovesti do velikog zastoja u oporavku od pandemije i smanjenju siromaštva i povećanju državnog duga, dodao je.

- Čak ni do kraja sledeće godine, trećina sveta u razvoju neće nadmašiti nivoe prihoda po glavi stanovnika koji su imali na kraju 2019., rekao je Gil novinarima. - To je pet izgubljenih godina za skoro trećinu zemalja sveta.

Svetska banka je u januaru upozorila da se globalni BDP usporava na ivicu recesije, ali od tada je snaga na tržištu rada i potrošnja u SAD-u premašila očekivanja, kao i oporavak Kine od blokade Kovid 19.

Američki rast za 2023. sada se predviđa na 1,1%, što je više nego udvostručeno u odnosu na 0,5% prognoze u januaru, dok se očekuje da će se rast Kine popeti na 5,6%, u poređenju sa prognozom od 4,3% u januaru nakon rasta od 3% smanjenog COVID-a 2022.

Banka je, međutim, prepolovila svoju prethodnu prognozu rasta u SAD-u za 2024. na 0,8% i smanjila prognozu Kine za 0,4 procentna poena na 4,6%.
Eurozona je dobila povećanje prognoze na rast od 0,4% za 2023. godinu sa ravne prognoze u januaru, ali je prognoza za narednu godinu blago smanjena.

Nedavni stres u bankarskom sektoru takođe doprinosi strožim finansijskim uslovima koji će se nastaviti i 2024. godine, rekao je zajmodavac.

Bankarska kriza je potencijalni negativan scenario u kojem stres rezultira ozbiljnom kreditnom krizom i širim stresom na finansijskom tržištu u naprednim ekonomijama. Ovo bi vjerovatno smanjilo rast u 2024. za skoro polovinu na samo 1,3% – najsporiji tempo u 30 godina van recesije 2009. i 2020. godine.

- U drugom scenariju u kojem se finansijski stres širi globalno u daleko većem stepenu, svetska ekonomija bi 2024. godine pala u recesiju, dodala je banka.

Banka je saopštila da se očekuje da će inflacija postepeno opadati kako rast usporava, a potražnja za radnom snagom u mnogim ekonomijama omekšava, a cijene roba ostaju stabilne. Međutim, dodaje se da se očekuje da će bazna inflacija ostati iznad ciljeva centralnih banaka u mnogim zemljama tokom 2024, piše Inevestitor.

Programski direktor nevladine organizacije Transparentnost Srbija (TS) Nemanja Nenadić ocenio je danas da je problem sa povučenim Zakonom o upravljanju privrednim društvima u svojini Srbije to što omogućava prodaju javnih preduzeća, bez obzira na tvrdnje predstavnika vlasti da ona neće biti privatizovana.

Nenadić je u emisiji "Pravi ugao" na Radio-televiziji Vojvodine kazao da su premijerka Ana Brnabić i ministarka rudarstva i energetike više puta rekle da ne postoji namera da se ta preduzeća prodaju, ali da to što predstavnici vlasti govore sada, ne obavezuje nekoga ko će njihove funkcije obavljati za nekoliko meseci ili nekoliko godina.

Zakon, koji je Vlada povukla iz skupštinske procedure, predviđao je prelazak oko 500 javnih preduzeća, među kojima su Srbijagas, Jugoimport, Srbijavode, Srbijašume, Putevi Srbije, skijališta i nacionalni parkovi, u akcionarska društva ili društva s ograničenom odgovornošću.

- Ono što stoji kao činjenica je da, u momentu kada su ta preduzeća ustrojena kao javna, po sadašnjem zakonu, prodaja nije moguća. Kada se ustroje kao društva kapitala - onda postaje moguće - rekao je Nenadić.

Dodao je da je ključno pitanje, ako se otvori mogućnost privatizacije, da li treba prodati deo imovine nekih javnih preduzeća i da li treba omogućiti ulazak većinskog ili manjinskog kapitala i da je za to potrebna diskusija u javnosti koje nije bilo do sada.

Koji će biti ishod povlačenja zakona, prema rečima Nenadića, zavisi od toga šta su bile stvarne namere predlagača tog zakona.

- Da li su sve te manjkavosti na koje je ukazivano prethodnih dana bile plod ciljane želje da se uradi nešto što nije u javnom interesu, ili pak slučajni propusti - naveo je Nenadić.

Upitan da li smatra da je povlačenje zakona "pobeda građana", programski direktor Transparentnosti kaže da će se to videti u narednim nedeljama i mesecima, ako budu organizovane konsultacije koje je pominjala premijerka.

Podsetio je da je Zakon o unutrašnjim poslovima nedavno povučen po drugi put i da je nakon toga organizovana ozbiljna diskusija o odredbama zakona.

- Ako se tako nešto bude dogodilo, to može biti pozitivan primer. Naravno, može da se dogodi i sasvim drugi scenario, da u nekom drugom momentu, kada stanje možda bude manje usijano nego što je trenutno u političkom smislu i pre svega zbog protesta, da vlast jednostavno vrati zakon u istu proceduru - kazao je Nenadić.

BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.2821 dinars for one euro on Thursday, which is a slight change from Wednesday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m, up by 0.1 pct y-o-y and steady relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar is up by 0.4 pct to 109.3234 dinars for one dollar.

The dinar is down by 2.8 pct against the dollar m-o-m and up by 0.5 pct y-o-y, rising by 0.8 pct relative to the beginning of the year.

BEOGRAD - Izvršni odbor NBS odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 6,25 odsto.

Povećana je i stopa na depozitne olakšice na pet osto, kao i stopa na kreditne olakšice na 7,5 odsto, saopštila je NBS.

"Pri donošenju ovakve odluke Izvršni odbor je procenio da je još uvek potrebno nastaviti sa umerenim zaoštravanjem monetarnih uslova kako ne bi došlo do rasta inflacionih očekivanja i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije", navodi se u saopštenju.

Telekom Srbija plans to take over, that is, buy, a 100% stake in Globaltel, whose majority owner is Zeljko Mitrovic’s Pink Media Group, stated the CEO of Telekom Srbija, Vladimir Lucic.

Lucic said for today’s issue of the NIN weekly that it was not true that the purchase of the mobile virtual operator was a compensation to the owner of TV Pink for the removal of the reality show “Zadruga” at the request of the president of Serbia, Aleksandar Vucic, or a compensation to one of the co-owners of Globaltel, Sava Terzic, for the termination of the agreement of the City of Belgrade with the company Kentkart pertaining to fare collection in Belgrade’s public transit company GSP.

The CEO of Telekom said that it was “a business strategy of the company I run and the negotiations about the purchase of Globaltel started months before said agreement was terminated and the decision to remove the reality show on TV Pink was made.”

Talking about the price, Vladimir Lucic said that “it is a business secret, but it’s not true that it is EUR 17 million.”

When asked why Telekom was buying Globaltel, Lucic said that the strategy of Telekom was to “consolidate the market and take over the competition in the market.”

Telekom Srbija planira da preuzme, odnosno kupi 100% udela u kompaniji Globaltel, čiji je većinski vlasnik Pink medija grupa Željka Mitrovića, izjavio je generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.

Lučić je za današnje izdanje nedeljnika NIN rekao da nije istina da da je kupovina mobilnog virtualnog operatera kompenzacija vlasniku televizije Pink za ukidanje rijalitija Zadruga na molbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ili pak kompenzacija jednom od suvlasnika Globaltela Savi Terziću, zbog raskida ugovora Grada Beograda sa kompanijom Kentkart u naplati karata u beogradskom GSP-u.

Dikrektor Telekoma je kazao da je reč o "poslovnoj strategiji kompanije kojom rukovodi, i da su pregovori o kupovini Globaltela otpočeti mesecima pre nego što je i raskinut pomenuti ugovor, i doneta odluka da se ukine rijaliti program na Pinku".


Govoreći o ceni, Vladimir Lučić je rekao da je "ona poslovna tajna, ali da nije tačno da se radi o 17 miliona evra".

Na pitanje zašto Telekom kupuje Globaltel, Lučić je odgovorio da je strategija Telekoma "ukrupnjavanje tržišta i preuzimanje konkurencije na tržištu".

Elektroprivreda Srbije (EPS) has published the tender for services in business and production processes, worth around RSD 13.9 billion (EUR 118.7 million).

These are services in production processes, help with production and maintenance, handling and maintaining of machines, legal and financial affairs, as well as hospitality services.

The sought services pertain to the EPS Management and the branches EPS Snabdevanje, RB Kolubara, HPP Djerdap, TENT, TE-KO Kostolac, Drina-Lim HPPs, Pannonian TE-TO and the branch Obnovljivi izvori.

As specified in the technical documentation, one of the subjects of the tender is the provision of services in the system of rail transport of coal at AT EPS (services of maintenance of tracks and tow-vehicles, services of handling side mechanization, transport vehicles, machines, devices, equipment and facilities and supervision over these jobs).

EPS is also seeking services in the production process, the current and investment maintenance of production processes (services of side jobs in production and maintenance, services of handling and maintain the machinery, devices and equipment in the production processes, handling of side mechanization and transport vehicles, services of control and monitoring of the operations of the machines and devices in the production facilities and services of supervision over the operations of the machines, devices and facilities).

EPS also needs services on jobs in the systems PPZ, BZR, FTO, ZZS, hospitality services (food preparation and serving), as well as services of legal, economic-finance, administrative-technical and general services.

In concrete terms, for TENT, for example, EPS, among other things, seeks services of side jobs in production and maintenance, handling and maintenance of devices and equipment in production processes, services of control and monitoring of the operations of the devices and facilities and supervision over the operations of devices and facilities.

The tender is open until June 22, and other details can be found HERE.

Let us remind that, in mid-April, EPS was transformed from a public enterprise into a joint-stock company.