Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar-to-euro exchange rate at RSD 117.2147
BELGRADE - The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.2147 dinars for one euro on Tuesday, which is a slight change from Monday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m and up by 0.1 pct y-o-y and relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar is down by 0.1 pct to 106.6364 dinars for one dollar.

The dinar is up by 1.1 pct against the dollar m-o-m and by 7.6 pct y-o-y, rising by 3.3 pct relative to the beginning of the year.


Azijska tržišta: Pad indeksa nadovezuje se na američku korekciju
Azijsko-pacifička tržišta povećala su svoje gubitke u četvrtak, prateći rasprodaju Wall Streeta nakon što je bonitetna agencija Fitch smanjila dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Država s AAA na AA+. U Aziji će ulagači u julu pratiti Caixinovo privatno istraživanje o aktivnostima uslužnog sektora u Kini.
Indeks Hang Seng u Hong Kongu pao je za 0,23 odsto, dok su tržišta kontinentalne Kine takođe bila niža. Shanghai Composite pao je za 0,36 odsto, a Shenzhen Component za 0,15 odsto.
Japanski Nikkei 225 pao je 1,03 odsto, vodeći gubitke u regionu, dok je Topix takođe pao 0,9 odsto.

Južnokorejski Kospi je neznatno pao, ali je Kosdaq porastao za 0,33 odsto. Južnokorejski internetski div Kakao zabeležio je pad neto dobiti u drugom kvartalu za 44 odsto, što je dovelo do pada njegovih deonica.

U Australiji je S&P/ASX 200 skliznuo 0,46 odsto, a zemlja će kasnije objaviti trgovinsku bilansu za jun.

Tokom noći u SAD-u sva su tri glavna indeksa izgubila tlo pod nogama, pri čemu je Nasdaq Composite pao za 2,17 odsto i zabeležio najgori dan od februara. S&P 500 se povukao za 1,38 odsto, dok je Dow Jones Industrial Average pao za 0,98 odsto.


Mercedes najvljuje poskupljenje vozila, "Troškovi će rasti u narednim mesecima"
Mercedes-Benz je prošle nedelje objavio svoje tromesečne podatke o prodaji i finansijama, koji pokazuju pozitivne znakove za dosadašnju godinu. Nemački premium proizvođač automobila je zabeležio 515.746 isporuka u drugom tromesečju 2023., što predstavlja rast od 6 posto u poređenju s istim periodom prošle godine, s vrhunskim odeljenjima Mercedes-AMG i Mercedes-Maybach koji uživaju rast od 19 odnosno 39 posto.
Ipak, iako stvari izgledaju dobro za drugu polovinu godine, proizvođač nema nameru da spušta cene. Naime, Mercedes će nastaviti da podiže cene svojih proizvoda, a to je potvrdio i glavni finansijski direktor, Harald Vilhelm, odmah nakon saopštavanja finansijskog izveštaja za drugo tromesečje.
- Da li će poluga cena biti jednako jaka u narednim kvartalima? Bićemo malo oprezniji... ali još uvek moramo da pozabavimo povećanjem troškova, rekao je Wilhelm za Automotive News Europe tokom konferencije za novinare. Ali zašto je to poskupljenje? Pa, jednostavno rečeno, Mercedes procenjuje da će njegovi troškovi nastaviti da rastu u nadolazećim mesecima, prenosi Jutarnji.hr.
To uključuje troškove proizvodnje, kao i troškove nekretnina, postrojenja i opreme, istraživanja i razvoja. Proizvođač automobila računa da su njegovi troškovi u 2023. znatno viši u poređenju s 2022.

S vedrije strane, Mercedes je jedna od retkih kompanija koje izveštava o "primetno poboljšanom" lancu snabdevanja. Takođe, očekuje se da će cene energije i dalje biti na znatno nižem nivou nego prethodne godine do kraja 2023., a takođe i u proseku za celu godinu.
Međutim, dok Nemci veruju da će to imati koristi za razvoj automobilskih tržišta u drugoj polovini ove godine, potražnja za novim premium automobilima će verovatno ostati prigušena na nekim od najvažnijih tržišta marke.

Poslednje, ali ne i najmanje važno – s obzirom na kontinuirani rast cena – kakva su predviđanja proizvođača automobila za drugu polovinu 2023. u pogledu prodaje? Očekuje se da će stopa prodaje iz prvog polugodišta ostati na približno istom nivou, te se zato godišnja prodaja vidi na nivou prethodne godine.


Abu Dhabi-based company to acquire Yettel Serbia from Czech PPF
ABU DHABI - Abu Dhabi-based Emirates Telecommunication Group will acquire a controlling stake in PPF Telecom Group companies in Serbia, Hungary, Bulgaria and Slovakia.

The operations of the Czech-based telecoms giant include Yettel Serbia.

The UAE company will acquire a 100 pct stake in all PPF firms except in Yettel Hungary, in which it will have a 75 pct stake, with Corvinus Nemzetkozi Befektetesi to retain a 25 pct stake.

PPF Telecom Group, a part of the business empire of late Czech billionaire Petr Kellner, is comprised of Yettel Bulgaria, Yettel Hungary, Yettel Serbia, O2 Slovakia and the CETIN and O2 Networks infrastructure enterprises in those countries.

The deal is worth a total 2.15 bln euros, PPF has said on its website.

Yettel Serbia has almost three million subscribers.


Radnici ŽIT-a traže smenu rukovodstva: "Kažu nam da posao pretovara kontejnera nije isplativ"
Radnici preduzeća Železnički integralni transport (ŽIT) doo započeli su danas protest ispred Vlade Srbije sa zahtevom za smenu aktuelnog rukovodstva.

Kako je za eKapiju rekao Zoran Bašanović, glavni poverenik ASNS ŽIT, preduzeću je onemogućen rad, jer "rukovodstvo smatra da je taj posao neisplativ".

- A ŽIT se već 50 godina se bavi poslom u oblasti železničko-drumskog saobraćaja, uglavnom kontejnerskim saobraćajem, inače poslom koji je u velikoj ekspanziji i kod nas i u svetu i jedan je od glavnih faktora razvoja privrede svake zemlje jer omogućava najkraće veze sa lučkim terminalima – navodi Bašanović.

Prema njegovim rečima, novo rukovodstvo na čelu sa direktorom Jovicom Vasiljevićem je dovedeno 15. januara, nakon što je bivši direktor otišao u penziju i prva odluka im je bila da se ne registruju kamioni, viljuškari i dizalice, osnovna sredstva za rad preduzeća.

- Vasiljević je doveden sa mesta gradskog sekretara za javni saobraćaj, on nije iz struke, i doveo je sa sobom devet ljudi koji su takođe van ovog posla niti ih on zanima. Sledeći njihov potez je bio u martu, kada je zatraženo zatvaranje kontejnerskog terminala u železničkoj stanici Makiš-Beograd ranžirna, kojim se praktično zatvara preduzeće – navodi Bašanović.

On kaže da terminal na ranžirnoj stanici ne radi od 22. maja.

- Zatvorili su ga tako što su blokirali račun i obavestili klijente da terminal ne može da radi zbog finansijske blokade, koja je faktički trajala jedan dan, jer su nakon toga stigle nove uplate. I sad ugovoreni poslovi koje smo imali sa NIS-om, Linglongom, Zijinom, Meitom, Hemofarmom, stoje - kaže naš sagovornik.

Tvrdi i da je novac za registraciju kamiona i pretovarne mehanizacije potrošen na renoviranje i kupovinu kompjutera za rukovodstvo.

Bašanović je uveren da je cilj ovakvih poteza – privatizacija.

- Već je bio procenitelj i uradio procenu voznih sredstava. U međuvremen u radnici ne rade, poslati su kućama bez ikakvog obrazloženja i rečeno im je da će "raditi po pozivu". To je direktno kršenje Zakona o radu – navodi.

Kaže da radnici pored smene direktora i postavljanja novog, iz ove oblasti, traže i otvaranje novog terminala u Makišu.


- Taj terminal, u koji je država uložila 6,5 mil EUR dat je nama zbog preseljenja sa Savskog amfitetra, ali on stoji završen više od 90% već dve godine – priča naš sagovornik i dodaje da su se sa svojim problemima obraćali i Železnicama kao matičnoj firmi, kao i Sektoru za železnice i inermodalni transport resornog ministarstva, pa i samom ministru i predsedniku države.

Za sada, kaže, samo su od Železnica dobili odgovor da će biti formirana radna grupa.

- Čim se pominje radna grupa, od toga nema ništa – smatra Bašanović, koji poručuje da će protest biti radikalizovan ako se ne ispune zahtevi radnika.

Za komentar smo pozvali i direktora ŽIT-a Jovicu Vasiljevića, ali u njegovom kabinetu niko ne podiže slušalicu.

Preduzeće Železnički integralni transport posluje kao ćerka firma Železnica Srbije ad, sa vlasničkim udelom 7,48% i 92,52% u vlasništvu države.


Er Srbija i avio-kompanija Džetblu potpisali kod-šer sporazum
BEOGRAD - Er Srbija i američka avio-kompanija Džetblu uspostavili su kod-šer saradnju kojom je srpska aviokompanija postavila svoj "JU" kod na 25 destinacija u okviru Džetblu mreže.

Džetblu je postavio svoj "B6" marketing kod na direktne letove Er Srbije od Međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku (JFK) i Međunarodnog aerodroma O’Her u Čikagu (ORD) do beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" (BEG).

Džetblu planira da u skorijoj budućnosti postavi svoj "B6" kod i na druge letove između Beograda i određenih destinacija u Evropi, saopštila je Er Srbija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta